"U Hrvatskoj samo bogati mogu financijski podnijeti događaje koji su sastavni dio života - rođenje, vjenčanje i pogreb, a siromašni sve više štede na osnovnim troškovima, poput hrane ili liječenja", istaknuo je Sever.
Troškovi opremanja novorođenčeta hrvatsku obitelj stoji više od 19.000 kuna, sprovod 42.000 kuna, a troškovi vjenčanja i opremanja mladenaca, koji uključuju ugošćavanje šezdesetak uzvanika, iznose 51.300 kuna, izračunali su u sindikatu.
"Govori se o potrebi demografske obnove i rađanja većeg broja djece, a većina mladih ljudi danas je sa svojim primanjima hendikepirana u samom životnom startu: teško može kupiti i opremiti stan, uvjeti za dobivanje kredita su teški, a otplata još teža i neizvjesnija", napominje Sever.
Istraživanje NHS-a pokazalo je da hrvatska obitelj, čija je prosječna plaća za svibanj iznosila 4436 kuna i pokrivala samo 75 posto mjesečnih troškova četveročlane obitelji, važne trenutke u životu ipak pokušava dostojno obilježiti pa se za takve prigode dodatno zadužuje.
Mladi za vjenčanje najčešće podižu nenamjenske kredite do iznosa oko 15.000 eura, a nerijetko u zaduživanje ulaze i njihovi roditelji jer nemali broj njih također više nema nikave "zalihe" iz ranijih godina. Tu su još i zaduživanja kod prijatelja, rodbine, a rijetki uspiju poklonima za vjenčanje pokriti sve prethodno učinjene troškove.
Sindikalna košarica NHS-a za četveročlanu hrvatsku obitelji u srpnju nije uključivala kupnju školskih knjiga, liječenje, troškove godišnjeg odmora ili osobnog automobila, a samo za najosnovnije troškove trebalo je izdvojiti 5900 kuna. Taj je iznos za 2,29 posto niži nego prethodni mjesec i to zbog sniženja cijena sezonskog voća, povrća i odjeće.
Međutim, već od jeseni očekuje nas novi porast troškova života zbog većih cijena odjeće i hrane, ali i poskupljenja struje koje će se najviše odraziti u troškovima grijanja, upozorio je Sever.
"Suočeni smo sa stalnim poskupljenjima, ali ona ne dolaze istodobno pa se povremeno u mjesečnim izračunima dobiva 'statistički privid', ali su na godišnjoj razini cijene sve veće, a prosječnom se plaćom pokriva sve manje", ustvrdio je Sever.
Prema međunarodnom istraživanju o skupoći života u svjetskim glavnim gradovima, Zagreb se ove godine popeo na 48. mjesto, s prošlogodišnjeg 59., ili 75. mjesta iz 2003. godine.
Pravo poskupljenje života tek nas čeka nakon ulaska u Europsku uniju jer su svi glavni gradovi tranzicijskih zemalja nakon priključenja EU skočili na ljestvici skupoće za desetak mjesta, upozorio je Sever.