"Deložacije su bile zadatak vojske. U Hrvatskoj je bilo oko 40.000 vojnih stanova. Ja to ne mogu dokazati, ali negdje je postojala odluka da se to 'očisti'", tvrdi Ivin u razgovoru i napominje: "To je ogroman kapital za koji se nikome ne mora odgovarati, a mogla se prisvojiti ogromna imovina za kupovinu ljudi, nagrađivanje za usluge".
"Imao sam neku vrstu dogovora s predsjednikom Ustavnog suda da se utvrdi da li su deložacije zakonite, a ako jesu, da sve ide preko sudova, a onda bi to potrajalo godinama i ljudi ne bi bili preko noći izbacivani na cestu. Druga stvar na koju sam ponosan je činjenica da je Helsinški odbor, koji je tada tek bio osnovan, tim uspjehom stekao jedno od središnjih mjesta u hrvatskim društvenim kretanjima", kaže Ivin za beogradski list.