Većina šefova zastupničkih klubova smatra da bi jednako trebalo osuditi sve zločine počinjene u ratovima u bivšoj SFRJ od godine 1991., a Demokratska stranka srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i Srpski pokret obnove Vuka Draškovića inzistirali su na posebnoj osudi zločina u Srebrenici.
Te dvije stranke, za razliku od Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice, Srpske radikalne stranke haaškog optuženika Vojislava Šešelja i Socijalističke partije Srbije Slobodana Miloševića, te G17 Plus potpredsjednika Vlade Miroljuba Labusa i Nove Srbije Velimira Ilića, osim posebne osude srebreničkog zločina, tražile su i da se oda počast žrtvama te da se utvrdi odgovornost ili umiješanost u taj zločin svih na koje se sumnja.
Ostale parlamentarne stranke u "pregovorima" o deklaraciji inzistirale su da se u tekst uvrste i zločini počinjeni nad Srbima tijekom ratova 90-ih godina.
"Ovo smatram svojim osobnim porazom", izjavio je novinarima u utorak u Skupštini Srbije njezin predsjednik Predrag Marković, dodajući kako ne može dopustiti preglasavanje u parlamentu kad je riječ o tako važnom pitanju.
Prošloga tjedna nijedna parlamentarna stranka nije prihvatila da se na dnevni red stavi prijedlog deklaracije o osudi zločina u Srebrenici koju su, u ime osam nevladinih organizacija, Skupštini podnijeli zastupnici predsjednica Građanskog saveza Srbije Nataša Mićić i predsjednik Socijaldemokratske unije Žarko Korać.
O mogućem donošenju deklaracije o osudi zločina, s obzirom na raspored rada Skupštine i ljetnu stanku, vjerojatno neće biti riječi sve do jeseni.