"I dalje su nepovoljniji uvjeti za povratak izbjeglih u Hrvatsku nego u Bosnu i Hercegovinu", kazala je Marija Balović, profesorica Filozofskog fakulteta u Beogradu i suradnica Grupe 484 na konferenciji za novinare. Precizirala je da je od 1966. godine broj izbjeglih iz Bosne i Hercegovine smanjen za 68 posto, dok je broj izbjeglih iz Hrvatske smanjen za 38 posto.
"U Hrvatskoj je izbjeglima lakše prodati imovinu, nego dobiti pozitivan odgovor na zahtjev za obnovu te iste imovine, što je apsurdno", kazao je Vujić. Dodao je da proces povrata imovine povratnicima "karakterizira spor rad sudova, zbog čega je Europski sud za ljudska prava u 2004. godini dva puta presudio protiv Hrvatske zbog odugovlačenja u izvršavanju sudskih presuda u slučajevima povrata imovine".
Poseban problem je to što je Hrvatska ukinula stanarsko pravo kao pravnu kategoriju, naveli su autori izvješća, a zapreka povratku je i strah od neobjavljenih tjeralica za ratne zločine i druga kaznena djela počinjena tijekom rata.
"Misija OESS-a u Hrvatskoj navodi da su 2002. godine među uhićenim Srbima polovinu činili povratnici. Zabrinutost OESS-a ovim činjenicama potvrdili su i dužnosnici hrvatske Vlade, a državni odvjetnik priznao je nepravilnosti i naredio reviziju oko 1850 neriješenih slučajeva ratnih zločina", navodi se u izvješću.
SCG je po podacima s kraja 2004. godine zbrinjavala 280.098 izbjeglica, najviše iz Hrvatske, njih 180.997, te 98.654 iz Bosne i Hercegovine. Početkom ove godine napravljen je novi popis, kojem se odazvalo 139.483 izbjeglih, ali se još ne zna njihova struktura.
U izvještaju se ističu zapažanja Misije OESS-a u Hrvatskoj po kojima "usprkos većoj susretljivosti lokalnih vlasti prema povratku izbjeglica u ratom pogođena područja, još postoje mnogobrojni slučajevi diskriminacije Srba na lokalnoj razini". Navodi se također da čak 70 posto izbjeglih u sadašnjim okolnostima ne planira povratak u mjesto iz kojeg su izbjegli".