ZAGREB
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izrazio je u četvrtak svoje uvjerenje da će situacija između RH i Haškog suda (ICTY) biti "sasvim drukčija" kada se realizira akcijski plan u šest točaka koji je premijer Ivo Sanader ponudio na prvom sastanku radne skupine EU-a za Hrvatsku održanom u utorak u Luxembourgu. "Kada se realizira akcijski plan koji je premijer ponudio mislim da će situacija između nas i Den Haaga biti sasvim drukčija", rekao je Mesić novinarima na marginama konferencije "15 godina tranzicije u jugoistočnoj Europi: Odgovornost i utjecaj medija" koja se održava u četvrtak u Zagrebu. On je rekao da se u tom planu, koji bi trebao pomoći da se što je brže moguće riješi slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine i tako ostvari potpuna suradnja s Haškim sudom, "radi o tome da ćemo provesti sve one radnje koje smo propustili u dosadašnjem periodu". Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izjavio je u intervjuu za Večernji list, objavljenom u četvrtak, da je Sanader predstavio "plan čija će primjena zahtijevati dugo, dugo vrijeme". On je ocijenio da je to "korak u pravom smjeru".
ZAGREB
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt u četvrtak je u ime Vlade RH predala Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) obrazloženi podnesak u vezi s prijedlogom Tužiteljstva za prepuštanje predmeta "Vukovarska trojka" na daljnje postupanje hrvatskom pravosuđu ili pravosuđu SCG, temeljem Pravila 11bis Pravilnika o postupku i dokazima Haškog suda. Podneskom je odgovoreno na sva postavljena pitanja sudskog vijeća o osposobljenosti hrvatskog pravosuđa za preuzimanje ovog predmeta te druga pravna pitanja, s posebnim naglaskom na opće načelo prava po kojem je, u slučaju da ICTY odluči prepustiti ovaj predmet domaćem pravosuđu, nadležan sud mjesta počinjenja kaznenog djela tj. hrvatski sud. Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u veljači ove godine je podnijela prijedlog da se suđenje tzv. "vukovarskoj trojci" oficira JNA, optuženih za pokolj na Ovčari 1991., prepusti pravosuđu Hrvatske ili Srbije i Crne Gore. General Mile Mrkšić, zapovjednik Gardijske brigade JNA u vrijeme napada na Vukovar, kapetan Miroslav Radić, zapovjednik bojne iz sastava brigade, te brigadni oficir za sigurnost, bojnik Veselin Šljivančanin, optuženi su u osam točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja zbog likvidacije više od 200 hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara kod Vukovara 20. studenoga 1991. godine. O prijedlogu tužiteljice odlučit će posebno sudsko vijeće ICTY-a, nakon što razmotri sve argumente tužiteljstva, branitelja optuženih te predstavnika vlada Hrvatske i SCG.
SOFIJA
Sud u Sofiji naredio je u četvrtak oslobađanje Srbina Čedomira Brankovića (50), kojeg Hrvatska sumnjiči za ratne zločine, a koji je u ponedjeljak navečer uhićen u Bugarskoj, objavila je glasnogovornica suda. "Odmah ćemo uputiti žalbu", kazao je za AFP glavni tajnik bugarskog ministarstva unutarnjih poslova Bojko Borisov. "Sud smatra da nema razloga da on ostane u pritvoru. On je doputovao u Bugarsku u okviru srpskog vojnog izaslanstva s posebnim statusom, koji odgovara diplomatskom statusu", objasnila je glasnogovornica suda Petja Gergova. Osim toga, dodala je, "popis izaslanstva dostavljen je unaprijed i bugarska strana ga je prihvatila". Branković je uhićen u Bugarskoj u ponedjeljak 25. travnja, na temelju međunarodne tjeralice koju je raspisao Ured Interpola Zagreb po nalogu Županijskog suda u Sisku na kojemu se vodila istraga protiv njega i još 31 osumnjičenika. Kako su svi bili nedostupni istraga je prekinuta, a za osumnjičenima je u studenome 1999. raspisana međunarodna tjeralica. U agencijskim vijestima pogrešno se navodi da je Branković u Hrvatskoj osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina. Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo unutarnjih poslova u srijedu su bili najavili da će tražiti Brankovićevo izručenje.
SARAJEVO
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić ocijenili su u četvrtak "veoma uspjelim" i "povijesnim" pregovore o preustroju policijskih snaga u toj zemlji koji su od početka tjedna vođeni na Vlašiću, ustvrdivši pri tom kako je prekid tih razgovora sukladan onome što je ranije planirano. Komentirajući postignuća na trodnevnim pregovorima predstavnika jedanaest političkih stranaka iz BiH, što su u protekla tri dana vođeni u strogoj izolaciji vlašićkog hotela "Pahuljica", Ashdown je novinarima u Sarajevu kazao kako je definitivno postignut dogovor o uspostavi policije koja će djelovati bez upletanja politike, kao i o prijenosu policijskih ovlasti na državnu razinu. "To je izvanredno postignuće", ustvrdio je Ashdown istaknuvši kako je taj rezultat važan, posebice jer su ga postigli domaći političari dok su međunarodni dužnosnici samo posredovali. Preostalo je još, kazao je Ashdown, definirati policijska područja i to na načelima učinkovitog operativnog djelovanja. Konačna odluka o tome očekuje se u nastavku pregovora nakon što stručna radna skupina utvrdi prijedloge prihvatljive za sve strane.
RIM
Gornji dom talijanskog parlamenta Senat izglasovao je u četvrtak povjerenje drugoj vladi desnog centra premijera Silvija Berlusconija, sa 170 glasova za, 117 protiv i nijednim suzdržanim. Nakon što je dan ranije i Zastupnički dom dao povjerenje Berlusconiju, sada je talijanska vlada prošla sve instance uoči preuzimanja dužnosti, pošto su ministri još u subotu, a podtajnici u utorak, već prisegnuli pred predsjednikom države Carlom Anseglijem Chiampijem. Berlusconi, zadovoljan rezultatima glasovanja u parlamentu, najavljuje novi polet za svoju vladu, koja će, po njegovim najavama, do isteka redovnog mandata odnosno do redovnih parlamentarnih izbora u svibnju 2006., raditi na zaštiti kupovne moći talijanskih obitelji, jačanju razvitka juga zemlje i konkurentnosti talijanskih tvrtki u svijetu. Berlusconi je u završnoj riječi kazao kako vlada ne odustaje od svojih programa smanjenja poreznog pritiska, te da će ispuniti sva obećanja koja je dao Talijanima uoči izbora 2001. godine. Prva Berlusconijeva vlada izabrana 2001. trajala je 1400 dana, što je apsolutni rekord u trajanju vlada u poslijeratnoj Italiji.
VARŠAVA
Poljski svećenik u Vatikanu opovrgao je u četvrtak optužbu da je špijunirao pokojnoga papu Ivana Pavla II. te rekao da je komunističkim agentima možda prenosio informacije ne znajući tko su oni. Dominikanca Konrada Stanislawa Hejma u srijedu je ugledna poljska organizacija IPN optužila da je za poljsku komunističku tajnu službu krajem osamdesetih špijunirao Ivana Pavla II. Leon Kieres, čelnik IPN-a, državnog nacionalnog instituta za sjećanje koji je istraživao nacističke i komunističke zločine u Poljskoj, rekao je da je Hejmo, dominikanac koji još radi s poljskim hodočasnicima u Vatikanu, bio komunistički tajni agent s tajnim imenima "Hejnal" i "Dominik" i navodno tajne podatke slao do 1988. Hejmo je za poljsku televiziju TVN24 rekao da nije svjesno radio kao informator ili špijun, ali da je prije dvadeset godina informacije koje je prikupio prenosio neimenovanoj osobi koja je radila u njemačkoj biskupskoj konferenciji. Optuženi dominikanac kaže da je ta osoba možda radila za istočnonjemačku tajnu službu Stasi.
ZAGREB
Suočeni sa sve većim brojem smrtnih slučajeva na radnom mjestu, kao i profesionalnim ozljedama i oboljenjima, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna organizacija rada (ILO) u četvrtak obilježavaju Svjetski dan zdravlja i zaštite na radu ističući potrebu za preventivnim mjerama sigurnosti širom svijeta, priopćile su u Ženevi te dvije organizacije. Prema novim procjenama ILO-a, čini se da je broj nesreća na radnom mjestu i profesionalnih oboljenja, koji godišnje odnose više od dva milijuna života, u porastu zbog rapidne industrijalizacije u nekim zemljama u razvoju, stoji u priopćenju. Kako se dalje navodi, nova procjena nesreća na radnom mjestu i bolesti daje naznake da su smrtni slučajevi prouzročeni profesionalnim oboljenjima nadmašili broj smrtnih slučajeva u nesrećama na radu. Od takvih bolesti u svijetu godišnje umire 1,7 milijuna ljudi - četiri puta više nego u nesrećama na radu. Najčešće profesionalne bolesti su karcinomi zbog izlaganja štetnim tvarima, bolesti lokomotornog sustava, respiratornog sustava, gubitak sluha, bolesti cirkulacije i zarazne bolesti zbog izlaganja patogenima.