Vlada o tom prijedlogu nije dostavila svoje mišljenje, a o njemu se u raspravi nije očitovao ni Klub HDZ-a.
HSS-ovac Ante Markov rekao je da se sadašnje ograničenje po kojemu manje općine ne mogu imati poglavarstva, već sve ovlasti imaju općinska vijeća, protivi ustavnoj odredbi po kojoj općine imaju pravo samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug rada.
Upozorio je da se u manjim općinama često događa da predsjednici općina svu vlast koncentriraju u svojim rukama, da često donose odluke mimo volje građana, dok bi, ističe, općinska poglavarstva činila sponu između građana i politike.
S tim se složio i Pero Kovačević (HSP), ustvrdivši da bi se imenovanjem općinskih poglavarstava izbjegle brojne nepravilnosti oko ovlasti i odgovornosti lokalnih predstavničkih tijela.
Dragutin Lesar (HNS/PGS) nelogičnim smatra aktualno stanje u kojemu i veće i manje općine, bez obzira što imaju iste ovlasti i obveze, nemaju ista prava.
"Rezom mača nad tri tisuće glava zabranjujemo malim općinama da ne mogu imati poglavarstvo samo zato što su male", ocijenio je.
HSS-ov prijedlog načelno podupire i SDP, ali bi, po riječima Zvonimira Mršića, bolje rješenje bilo da izvršnu vlast u manjim općinama, umjesto poglavarstva, obnašaju načelnici općina.
To bi, kaže, bio dobar primjer za buduće uvođenje neposrednih izbora gradonačelnika i načelnika.
Tek je nekoliko zastupnika sudjelovalo u raspravi o HNS-ovu prijedlog zakona o popisu birača, kojim predlaže uvođenje obveze stalnog ažuriranja podataka o biračima te obveza nadležnih tijela da sve podatke promptno dostavljaju državnim tijelima koja vode registar stanovništva.
Predviđa se i obveza kontrole popisa birača, te stalna usporedba birača koji imaju i onih koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
Uvela bi se i mogućnost svih građana da imaju uvid u popis birača, a pravo na ispis birača imali bi svi sudionici na izborima.