Najavljujući podršku Vladinu prijedlogu, Dražen Bošnjaković (HDZ) i Mato Arlović (SDP) upozorili su na potrebu da se službe Vlade, Sabora, Ustavnog suda, sudova i pravosudnih tijela reguliraju posebnim zakonom.
Ističući da je riječ o službama koje se bitno razlikuju od tehničko-admnistrativnih službi u klasičnoj državnoj upravi zatražili su da se u Zakonu naznači da će se on na te službe primjenjivati samo u prijelaznom razdoblju, do donošenja posebnog zakona.
Arlović je upozorio da se Vladi, među ostalim, ostavlja i ovlast da svojim uredbama propisuje odnose u saborskoj i službama sudova, što smatra protivnim Ustavnom načelu trodiobe vlasti.
Na jednodušnu potporu naišla su rješenja o novoj klasifikaciji radnih mjesta i prijamu u državnu službu, koja bi očekuju zastupnici, trebala omogućiti zapošljavanje i napredovanje u službi na temelju sposobnosti.
Dio klubova traži ipak da se Zakon uputi u treće čitanje, jer drže da se brojni nedostaci predloženog teksta ne mogu otkloniti amandmanima.
Miroslav Rožić (HSP) zakonu zamjera previše prijelaznih odredaba, po kojima bi brojna prava i obveze službenika naknadno uredila Vlada.
"Ovaj bi zakon mogao imati samo jedan članak, koji bi glasio: "Pitanja koja treba regulirati ovaj zakon svojim će uredbama urediti Vlada", kazao je.
Nikola Buljanić (HNS) protivi se pak prijedlogu da se plaće službenika urede posebnim zakonom, zašto, smatra, nema potrebe.
Zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za upravu Zoran Pičuljan kazao je kako bi, uz podizanje kvalitete i depolitizaciju državnih službi, predloženi zakon trebao omogućiti i provedbu reforme uprave uz korištenje novca iz Card Programa za 2003.
Najavio je da će se u idućih nekoliko godina donijeti niz novih zakona koji bi trebali u potpunosti urediti državnu službu i omogućiti provođenje reforme državne uprave.
Iako na snagu stupa odmah po donošenju predloženi bi se Zakon trebao primjenjivati tek od 1. siječnja iduće godine.