LUXEMBOURG
Radna skupina EU-a za procjenu hrvatske suradnje s haškim sudom završila je u utorak u Luxembourgu sastanak s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte i hrvatskim izaslanstvom predvođenim Ivom Sanaderom, bez ikakvih konkretnih zaključaka. "U skladu sa značajnim budućim razvojem situacije i uz tijesnu suradnju s ICTY-jem, Vijeće će se ponovno pravodobno vratiti na to pitanje na temelju usmenog izvješća 'task forcea'", rekao je luksemburški ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU-a Jean Asselborn, pročitavši izjavu u ime predsjedništva EU-a. Hrvatski premijer Ivo Sanader izrazio je zadovoljstvo sastankom, jer nije ni "očekivao da će danas biti donesena odluka, budući da radna skupina i nema ovlasti za to, već odluke donosi Vijeće EU-a". Asselborn je najavio da će EU pozorno pratiti provedbu toga plana, koji hrvatski premijer nije htio podrobnije obrazlagati.
LUXEMBOURG
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte nije u utorak u Luxembourgu promijenila svoje ranije stajalište da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu. "Nema promjene u našim stajalištima. Hrvatska sada ne surađuje s Haškim sudom", izjavila je novinarima Carla del Ponte nakon sastanka s peteročlanom radnom skupinom EU-a, koja je zadužena za procjenu hrvatske suradnje s Tribunalom. Glavna tužiteljica je rekla da se odbjegli general Ante Gotovina nalazi u Hrvatskoj, da povremeno odlazi u BiH, dakle "on je u dosegu hrvatskih vlasti". Ona je rekla da je peteročlanu radnu skupinu EU-a izvjestila o mreži koja štiti odbjeglog generala Gotovinu. Najavila je da će se u utorak sastati u Luxembourgu i s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na sastanku s radnom skupinom.
ZAGREB
Posljednje izvješće misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) o suđenjima za ratne zločine pred hrvatskim sudovima bilježi "poboljšanja na tom području u posljednjih godinu dana", uz opasku da su dodatne reforme i pomaci nužni kako bi suđenja za ratne zločine bila nepristrana na svim hrvatskim sudovima, doznaje se u utorak na predstavljanju izvješća OESS-a. Izvješće je predstavio voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj veleposlanik Peter Semneby, na zajedničkoj konferenciji za novinare s ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt. "U posljednjih godinu dana je državno odvjetništvo odbacilo nekoliko stotina neutemeljenih optužbi protiv Srba", kazao je Semneby. Prema njegovim riječima, "zabilježeni su značajni pomaci, uključujući manju nacionalnu pristranost ... no slika je daleko od savršene". "Potrebno je ulagati daljnje napore kako bi konsolidirali napredak", dodao je i pojasnio da nacionalno podrijetlo još uvijek igra važnu ulogu na suđenjima na lokalnoj razini, "posebice na područjima koja su bila obuhvaćena ratnim djelovanjima". Semneby je po pitanju suđenja za ratne zločine istaknuo i važnost međudržavne suradnje i najavio da Misija OESS-a u lipnju na Brijunima organizira konferenciju kako bi se osnažila suradnja između institucija koje procesuiraju ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i SiCG.
ZAGREB
Hrvatska je po izvješću političkog magazina Foreign Policy i konzultantske tvrtke A. T. Kearney među dvadeset najglobaliziranijih zemalja svijeta, odnosno 16. među 62 zemlje obuhvaćene istraživanjem indeksa globalizacije, prenijela je agencija PR Newswire. Hrvatska je po istraživanju stupnja globalne integriranosti zauzela 16. mjesto, te se našla ispred Izraela, Francuske, Malezije i Slovenije koja je zauzela 20. mjesto. Prema izvješću naslovljenom "Indeks globalizacije", najglobaliziranija zemlja svijeta je Singapur, iza kojeg slijede Irska, Švicarska, Sjedinjene Države i Nizozemska. Izvješće "Indeks globalizacije" objavljeno je u travnju 2005. godine, a temelji se na podacima iz 2003. godine.
BEOGRAD
Unatoč pozitivnim koracima u Srbiji je još deset haških optuženika na slobodi što je ne samo uvreda za pravdu, već i zapreka okončanju procesa pred Haškim tribunalom, izjavio je zamjenik tužitelja tog tribunala David Tolbert, na Okruglom stolu o suđenjima za ratne zločine, održanom u utorak u beogradskom Media centru. Na istom je skupu predstavnica ureda Haškog tribunala u Beogradu Aleksandra Milenov upozorila da u priopćenjima vlade Srbije nije bilo navedeno zbog čega su optuženi oni koji su se predali, a optuženi su za najteže zločine. "Iz priopćenja vlade Srbije vidjelo se da je odluka optuženih o predaji moralna i patriotska, a neki se terete, primjerice, za ubojstvo 7.000 ljudi u Srebrenici koji su pokopani u masovne grobnice. To je najveći masakr u Europi od Drugog svjetskog rata", rekla je Milenov i dodala da ljudi u Srbiji nisu dobro informirani pa stoga ne iznenađuje što misle da je Haški tribunal antisrpski sud.
ZAGREB
Vlade BiH, SiCG i Hrvatske trebaju intenzivirati napore u cilju stvaranja uvjeta za povratak izbjeglica ili njihovu lokalnu integraciju, zaključeno je u utorak u Zagrebu na sastanku voditelja misija Europske komisije, UNHCR-a i OESS-a u tim trima zemljama, priopćeno je iz hrvatske misije OESS-a. "Vlade triju država trebaju intenzivirati napore u cilju stvaranja uvjeta za povratak izbjeglica ili njihovu lokalnu integraciju, ovisno o individualnoj odluci svakog pojedinca, te im osigurati sva prava, uključujući i pravo na smještaj, u skladu s međunarodnim standardima na koje su se obvezale", rekla je predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj Catherine Bertrand, koja je predsjedala sastankom.
BEOGRAD
Izaslanstvo Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Crnoj Gori (SCG) koje je vodio predsjednik toga vijeća Josip Pekanović razgovaralo je u utorak u Beogradu s ministrom za ljudska i manjinska prava SCG Rasimom Ljajićem o pripremama za prvi sastanak mješovitog povjerenstva koja će se baviti problematikom položaja nacionalnih manjina u obje države, priopćeno je iz Ljajićevog ureda. Mješovito povjerenstvo će biti sastavljeno od predstavnika ministarstava SCG i Hrvatske kao i predstavnika manjina iz obiju država, a bavit će se glavnim problemima i zaštitom manjina kao i unapređenjem suradnje dviju zemalja. Tijekom razgovora izražena je spremnost za sudjelovanjem u zajedničkim projektima koji su od interesa za hrvatsku manjinu u Srbiji i Crnoj Gori i srpsku manjinu u Hrvatskoj. Ljajić je obavijestio izaslanstvo hrvatskog Nacionalnog vijeća da će Sporazum za zaštitu manjina, potpisan izmedu Državne zajednice Srbije i Crne Gore i Republike Hrvatske, Srbija i Crna Gora ratificirati do kraja svibnja.
DEN HAAG/ZAGREB
Obrana admirala Miodraga Jokića predložila je u utorak na žalbenoj raspravi na Haškom sudu (ICTY) smanjenje 7-godišnje kazne zatvora, koja mu je dosuđena 18. ožujka 2004. na temelju priznanja krivnje za granatiranje Dubrovnika. Branitelj Eugene O'Sullivan je kao osnovu za žalbu istaknuo da raspravno vijeće kod određivanja kazne nije dovoljno vrednovalo olakotne okolnosti kod Jokića te da je pogrešno primijenilo pravo. Olakotne su okolnosti, po riječima branitelja, Jokićeva visoka starost (70), izvanredne obiteljske i zdravstvene okolnosti, te značajan stupanj suradnje s tužiteljima. Jokić je bio ključni svjedok optužbe na suđenju svom nadređenom u "Dubrovačkoj operaciji JNA" generalu Pavlu Strugaru (71), osuđenom na osam godina zatvora. O'Sullivan je također ustvrdio kako je Jokić bio "pozitivna osoba" koja se zalagala za mirno rješenje krize u bivšoj SFRJ.
MOSTAR
Novoizabrani papa Benedikt XVI. dobro poznaje probleme Bosne i Hercegovine (BiH) i izrazio je želju da ju posjeti, izjavio je u utorak za Radio Federacije BiH nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, po povratku iz Vatikana gdje je prvi puta kao kardinal sudjelovao u konklavi za izbor novog pape. Želju da posjeti BiH papa Benedikt XVI. izrazio je u trenutku kada mu je kardinal Puljić u ime BiH i Katoličke crkve u BiH, kako je rekao, čestitao izbor za Papu.
WASHINGTON
Ogromna većina od oko 67 milijuna američkih katolika odobrava izbor pape Benedikta XVI i smatra da će se on zauzimati za tradicionalne vrijednosti i politiku Katoličke crkve, pokazalo je najnovije istraživanje javnoga mnijenja televizije ABC News i lista The Washington Post. Anketa je utvrdila da više od 80 posto američkih katolika podržava izbor njemačkog kardinala Josepha Ratzingera za novoga Papu, a skoro isto toliko njih, 73 posto, kaže da je oduševljeno Papom. Katolici očekuju da će se Benedikt XVI držati konzervativnog kursa. Njih 80 posto smatra da će Papa nastaviti provoditi tradicionalnu crkvenu politiku, dok samo 14 posto misli da će izmijeniti politiku i osuvremeniti crkvu. Većina američkih katolika ističe da bi se Papa trebao prvenstveno pozabaviti seksualnim zlostavljanjem od strane svećenika, skandalom koji već godinama potresa američku katoličku crkvu. Istraživanje je provedeno od 21. do 24. travnja na uzorku od 284 katolika uz marginu pogreške od +/- 6 posto.
RIM
Premijer Silvio Berlusconi iznio je u utorak navečer u Zastupničkom domu talijanskog parlamenta program svoje druge vlade o čijem će povjerenju zastupnici glasovati u srijedu a senatori u četvrtak. Berlusconi je najavio da će vlada narednih 13 mjeseci, do kraja mandata, provoditi svoj program iz 2001. godine, koji je dopunjen novim točkama. Težište rada vlade bit će na jačanju konkurencije poduzeća, poticanju razvoja juga zemlje i pružanju pomoći materijalno ugroženim obiteljima, rekao je Berlusconi. Stranke vladajuće koalicije desnog centra zatražile su od Berlusconija donošenje novog programa nakon što je desni centar doživio teški poraz na regionalnim izborima početkom travnja.
RIM
Milanski tužitelji Alfredo Robledo i Fabio de Pasquale u utorak su podigli optužnicu protiv talijanskog premijera Silvija Berlusconija u okviru istrage u navodnim nepravilnostima koje je počinila tvrtka Mediaset u kupoprodaji filmskih prava. Uz vlasnika tvrtke Madiaset, premijera Berlusconija, pod istragom je još 12 osoba zbog navodnog lažiranja poreza i pranja novca. Istraga je počela prije 4 godine i osim Berlusconija obuhvatila je predsjednika Mediaseta Fedelea Confalonierija kao i engleskog odvjetnika Davida Sninnsa. Oni su navodno preko raznih inozemnih filijala, prije svega u Hong Kongu i nizozemskim Antilima, prebacivali novac kako bi izbjegli plaćanje poreza.
KIJEV
Nekoliko stotina ljudi okupilo se u utorak pred spomenikom podignutim u glavnom ukrajinskom gradu Kijevu u znak sjećanja na žrtve černobilske nuklearne katastrofe koja se dogodila prije 19 godina, zapalivši svijeće i položivši cvijeće. 26. travnja 1986. dok su stanovnici Černobila još spavali eksplodirao je jedan reaktor nuklearne elektrane nakon čega je uslijedio požar. Djelovanje radijacije stajalo je života 4.400 stanovnika Ukrajine, a proširilo se i na mnoge susjedne zemlje, te zemlje sjeverne Europe. Danas se vjeruje da je radioaktivnost ostavila ozbiljne posljedice na zdravlje oko 7 milijuna stanovnika bivših sovjetskih republika, Bjelorusije, Rusije i Ukrajine. U maloj kapeli u Kijevu, 80 km južno od černobilske nuklearne elektrane, nekoliko stotina Ukrajinaca rano jutros okupilo se kako bi odalo počast žrtvama nesreće. U 1 sat i 23 minute, u trenutku kada se prije 19 godina dogodila nesreća, zvona su se oglasila 19 puta. U prosincu 2000. Ukrajina je isključila i posljednji reaktor černobilske nuklearke.
DEN HAAG/ZAGREB
U nastavku haškog suđenja Slobodanu Miloševiću u utorak je policijski inspektor Dragan Jašović svjedočio o tome da su većina ubijenih u kosovskom selu Račak 1999. bili pripadnici OVK, a ne civili kako tvrdi optužnica. Jašović, koji je kao kriminalistički inspektor istraživao slučaj pokolja 40 Albanaca u Račku 15. siječnja 1999., kazao je u sudnici da je među žrtvama bilo 30 pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova. "Na temelju izjava koje smo uzeli od mnogih Albanaca, te službenih podataka, mogu reći da je 30 od 40 ubijenih bilo u OVK", kazao je svjedok, ističući da je stožer OVK u Račku osnovan među prvima na Kosovu u lipnju 1998., nakon čega su u selu bili iskopani rovovi i bunkeri i nabavljene veće količine oružja iz Albanije. Prema optužnici protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika, snage MUP-a Srbije i VJ su 15. siječnja 1999. nakon topničke pripreme upale u selo Račak i ubile 40 nenaoružanih albanskih civila, među kojima je 25 zarobljenih zajednički likvidirano.