ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks primio je u srijedu predsjednika Nacionalnog vijeća Republike Austrije Andreasa Khola s kojim je razgovarao o intenziviranju odnosa između dvaju parlamenata i o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Khol, koji boravi u uzvratnom službenom posjetu Hrvatskoj na poziv predsjednika Sabora, izjavio je novinarima nakon susreta da su politički odnosi između RH i Austrije izvrsni, jako intenzivni te da se odvijaju u prijateljskom duhu. Također je primijetio da je postignut očit napredak na području razvoja hrvatskog gospodarstva. Što se tiče pridruživanja Hrvatske EU-u, "Austrija od srca podupire članstvo Hrvatske u Europskoj uniji", istaknuo je. Dodao je kako Austrija vjeruje da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Austrija je jedna od članica radne skupne EU-a za procjenu hrvatske suradnje s Haškim sudom koja će, kako je rekao, uskoro započeti s radom. Šeks je izjavio da posjet predsjednika Khola i izaslanstva austrijskog parlamenta Hrvatskoj predstavlja "daljnji doprinos razvijanju i unapređenju izvrsnih političkih, prijateljskih, gospodarskih i kulturnih veza između Hrvatske i Austrije". Austrijsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Kholom primili su u srijedu premijer Ivo Sanader i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković, a poslijepodne će se sastati s Miloradom Pupovcom, predsjednikom saborskog Odbora za međuparlamentarnu suradnju.
SARAJEVO
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uskoro će imenovati otpravnika poslova koji će preuzeti vođenje bosanskohercegovačkog Veleposlanstva u Zagrebu, najavila je u srijedu u Sarajevu glasnogovornica MVP BiH Lepa Babić. Imenovanjem otpravnika poslova premostit će se razdoblje do imenovanja i potvrde novog veleposlanika BiH u Hrvatskoj, dodala je glasnogovornica. Sadašnjem veleposlaniku Zlatku Dizdareviću mandat istječe ovog tjedna i on se vraća u Sarajevo gdje će raditi u sjedištu Ministarstva vanjskih poslova BiH. U bosanskohercegovačkom veleposlanstvu u Zagrebu trenutačno je najviše rangirani diplomat ministar savjetnik Milan Križanović.
SARAJEVO
Poruka vlasti u Zagrebu da Branko Kesić nije poželjan kao novi veleposlanik Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj neće dovesti do zahlađenja odnosa dviju zemalja, tvrdi u srijedu sarajevski Dnevni avaz. List navodi kako to stajalište koje dijele najviši dužnosnici Ministarstva vanjskih poslova BiH i ured bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića. "Poruka (iz Zagreba) samo je rezultat pritiska koji je predsjedatelj Predsjedništva BiH Paravac u prijašnjem razdoblju provodio na Mesićev i ured premijera Ive Sanadera da Branko Kesić dobije agreman. Držim kako su upravo ti pritisci rezultirali ovakvom izjavom koja je zaista diplomatski šamar BiH", izjavio je tajnik MVP-a BiH Adnan Hadžikapetanović komentirajući poziv predsjednika Mesića Sarajevu da u Hrvatsku pošalje novog "prihvatljivog" diplomatskog predstavnika.
SARAJEVO
Mreže koje pružaju potporu Radovanu Karadžiću i ostalim haškim bjeguncima godišnje ukradu 250 milijuna konvertiiblnih maraka (127 milijuna eura) proračunskih sredstava u Bosni i Hercegovini, izjavio je američki general Steven Schook, zapovjednik stožera NATO-a za BiH. U intervjuu koji je u srijedu objavio sarajevski Dnevni avaz, general Schook je kazao kako bi ta sredstva, da nisu ukradena, bila potrošena za dobrobit svih ljudi u BiH, odnosno za plaće liječnicima, učiteljima i ostalim proračunskim korisnicima. Američki general nije naveo potankosti o mreži koja pruža zaštitu Karadžiću i ostalim bjeguncima, ali je kazao kako unutar nekih institucija Republike Srpske još ima osoba koje pomažu optuženima za ratne zločine. Schook je rekao kako vjeruje da bi Karadžić i Mladić mogli do kraja ove godine biti u Den Haagu, ističući kako je ohrabren mjerama koje je sada pripravna poduzeti policija Republike Srpske.
BAGDAD
Sukobi su se pojačali u srijedu u Iraku, gdje je devet vojnika ubijeno nedaleko od Kirkuka, a u Bagdadu su meta napada bili američki konvoji, unatoč sve većim naporima iračko-američkih snaga da uhite osumnjičenike za pobunu. Ujutro su u Bagdadu napadnuta tri američka konvoja. U jednom od njih zapaljen je kamion-cisterna, a u drugom su ranjena dva civila, navode irački sigurnosni izvori, dok američka vojska zasad nije dala nikakvo priopćenje o okolnostima napada. U međuvremenu je američki predsjednik George W. Bush ponovio da će američke snage otići iz Iraka čim Iračani budu spremni preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, i to dan nakon posjeta Iraku šefa Pentagona Donalda Rumsfelda koji je ustvrdio da njegova vlada nema strategiju za izlazak iz te zemlje. U srijedu ujutro u eksploziji bombe smrtno je stradalo devet iračkih vojnika, među kojima zapovjednik snaga za zaštitu naftnih postrojenja koji je pokušavao deaktivirati drugu bombu na naftovodu nedaleko od Kirkuka (na sjeveru).
PARIZ
Francuski parlament konačno je u noći s utorka na srijedu, nakon glasovanja senatora o verziji usvojenoj u Nacionalnoj skupštini, izglasao prijedlog zakona koji uspostavlja pravo na smrt, a da pritom nije legalizirana eutanazija. Prijedlog predviđa da se liječenje ne nastavlja zbog "nerazumne tvrdoglavosti". Prijedlog određuje da osoba u zadnjoj fazi bolesti treba odlučiti o ograničavanju ili potpunom prekidu liječenja i odobrava davanje lijekova protiv bolova čak i ako ubrzavaju smrt. Potkraj ožujka ove godine rasprava je ponovno oživjela nakon smrti Amerikanke Terri Schiavo koja je u komi bila 15 godina.
PEKING
Kina je u srijedu objavila novi dokument kako bi obranila politiku koja se odnosi na pitanja ljudskih prava, istodobno nastojeći postići ukidanje embarga na oružje što joj ga je nametnula Europska unija. U dokumentu na 41 stranici koji je redigirala kineska vlada, komunistički režim podsjeća da je u 2004. u kineski ustav uvedeno poglavlje o ljudskim pravima. Dokument je objavljen pod nazivom "Napredak Kine u području ljudskih prava u 2004.", a u njemu se posebno inzistira na pravosudnim koracima poduzetim protiv određenih dužnosnika. "Od svibnja 2004. Glavno tužiteljstvo vodi posebnu kampanju kojoj je cilj oštro kazniti sve dužnosnike koji krše ljuska prava", kaže se u dokumentu. Slučajevi se odnose na ilegalna zatočenja, iznuđivanje priznanja mučenjem ili zlostavljanjem zatvorenika.
LJUBLJANA
Nuklearka Krško od utorka navečer opet je uključena u elektroenergetski sustav, ali dva njezina ispada zbog manjih tehničkih problema u sekundarnom, nenuklearnom dijelu, ukazuju na sve slabosti slovenskog elektroenergetskog sustava, navode u srijedu slovenski mediji. Ljubljansko "Delo" piše da slaba mreža dalekovoda, sve veća domaća potrošnja, te velika trgovina energijom na potezu jugoistok-sjeverozapad prijete situacijom u kojoj bi moglo doći do "raspada sustava i električne pomrčine". Krško se, navodi list, zbog greške na ventilu turbine, najprije zaustavilo u nedjelju ujutro, nakon toga počeli su zbog jake bure ispadati dalekovodi prema Hrvatskoj, primorskom dijelu države i prema Ljubljani", navodi list. Do neprilika je, tvrdi "Delo", došlo još prošloga četvrtka zbog velikog protoka energije po slovenskoj mreži, pa je zbog ugroze djelovanja elektroenergetskog sustava bio ograničen uvoz struje iz Hrvatske, te izvoz u Austriju. Prema nekim informacijama, navodi list, slovenski su dalekovodi u tom trenutku bili samo 15 megavata ispod granice topljenja.