ZAGREB
Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je u utorak navečer da su tri vozača hrvatskih kamiona u Iraku uhićena, ali zasad nema službenih informacija o njihovom identitetu i državljanstvu niti u kojem se iračkom zatvoru nalaze. O uhićenju vozača hrvatskih kamiona izvijestio je Marijan Banelli, predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika.
MVP je diplomatskim putem kontaktirao američku stranu u Iraku koja zasad nije mogla potvrditi identitet vozača niti čiji su oni državljani. Glasnogovornica MVP-a Ivana Grgić rekla je da dosad da se dosad nitko od poslodavaca ni bilo tko drugi nije službeno obratio ni zatražio pomoć od MVP-a. Jutarnji list danas piše da su prema još nepotvrđenim informacijama, već neko vrijeme zatočene tri osobe s hrvatskim putovnicama.
Prema Banelleiju u Iraku je trenutačno 30-ak hrvatskih vozača kamiona, a u tu zemlju vozi ukupno dvjestotinjak vozača.
BRUXELEES
Europska unija mora ubrzati proces primanja svih balkanskih zemalja u punopravno članstvo kako bi regiji dala novo usmjerenje i spriječila da se ne pretvori u geto u srcu Europe, poručila je u utorak skupina utjecajnih europskih državnika. "Status quo ne vodi nikamo", rekao je novinarima bivši talijanski premijer Giuliano Amato, predsjednik Međunarodnog povjerenstva za Balkan. EU mora biti spremna na velike troškove kako bi pomogla integraciji regije u punopravno članstvo umjesto da i dalje troši goleme iznose na financiranje vojne nazočnosti u tom području kako bi očuvala krhki mir. "Regija će postati 'crna rupa' Europe, geto, a EU će trošiti novac da izolira geto", upozorio je Amato.
Skupina, koju čine ugledni visoki dužnosnici iz cijele Europe, predstavila je izvješće o budućnosti Balkana koje će poslati visokom predstavniku Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javieru Solani, povjereniku za proširenje Olliju Rehnu i ostalim visokim europskim dužnosnicima. Izvješće navodi 2014. kao godinu koja bi mogla biti realan rok za ulazak svih balkanskih zemalja u EU.
WASHINGTON/NEW YORK
Makedonija i Grčka kane intenzivirati pregovore o spornom imenu Makedonije kako bi riješile problem koji već godinama opterećuje odnose dviju zemalja, rekao je u utorak izaslanik Ujedinjenih naroda za rješavanje tog spora Matthew Nimetz. Nimetz je prije nekoliko dana kao rješenje spora predložio za Makedoniju ime Republika Makedonija-Skoplje. Atena i Skoplje su oprezno reagirale na taj prijedlog. Makedonski premijer Vlado Bučkovski je rekao da njegova vlada ostaje pri svom prijedlogu "dvostruke formule" za službeno ime svoje zemlje smatrajući ga boljim kompromisom od UN-ova. Skoplje želi da se ime Republika Makedonija, kako stoji u ustavu zemlje, upotrebljava globalno osim u njegovim odnosima s Atenom za što bi se iznašao obostrano prihvatljiv naziv. Novu težinu zahtjevima Skoplja dale su Sjedinjene Države priznavši prošloga studenoga ustavno ime te zemlje Makedonija. Spor oko imena traje još od osamostaljivanja Makedonije nakon raspada bivše Jugoslavije jer je Grčka 1993. odbila priznati svoga sjevernog susjeda pod spornim imenom Republika Makedonija držeći da Makedonija, također naziv grčke sjeverne pokrajine i rodno mjesto Aleksandra Velikog, ne bi trebalo biti uključeno.
WASHINGTON
Kandidat američkog predsjednika Georgea W. Busha za nacionalnog obavještajnog direktora obećao je u utorak da će se na novoj dužnosti posvetiti reformi obavještajne zajednice koja je puna problema. John D. Negroponte svjedočio je pred senatskim panelom koji razmatra njegovu nominaciju za prvog nacionalnog obavještajnog direktora koji bi trebao koordinirati radom svih 15 američkih obavještajnih službi. Negroponte je rekao da će njegov cilj biti "poboljšanje kvalitete analitičkih proizvoda i iznošenje istine pred kreatore američke politike".
WASHINGTON
Hitna akcija je potrebna kako bi se smanjilo krajnje siromaštvo i poboljšali gospodarski i društveni izgledi u zemljama u razvitku, rekli su u utorak u izvješću Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF). Drugo godišnje izvješće o napretku Milenijskih razvojnih ciljeva poziva na akciju kako bi se poboljšao opći standard života u nerazvijenim zemljama. Milenijski summit UN-a je 2000., na susretu više od 180 svjetskih čelnika u New Yorku, usvojio osam ciljeva koje treba postići do 2015. Jedan od glavnih je smanjivanje na pola broja ljudi koji žive u krajnoj bijedi s manje od jednim dolarom dnevno, kojih je tada bilo 22 posto svjetskog stanovništva, kao i prepolavljanje broja onih koji gladuju. "Cilj prepolavljanja siromaštva do 2015. će vjerojatno biti postignut na globalnoj razini, ali ne i u subsaharskoj Africi ako se ondje napredak žurno ne ubrza", navodi izvješće. Većina zemalja ne može ostvariti postavljene ciljeve smanjivanja smrtnosti djece za dvije trećine, smrtnosti majki za tri četvrtine i suzbiti širenje HIV/AIDS-a i drugih bolesti, piše u izvješću kojim se upozorava da tri od šest svjetskih regija u razvoju neće postići cilj općeg osnovnog obrazovanja za djecu.
Izvješće će biti razmotreno ovoga vikenda na proljetnim sastancima Svjetske banke i MMF-a i biti važan predmet rasprave o provedbi Milenijskih ciljeva na summitu UN-a u rujnu ove godine kao i summitu zemalja G8 u srpnju u Škotskoj.
MOSTAR
Francuski Interpol i Vrhovni sud Francuske su pod oznakom "žurno" zatražili od Interpola BiH informaciju o tri osobe rođene u BiH od kojih je jedna s državljanstvom Republike Hrvatske, a koje su uhićene na sjeveru Francuske zbog krijumčarenja 100 kg eksploziva semtex, objavila je u utorak navečer državna TV BiH u središnjem Dnevniku. Pozivajući se na izjave stručnjaka, TV BiH je navela da semtex eksploziva, koji je proizveden u Češkoj, nema u BiH. Tim eksplozivom su primjerice libijski teroristi 1978. godine srušili zrakoplov iznad škotskog grada Lockerbiea i ubili 270 osoba. Televizija dodaje da je osim triju osoba rodom iz BiH, francuska policija ovom prigodom uhitila jednog državljanina Srbije i Crne Gore i jednog Francuza bosanskohercegovačkog porijekla.
BAGDAD
Najmanje desetero iračkih civila poginulo je u utorak u samoubilačkim bombaškim napadima u sjevernom iračkom gradu Mosulu, objavila je američka vojska. Osim toga, najmanje četvero civila ozlijeđeno je u eksploziji automobila bombe u zapadnom Mosulu.
Situacija je nesigurna i u Bagdadu. U šijitskoj četvrti Sadr City, na sjeveru grada, otet je jedan časnik službe za putovnice, dok je na jugu grada ubijen jedan policajac.
ANKARA
Turska i Grčka uspostavit će izravnu telefonsku liniju između svojih vojnih zapovjedništava u pokušaju da obustave međusobna konstantna kršenja zračnog prostora i smanje napetosti oko sigurnosti u Egejskome moru, objavljeno je u utorak prvog radnog dana posjeta grčkog ministra vanjskih poslova Petrosa Molyviatisa Ankari nakon razgovora s turskim kolegom Abdullahom Gulom. Teritorijalna prava u Egejskom mora ostaju otvoreno pitanje dviju zemalja, inače tradicionalnih suparnica. U vezi drugog spornog pitanja, otoka Cipra podijeljenog između turkse i grčke zajednice, Molyviatis je kazao da su obje strane izrazile potporu Ujedinjenim narodima u naporima da ponovo ujedine otok.
ZAGREB/KOPENHAGEN
Danska socijaldemokratska stranka (oporba) izabrala je u utorak navečer 38-godišnju Helle Thorning-Schmidt za predsjednicu stranke, prenose agencije. Bivša zastupnica Europskog parlamenta (od 1999.-2004.), prva je žena izabrana za predsjednicu socijaldemokrata u 134 godina postojanja te stranke. Socijaldemokrati, druga po snazi stranka u Danskoj nakon liberala, dominirali su politikom u velikom dijelu prošlog stoljeća.
TALLINN
Andrus Ansip, čelnik estonske Reformske stranke, izabran je za predsjednika estonske vlade nakon što su tri najveće stranke centra dogovorile stvaranje koalicijske vlade. Članovi konzervativne Reformske stranke, ljevičarske Stranke centra te nacionalističke Narodne stranke sporazum su potpisali u utorak u glavnom gradu Tallinnu. Analitičari novu koaliciju, koja ima 52 od 101 mjesta u parlamentu, opisuju kao "šarenu" i ocjenjuje da više naginje lijevo nego prethodna vlada. Prethodna vlada premijera Juhana Partsa, predsjednika stranke Res Publica, raspala se radi osobnih sukoba krajem ožujka. Redovni parlamentarni izbori u Estoniji trebali bi biti održani 2007., a lokalni izbori u jesen 2005. godine.
LUXEMBOURG
Radna skupina Europske unije koja bi trebala odrediti stupanj suradnje Zagreba i Haaga svoj će prvi sastanak održati 26. travnja u Luxembourgu, potvrđeno je u utorak iz luksemburškog predsjedništva. Radnu skupinu čine predstavnici sadašnjeg predsjedatelja EU-a Luxembourga, zatim dviju zemalja koje preuzimaju šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Velike Britanije i Austrije, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn.
Prema izvoru iz luksemburškog predsjedništva, najprije će se sastati peteročlana radna skupina, a ona će se zatim odvojeno sastati s predstavnicima Hrvatske i haškog tužiteljstva.
U uredu Haškog tužiteljstva potvrđeno je da će na sastanak doći glavna haška tužiteljica Carla del Ponte.
No,i čak iako Radna skupina zaključi da Hrvatska u potpunosti surađuje s ICTY-em, početak pregovora o članstvu Hrvatske u EU vjerojatno će biti odgođen za najmanje nekoliko mjeseci, kaže se u analizi međunarodne neovisne konzulatantske tvrtke Oxford Analytica, koja je objavljena na web stranici "seeurope.net".
Iako će ta odgoda početka pregovora sigurno biti loše prihvaćena u Zagrebu, Hrvatska bi to vrijeme do početka pregovora mogla iskoristiti za tehničke pripreme.
Očekuje se da će ICTY unutar Europskog vijeća i dalje lobirati za čvrsto stajalište prema Zagrebu, budući da smatraju da bi svaki kompromis mogao poslati krive poruke Srbiji i Crnoj Gori u vezi s izručenjem osumnjičenika i suradnje s Haagom.
BRUXELLES
Europska je komisija u utorak odobrila Studiju o izvedivosti za početak pregovora SCG o sklapanju sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU, ali će napredak i odvijanje raznih faza pregovora ovisiti o unapređenju suradnje SCG i Haškog suda.
Europska je komisija odobrila Studiju o izvedivosti kojom je utvrđeno da je SCG dovoljno spremna otpočeti pregovore o SSP-u. Komisija je time preporučila da se ti pregovori otvore, ali se u priopćenju toga europskog tijela navodi da će sam tijek pregovora, odnosno razne faze toga procesa, ovisiti o obavezama SCG u suradnji s Haškim sudom.
"Ovo je početak europskog puta za SCG. Ta je zemlja mnogo toga postigla posljednjih godina i vrijeme je da se krene dalje. Zadovoljan sam da je SCG konačno ostvarila značajan napredak u suradnji s Haškim sudom", izjavio je europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.
BEOGRAD
Državni dužnosnici Srbije i Crne Gore izrazili su zadovoljstvo važnim korakom u približavanju Europskoj uniji nakon što su direktor Europske unije za zapadni Balkan Reinhard Priebe i voditelj izaslanstva Europske komisije u Srbiji i Crnoj Gori (SCG) Josep Lloveras u utorak poslije podne službeno obavijestili srbijanskog premijera Vojislava Koštunicu o pozitivnoj ocjeni Studije o izvedivosti za početak pregovora SCG i EU o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja.
Državna zajednica Srbija i Crna Gora time je stupila na europski put koji izvjesno vodi u EU, kazao je premijer Koštunica novinarima.