Mesić će u srijedu doputovati u trodnevni službeni posjet Srbiji i Crnoj Gori gdje će razgovarati s najvišim dužnosnicima te se susresti s predstavnicima hrvatske manjine.
"Srbija i Crna Gora i Hrvatska odnose se jedna prema prema drugoj kao dobri susjedi, partneri u mnogim poslovima. Imamo zajednički prioritetan cilj ulazak u Europsku uniju. SCG i Hrvatska posebno su privržene stabilnosti regije u cjelini u čemu je njihova uloga posebno naglašena", rekao je Marović i naglasio da je posebno važno unapređenje gospodarske suradnje čemu pridonosi ukidanje viza i niz drugih sporazuma i odluka.
"Naravno, još je preostalo pitanja koja moramo riješiti, ali novi duh povjerenja i kompromisa koji postoji između SCG i Hrvatske, ali i u cijeloj regiji, garancija je da će broj tzv. otvorenih pitanja biti s vremenom sve manji. Moramo u svemu tome pokazati zrelost za budućnosti. Osobno je prepoznajem na najvažnijim mjestima u SCG i u Hrvatskoj", kazao je Marović.
Odgovarajući na pitanje o približavanju SCG Europskoj uniji, Marović je izrazio optimizam i izjavio da je sada već sigurno da će pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju početi najesen.
"Za takav ubrzani ritam potrebna nam je i potpora same EU ali najveći dio posla je na nama samima. Imajući u vidu jako proeuropsko raspoloženje i sve bolju unutrašnju organiziranost institucija u nas, kao i dosadašnje uspješno funkcioniranje sustava 'duplog kolosjeka' koji se primjenuje u slučaju SCG, imam osjećaj i nadu da će SCG uspjeti nadoknaditi propušteno i ubrzati svoj korak ka europskim institucijama", rekao je Marović, te istaknuo da je za SCG dragocjeno iskustvo Hrvatske i drugih susjeda u približavanju EU i ukazao na povezanost vanjskopolitičkih prioriteta a to su, kako je rekao, ubrzani hod ka EU i aktivna politika suradnje u regiji.
"Jasno je da bez suradnje i stalne komunikacije nitko od nas ne može napredovati ili bar ne može brzo napredovati ka ujedinjenoj Europi. Pripadam onima, a vjerujte, u SCG to je uvjerljiva većina, koji se raduju uspjehu svojih susjeda u procesu pristupanja EU. Pogrešno je i autodestruktivno vidjeti u napretku Hrvatske, Rumunjske i Bugarske prijetnju za vlastiti europski put. To može biti samo prednost koju moramo gledati kao stimulans da i sami pojačamo svoje europske napore", nastavio je.
Odgovarajući na pitanje o suradnji s Haškim sudom i o tome je li to prilika da se javnost u SCG suoči sa zločinima koji su počinjeni u ime naroda, Marović je rekao da je Savjet ministara SCG najoštrije osudio zločin nad zarobljenicima i civilima u Srebrenici i zatražio kaznenu odgovornost svih koji su, ne samo u Srebrenici, činili ratne zločine ili su ih organizirali i naređivali.
"Naravno, postoje i pojedinačno različita mišljenja u vezi s tim, ali ni ona se ne suprotstavljaju osudi zločina. Njihova upozorenja se više tiču potrebe da se rasvijetli da su zločini činjeni i prema Bošnjacima i prema Hrvatima i prema Srbima. Ja se osobno slažem s tim pristupom, ali upravo takav pristup obvezuje da se osudi i svaki konkretni zločin. I zato je važno naglasiti da je za osudu zločina potrebno imati punu istinu o njemu, jer samo istinom i o dobru i o zlu možemo obraniti pravo na punu istinu o svakom pojedinačnom zločinu", rekao je Marović, te dodao da javnost sve više povezuje osudu zločina s pitanjem morala.
"To je zločin i to je kažnjivo, bez obzira na to hoćete li zbog toga postati član EU prije ili kasnije. I u tom smislu je još očiglednije da se na taj način racionalizira ukupna politička javnost SCG, čime se također na drugi način izravno ohrabruje, potiče i snaži proces provedbe međunarodnih obveza i približavanja europskim standardima i institucijama", rekao je Marović.
Govoreći o potrebi "objektivnog odnosa prema prošlosti", što kao zadaća proizlazi iz dokumenta "Trojni pogled na sadašnjost i budućnost", koji su nedavno potpisali predsjednici Hrvatske i SCG te predsjedatelj Predsjedništva BiH, Marović je rekao da su se te tri zemlje nedavno suočile sa "zamkama ponovnog otvaranja nekih dilema iz prošlosti čiji je cilj bio skretanje pažnje sa strateških pitanja budućnosti i naglasio da se tim "zamkama" odoljelo snagom "europskih argumenata, pragmatičnošću i vizijom".
"Sasvim sigurno, nitko u našoj regiji ne smije zaboraviti tragedije koje su se dogodile u bližoj i daljnjoj prošlosti, ali istodobno nitko nema pravo da prošlost i povijest postavlja kao prepreku za ostvarenje naših zajedničkih europskih težnji", kazao je Marović i posebno izdvojio kulturnu suradnju kao oblast koja može pomoći boljem upoznavanju i razumijevanju.
Odgovarajući na pitanje o otvorenim pitanjima u odnosima između Hrvatske i SCG, Marović je rekao da "na sreću, nijedno do tih pitanja nije neka takozvana velika povijesna tema ili nešto nerješivo". Spomenivši pitanja povratka izbjeglih, reguliranje državne granice, neka gospodarska pitanja kao i daljnju zaštitu manjinskih prava, Marović je naglasio da je za njihovo rješavanje glavna pretpostavka postojanje stalnog dijaloga na svim razinama što su dvije zemlje već izgradile i što stalno unapređuju. "Dakle, imamo dobru volju, imamo stalnu komunikaciju, spremnost za kompromis i zato sam ja optimist kad je riječ o zatvaranju tzv. otvorenih pitanja u relativno kratkom roku", rekao je Marović.
U odgovoru na pitanje što očekuje o ponovnog susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, Marović je rekao da mu se raduje i da očekuje nastavak razgovora o europskim procesima u SCG i Hrvatskoj, o daljnjoj suradnji, o poboljšanju gospodarskih odnosa, suradnji u regionalnim incijativama kao i o otvorenim pitanjima.
"Siguran sam da će i ovaj posjet dati novi poticaj našim dobrosusjedskim odnosima i zajedničkim europskim ciljevima", zaključio je predsjednik Marović.