Prvi dvobroj časopisa objavljen je je u Zagrebu krajem lipnja 1911., ali mu je 3. srpnja određena pretplatna cijena pa se taj nadnevak uzima kao početak izlaženja časopisa, kojega je do danas objavljeno 935 svezaka.
Glavni urednik časopisa Oskar P. Springer izjavio je kako u svjetskim prirodoznanstvenim krugovima priznaju maloj Hrvatskoj da je održala i u pravo vrijeme počela izdavati časopis za popularizaciju prirodnih znanosti. "Od sličnih časopisa u Europi stariji je samo njemački časopis 'Kosmos'", izjavio je Springer, dodavši kako se s hrvatskim časopisom "Priroda" istodobno pojavio istoimeni ruski časopis. Po njegovim riječima "Priroda" se pojavila u vrijeme revolucionarnih promjena u znanosti - fizici, kemiji i biologiji.
"Danas se dičimo da je prvi broj 'Prirode' bio posvećen ekološkim tekstovima", izjavio je Springer, koji drži jednim od glavnih zadaća podizanje naklade časopisa, koja je danas između pet i šest tisuća primjeraka.
Devedeset i peta godišnjica "Prirode" obilježit će se krajem godine u sklopu 120. obljetnice utemeljenja HPD, izdavača časopisa, dodao je glavni urednik.
Odluku o razdvajanju popularnog ilustriranog časopisa iz "Glasnika", koji je pokrenuo 1886. utemeljitelj HPD-a Spiridon Brusina, donijelo je društvo početkom svibnja 1911., a već početkom lipnja te godine za prvoga glavnoga urednika postavljen je Ljudevit Gutschy.
Na čelu "Prirode" u gotovo stoljetnoj tradiciji bili su poznati hrvatski znanstvenici - Fran Tućan, Ivan Supek, Drago Grdenić, Teodor Varićak, Zlatko Pavletić i t.d. Sedamdesetih godina, kada je Pavletić bio glavni urednik naklada je časopisa dosezala 30.000 primjeraka.
U početku "Priroda" je izlazila četiri puta godišnje, od 1915. do 1993. deset puta, a od 1994. izlazi svaki mjesec.
Naslovnica najnovijeg dvobroja 6-7/05. posvećena je Hrvatskoj - turističkom raju 2005. Časopis donosi kroniku - 95 godišta "Prirode", nastavak članka o 100. godina teorije relativnosti, tekst o zaštiti prirode i okoliša "Pustimo Dravu neka teče", članke o "Molekularnim aspektima osjeta njuha", "Ždralovima nad istočnom Podravinom" te osvrt na pticu 2005. - sovuljugu buljinu, Bubo bubo, najveću europsku sovu, koju je izabralo Njemačko društvo za zaštitu prirode.
U prilogu dvobroju pretiskan je iz prvoga broja "Glasnika" (1886.) Hrvatskoga naravoslovnog društva članak Otona Kučere "Čovjek i prirodna znanost".