ZAGREB
Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Albanije, Makedonije, zamalja članica Američko-jadranske povelje, uz sudjelovanje ministara SiCG i BiH te njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera, sastali su se u utorak u albanskom Draču i dogovorili međusobno suradnju kako bi se što brže provele reforme nužne za pristup spomenutih zemalja NATO-u i Europskoj uniji, priopćeno je iz MVP RH.
Hrvatska ministrica Kolinda Grabar-Kitarović, albanska ministrica Ilinka Mitreva, ministar vanjskih poslova Republike Albanije Kastriot Islami, ministar BiH Mladen Ivanić i ministar SiCG Vuk Drašković su, uz sudjelovanje njemačkog ministra Joschke Fischera, ustvrdili da "dijele ista stajališta o nužnosti produbljivanja općih reformi u cilju ispunjenja potrebnih standarda za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u", stoji u priopćenju.
"Regionalna suradnja je snažan instrument za jačanje demokratskih, gospodarskih, institucionalnih i vojnih reformi a u cilju pristupa naših zemalja NATO-u i EU", prenosi se u priopćenju dio zajedničke izjave.
WASHINGTON
Većina Hrvata ne smatra da je u interesu Hrvatske izručiti odbjeglog generala Antu Gotovinu Haškom sudu, piše u utorak International Herald Tribune (IHT).
Istraživanje javnoga mnijenja, koje je u ožujku za američko veleposlanstvo u Zagrebu provela agencija Puls, pokazuje da se 39 posto ispitanika "u potpunosti ne slaže" da je u interesu Hrvatske izručenje Gotovine Haškom sudu dok se 15 posto "uglavnom ne slaže", piše IHT u članku koji se može naći na web stranici lista.
IHT piše da dva druga manje znanstvena istraživanja koje su proveli televizijski programi pokazuju još tvrđe stavove - 90 do 95 posto ispitanika koji kažu da bi više voljeli da Gotovina ostane na slobodi čak i ako bi to značilo da Hrvatska ne ulazi u Europsku uniju.
"Mnogi Hrvati po svemu sudeći vide izručenje generala kao preveliku cijenu za članstvo (u EU-u)", kaže IHT u članku pod naslovom "U Hrvatskoj pat pozicija oko bjegunca".
ZAGREB
Hrvatska je u Europi u svojoj kući i nije netko tko dolazi sa strane, kazao je u utorak u Zagrebu francuski senator Pierre Fauchon u razgovoru s hrvatskim dužnosnicima, priopćeno je iz saborskog ureda za odnose s javnošću.
Fauchon je stigao u radni posjet Hrvatskom saboru gdje su ga primili Petar Selem, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i voditelj Hrvatsko-francuske skupine prijateljstva, Neven Mimica, predsjednik Odbora za europske integracije i Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju, stoji u službenom priopćenju.
"U trenutku kada Hrvatska želi ući u obitelj europskih država, ja odgovaram: "dakako, pa vi ste u svojoj kući i to neću propustiti reći europskim političarima", kazao je Fauchon.
VATIKAN
Oko milijun ljudi prošlo je do utorka navečer u mimohodu pokraj odra sa zemnim ostacima Ivana Pavla II. kako bi mu odali počast, priopćio je Vatikan na temelju službenih podataka.
Oko 400.000 ljudi slilo se u Vatikan u ponedjeljak nadajući se da će nakratko vidjeti tijelo rimskog prvosvećenika, dok bi ih oko 600.000 moglo ući u prostor oko bazilike do srijede, piše u priopćenju Vatikana. Dužnosnici procjenjuju da će u srijedu poštovanje Papi izraziti još 600.000 ljudi.
Pogreb pape Ivana Pavla II. održat će se u petak, a očekuje se da će mu nazočiti oko dva milijuna ljudi.
BANJA LUKA
Zapovjednik NATO-a u Bosni i Hercegovini američki general Steven Schook izjavio je u utorak novinarima u Banjoj Luci da je vrijeme za ukidanje entitetskih ministarstava obrane, jer standardi NATO-a ne dopuštaju da ispod državne kontrole obrambenog sustava postoje neke druge razine.
Odluka o uspostavi jedinstvenog ministarstva obrane na razini BiH donijeta je 2003., no još nisu ukinuta ministarstva u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj. Stoga je general Schook ponovno upozorio da je
postojeći obrambeni sustav BiH "prevelik, preskup, zastario" i da zahtijeva moderniziranje.
On je također podsjetio da je i dalje ključni uvjet za pristupanje BiH NATO programu Partnerstvu za mir - potpuna suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu i uhićenje haških optuženika.
PODGORICA
Slovenija će podržavati Crnu Goru bez obzira na budućnost njezinih odnosa sa Srbijom, izjavio je u utorak u Podgorici slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel nakon razgovora s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem.
U izjavama novinarima Vujanović i Rupel su izrazili zadovoljstvo i kvalitetom bilateralnih odnosa kakva dosad, kako je rečeno, nije postojala.
Vujanović je slovenskom ministru i predsjedajućem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Dimitriju Rupelu predstavio prijedlog Podgorice o savezu neovisnih država Srbije i Crne Gore. On je rekao da dosadašnje postojanje Državne zajednice Srbije i Crne Gore s aspekta funkcioniranja i skupoće takva sustava potvrđuje opravdanost potrebe za preuređenjem zajednice.
SUBOTICA
Vlast u Srbiji i Srpska pravoslavna crkva na primjeren su način reagirali na vijest o smrti Ivana Pavla II., izjavio je za program Radija Subotice na hrvatskom jeziku, predsjednik Biskupske konferencije Svetog Ćirila i Metoda i beogradski nadbiskup msgr. Stanislav Hočevar.
"Dobili smo i još uvijek dobivamo veliki broj poruka i brzojava sućuti kako od naših vjernika, tako i od državnih tijela Srbije, Srpske pravoslavne crkve, te različitih nevladinih udruga i organizacija", rekao je nadbiskup Hočevar, i zaključio kako se u srbijanskoj javnosti sada uglavnom pozitivno gleda na Papino djelovanje.
Nadbiskup Hočevar je dodao da posredno do njega stižu neslužbene informacije kako se u određenim krugovima u Srbiji izražava žaljenje što Papa nije posjetio Srbiju i Crnu Goru.
LONDON
Godine 2004. pogubljeno je više ljudi nego u posljednjih 25 godina, s tim da je najveći broj smrtnih kazni izvršeno u Kini, a Peking i Teheran još uvijek pogubljuju djecu, priopćio je u utorak Amnesty International.
Broj smrtnih kazni izrečenih prošle godine također je najveći u posljednih 10 godina, priopćila je ta organizacija za ljudska prava.
"Ovo je zabrinjavajući porast pogubljenja i podaci iz Kine su stvarno zastrašujući", rekla je britanska direktorica Amnesty Internationala Kate Allen.
Stvaran broj mogao bi biti puno veći jer mnoge zemlje, uključujući Kinu, ne iznose službene podatke, priopćio je Amnesty.
MOSKVA
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i ruski predsjednik Vladimir Putin izrazili su u utorak u Sočiju zadovoljstvo poboljšanjem odnosa između Moskve i Bruxellesa, javljaju ruske novinske agencije.
"Nalazimo sve više i više dodirnih točaka", rekao je Putin, kako ga citira agencija Itar-Tass. Solana je sa svoje strane rekao da su odnosi EU-a i Rusije "sve bolji i bolji" te da će predstojeći summit dviju strana 10. svibnja u Moskvi biti "uspješan".
EU i Rusija već nekoliko godina pokušavaju postići dogovor o suradnji na četiri područja: gospodarstvo, sloboda-sigurnost-pravosuđe, istraživanje-obrazovanje-kultura te vanjska sigurnost (borba protiv terorizma i oružja za masovno uništavanje). Solana je rekao da je oko ta četiri područja gotovo postignuta puna suglasnost te da u "skoroj budućnosti" očekuje zaključivanje sporazuma.
MOSKVA
Kirgistanski predsjednik Askar Akajev pozvao je u utorak svoju zemlju da ostane na putu demokracije u završnom obraćanju svom narodu prije stupanja na snagu njegove ostavke o kojoj će parlament odlučivati u srijedu.
Parlament je trebao prihvatiti njegovu ostavku u utorak kako bi ona stupila na snagu, ali je sjednica prebačena na srijedu jer nije bilo kvoruma.
Akajev je pozvao iz Moskve, gdje je pobjegao nakon što su oporbeni prosvjednici zauzeli njegov ured u Biškeku prošlog mjeseca, da se predsjednički izbori predviđeni za lipanj "održe u mirnom, demokratskom ozračju, da budu transparentni, otvoreni i pošteni".
U međuvremenu će njegova dobrovoljna ostavka nakon kaosa i nereda u Biškeku 24. ožujka pridonjeti vraćanju mira i reda u Kirgistan, rekao je taj šezdesetogodišnji čelnik za rusku novinsku agenciju Itar-Tass.
ISLAMABAD
Kineski premijer Wen Jiabao započeo je u utorak svoj dvodnevni posjet Pakistanu tijekom kojeg će, kako je najavljeno, s pakistanskim dužnosnicima ponajprije razgovarati o gospodarskim odnosima dviju zemalja, dok će, istovremeno, dvije strane potvrditi izvrsne političke odnose koji već dugo traju.
Na čelu 70-članog izaslanstva, kojeg čine političari i poslovni ljudi, Wen će se u srijedu sastati s predsjednikom Pervezom Musharrafom.
Prema Islamabadu, tijekom posjeta bi se trebalo zaključiti čak 18 sporazuma koji se odnose na financijsku suradnju.
"Već imamo vrlo dobru političku, vojnu i stratešku suradnju, sada smo zainteresirani i za gospodarstvo", kazao je Shireen Mazari, voditelj pakistanskog Instituta za strateške studije.
BEJRUT
UN-ov izaslanik izjavio je u utorak da je sirijski predsjednik "ispunio svoja obećanja", pošto je posjetio sjedište sirijskih obavještajnih služba u Bejrutu koje je evakuirano 16. ožujka u sklopu povlačenja sirijske vojske iz libanonske prijestolnice i okolice.
"Želim istaknuti da je predsjednik Bašar al-Asad ispunio obećanje koje mi je dao da će zatvoriti glavni stožer, u što sam se uvjerio vlastitim očima", izjavio je za tisak Terje Roed-Larsen.
Dodao je da njegov posjet "tom važnom simbolu nazočnosti sirijskih obavještajaca u Libanonu" nije bio "službena inspekcija".
"Nakon mog odlaska, ekipa UN-a posjetit će više položaja", dodao je.
NEW YORK
Svijet ubuduće ima obvezu da štiti život i da prekine kulturu nekažnjavanja u Darfuru, izjavio je u utorak Luis Moreno Ocampo, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) na kojemu će se suditi osumnjičenima za teške zločine počinjene u toj sudanskoj pokrajini.
U izjavi za tisak koju je dao u sjedištu UN-a u New Yorku, glavni tužitelj Luis Moreno Ocampo kazao je da mu je glavni tajnik Kofi Annan predao zapečaćen popis s imenima osoba koje je međunarodno istražno povjerenstvo optužilo za ratne zločine počinjene u Darfuru.
Kako piše neovisni sudanski tisak, popis obuhvaća 51 ime, među kojima su i dužnosnici u vladi.