RIM
Konklava za izbor novoga pape, zakazana za ponedjeljak 18. travnja, počet će poslijepodne u 16,30 sati, odlučili su u četvrtak na petoj općoj kongregaciji kardinali okupljeni u Rimu, izvijestio je u novinare šef Ureda za tisak Svete Stolice Joaqim Navarro-Valls. Poslije molitve s kojom započinje svaki sastanak kardinala, oni koji su u srijedu navečer stigli u Rim prisegnuli su Apostolskom ustavu koji ih obvezuje na šutnju o događajima vezanima uz konklavu. Na današnjem se sastanku okupilo ukupno 140 kardinala. Osim odluke o početku konklave, uoči koje će se kardinali sastati u dvorani za blagoslivljanje Apostolske palače te krenuti u procesiji prema Sikstinskoj kapeli gdje će biti održana, kardinali su delegirali Edmunda Szoka za organiziranja kovanja prigodnoga novca i tiskanje prigodne marke, posvećenih upražnjenom vatikanskom sjedištu, odnosno razdoblju od smrti Ivana Pavla II. do izbora njegova nasljednika.
RIM
Rijeka vjernika koja je preplavila Rim zasad, prema riječima ministra unutarnjih poslova Giussepea Pisanua, nije izazvala veće probleme talijanskom glavnom gradu, a Rimljani su po općoj ocjeni s velikim strpljenjem odgovorili na izvanredno stanje nastalo nakon smrti Ivana Pavla II. kojega žele pozdraviti milijuni hodočasnika. Iz cijele Italije s izvanrednim vlakovima, autobusima i zrakoplovima stizali su vjernici u Rim, kako bi nakon deset do dvanaest sati čekanja u redu mogli odati posljednju počast Ivanu Pavlu II. Od stranaca najprisutniji su svakako Poljaci, koji su došli pozdraviti svoga sunarodnjaka, prvoga papu koji, nakon 455 godina, nije bio Talijan. Prema informacijama turističkih agencija, hrvatskih hodočasnika u Rimu ima oko 500, ali ima i Hrvata koji su stigli iz Njemačke i drugih zemalja u kojima žive i rade. Među njima ima i onih koji su čekali deset sati kako bi još jednom pozdravili Papu, ali ima i onih koji su odustali. I te osobe kažu da su proživjele posebno iskustvo već samom činjenicom što su bile u redu s vjernicima iz cijeloga svijeta, s kojima su razmijenili mišljenja, zajednički molili i dijelili patnju dugotrajnog čekanja. U redovima se i moli i pjevaju se crkvene pjesme kako bi i to dalo vjernicima dodatne snage u iscrpljujućem iščekivanju.
MOSTAR
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić u intervjuu najnovijem broju mostarskog tjednika Danas, izjavio je da je uvjeren "da su Hrvatska i BiH zadnje države" u kojima bi se skrivao odbjegli hrvatski general i haaški optuženik Ante Gotovina. "Gotovina je preinteligentan da bi te države izabrao da se skriva u njima", rekao je Mesić. Po Mesićevim riječima, Hrvatska će prebroditi zapreku za početak pregovora o uključivanju u Europsku uniju, a to je, kako je istaknuo, potpuna suradnja s Haaškim sudom. "Moramo uvjeriti naše prijatelje da smo poduzeli sve, ali baš sve, i da je to potpuna suradnja. A Antu Gotovinu ne možemo uhititi jer ga nema u Hrvatskoj", kazao je Mesić. Komentirajući prilike u BiH i položaj Hrvata, Mesić je istaknuo da Hrvati u BiH nemaju pravo na neravnopravnost. "Mi želimo da Hrvati ne budu samo na papiru konstitutivni narod u cijeloj BiH, nego da da budu u pravom smislu konstitutivan narod BiH. Hrvati nisu manjina, nego su, uz međunarodno priznanje, konstitutivan čimbenik BiH", istaknuo je Mesić.
BEOGRAD
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izjavio je u četvrtak u Beogradu, nakon susreta s predsjednikom državne zajednice Srbija i Crna Gora Svetozarom Marovićem, da se nada da će u razgovorima s dužnosnicima Srbije i Crne Gore i državne zajednice postići dogovor o funkcioniranju državne zajednice, kao i da će SCG do kraja ispuniti svoje obveze prema Haškom sudu. Kako je nakon susreta sa Solanom najavio predsjednik SCG Marović, očekuje se da se do kraja dana postigne sporazum država-članica kojim će se regulirati status državne zajednice, koji bi omogućio i izmjenu Ustavne povelje SCG. Po Sporazumu o izmjeni Ustavne povelje SCG, kako je u četvrtak javila agencija Beta, mandati sadašnjih zastupnika u Skupštini SCG bili bi produženi, a neposredni izbori za zajednički parlament bili bi održani u obje države-članice onda kad se održe izbori za republičke parlamente. Visoki predstavnik Solana tijekom dana sastat će se u Beogradu s predsjednicima Srbije i Crne Gore Borisom Tadićem i Filipom Vujanovićem, premijerima Vojislavom Koštunicom i Milom Đukanovićem, te ministrom vanjskih poslova SCG Vukom Draškovićem.
MONACO
Monegaški princ Rainier koji je svoju sitnu kneževinu pretvorio u raj za milijardere, bit će pokopan uz svoju suprugu, američku glumicu Grace Kelly, objavila je palača u četvrtak. Čelnici država i kraljevske obitelji očekuju se u katedrali u Monacu 15. travnja kada će biti pokopan princ čiji je brak s Grace Kelly donio holivudski glamur u drugu najmanju državu svijeta. Rainier (81) umro je u srijedu nakon jednomjesečne bolničke borbe s problemima sa srcem, plućima i bubrezima. Službeno je priopćeno da je njegovo tijelo prebačeno u palaču. "Tradicija nalaže da tijelo princa bude nekoliko dana u njegovu apartmanu i onda se prebaci u kapelicu gdje mu stanovnici Monaka mogu odati posljednju počast" objavio je monegaški nadbiskup Bernard Barsi. U skladu s vlastitom željom, Rainier će biti pokopan u kripti katedrale u Monacu, uz princezu Grace koja je 1982. poginula u prometnoj nesreći, objavili su izvori iz palače.
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je, u ime građana Republike Hrvatske i svoje osobno ime, izraze sućuti Albertu II. od Monaka povodom smrti njegova oca princa Rainiera III., priopćeno je u četvrtak iz Ureda Predsjednika. Predsjednik Mesić je u poruci sućuti istaknuo "kako se u dugom i uspješnom razdoblju vladavine Njegove Prejasne Visosti kneza Rainiera III., Kneževina Monako izborila za ugledno mjesto u međunarodnoj zajednici te je postala sinonim za modernu i prosperitetnu državu, koja je znala sačuvati svoju posebnost, ali i neovisnost". Princ Rainier III. od Monaka, europski monarh s najduljom vladavinom, umro je u srijedu u 81. godini nakon zatajenja vitalnih organa. Rainier je vladao Monakom od 1949. godine. Nasljedit će ga njegov sin, princ Albert (47) koji je prošlog tjedna preuzeo kraljevske dužnosti svog oca kada su nade da će se Rainier oporaviti postale sve slabije. Pogreb princa Rainiera održat će se u petak 15. travnja u katedrali u Monaku.
CHTAURA
Sirijske postrojbe koje su već 29 dana raspoređene u dolini Bekaa, na istoku Libanona, u četvrtak su počele ubrzano povlačenje prema Siriji, izvijestio je novinar AFP-a. Rano u zoru, duge povorke praznih sirijskih vojnih kamiona prošle su granicu prema Libanonu kako bi se u domovinu vratili s vojnicima, oružjem i opremom. U središtu doline Bekaa, u Marju i Makseu, sirijski su vojnici rušili skloništa u dvjema velikim bazama, gdje je više od pedeset tenkova, dok su drugi utovarali streljivo u kamione. Libanonsko-sirijski vojni odbor najavio je da povlačenje iz doline Bekaa, posljednja faza sirijskog povlačenja iz Libanona, počinje u četvrtak i trebalo bi biti završeno do 30. travnja.
BELFAST
Irska republikanska armija (IRA) razmotrit će poziv Sinn Feina da prekine oružane napade te će na njega odgovoriti u za to određenom vremenu, kaže se u priopćenju objavljenom u četvrtak. "Uprava IRA-e primila je na znanje poziv predsjednika Sinn Feina Gerryja Adamsa", kaže se u priopćenju IRA-e, koje je uslijedilo nakon Adamsova poziva da ta tajna organizacija definitivno odloži oružje kako bi omogućila uspješan razvoj mirovnog procesa u pokrajini. Adams je u srijedu u Belfastu pozvao IRA-u da ostavi svoju 35-godišnju "oružanu borbu" u Sjevernoj Irskoj i osloni se isključivo na politiku kao sredstvo postizanja ciljeva.
SARAJEVO
Udruga "Bosna i Hercegovina 2005" organizirat će 20. i 21. listopada međunarodnu konferenciju u Ženevi, čiji će cilj biti analiza deset godina provedbe Daytonskog sporazuma i usvajanje preporuka za budućnost, najavio je u četvrtak u Sarajevu austrijski diplomat Wolfgang Petritsch, bivši Visoki predstavnik u BiH. Petritsch, koji sada obnaša dužnost austrijskog veleposlanika pri sjedištu Ujedinjenih naroda u Ženevi, ujedno je i na čelu Glavnog savjetodavnog odbora udruge "BiH 2005" u kojemu su i ugledna imena poput Lakhdara Brahimija, posebnog savjetnika glavnog tajnika UN-a, Erharda Buseka, koordinatora Pakta stabilnosti, Marracka Gouldinga, bivšeg podtajnika UN-a, Tadeusza Mazowieckog, bivšeg UN-ova izvjestitelja za ljudska prava i Predraga Matvejevića, profesora s rimskog sveuičilišta La Sapienza. "Naša je želja ponuditi platformu za dijalog o budućnosti BiH", kazao je Petritsch na konferenciji za novinstvo istaknuvši kako su ova i naredna godina ključne za BiH jer se u ovom razdoblju mora okončati faza provedbe Daytonskog sporazuma i prijeći na naredne korake koji bi osigurali priključenje te zemlje Europskoj uniji.