Zna li premijer što mu ministar radi, upitao se Mršić, navodeći da ga je još prošle godine premijer Ivo Sanader uvjeravao da se šljunak neće iskapati u komercijalne svrhe, nego radi ugradnje u nasipe.
Mršić se pita nije li natječaj zapravo namješten, s obzirom da se iskapanje uvjetuje isključivo plovnim bagerima koje u Hrvatskoj, tvrdi, imaju samo dvije tvrtke.
Darko Grlica iz Dravske lige navodi da se, po svoj prilici, radi o tvrtkama Vukušić iz Nove Gradiške i Osijek Koteksu iz Osijeka.
U tri-četiri godine iz Drave će se iskopati oko 2,3 milijuna kubika šljunka i pijeska ili 880 kilometara duga kolona kamiona, kaže dopredsjednica Dravske lige Helena Hećimović.
Iskapanje će, upozorava, uništiti neobnovljiva ležišta šljunka i pijeska, riječni krajolik, nestat će staništa životinjskih i biljnih vrsta, snizit će se riječno korito, a time i razina podzemnih voda, sušit će se vrijedne šume hrasta lužnjaka.
Država bi koncesijom zaradila oko 500 tisuća eura, a samo kroz održivo gospodarenje šumom Repaš u isto vrijeme može zaraditi oko 20 milijuna eura, tvrdi Irma Popović iz Zelene akcije.
Mršić i predstavnici nevladinih udruga upozorili su i kako je plan iskapanja suprotan hrvatskim i međunarodnim zakonima, da će imati negativan prekogranični utjecaj u Mađarskoj koja je područje uz Dravu proglasila nacionalnim parkom.