SARAJEVO
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown smijenio je u utorak Dragana Čovića s dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva BiH no nije mu izrekao i trajnu zabranu budućeg političkog djelovanja.
"Bila je ovo možda najteža odluka koju sam donio u svojem mandatu", kazao je Ashdown novinarima u Sarajevu gdje se tijekom dana sastao s Čovićem i obrazložio mu mjere što ih je odlučio poduzeti.
Ashdown je izjavio da je Čovića do posljednjeg trenutka pokušavao uvjeriti da sam odstupi s dužnosti no ovaj je to uporno odbijao pa je smjena temeljena na tzv. bonskim ovlastima visokog predstavnika ostala jedino rješenje.
ZAGREB
Hrvatska Vlada oglasila se u utorak povodom odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Paddya Ashdowna o smjeni Dragana Čovića, člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda, izražavajući uvjerenje da će pravni postupak pružiti objektivne odgovore na pitanja i dvojbe vezane uz spomenutu odluku visokog predstavnika.
U priopćenju Vlade premijera Ive Sanadera ističe se da "kao susjedna zemlja, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma i kao država s ustavnom obvezom brige za hrvatski narod izvan svojih granica, Republika Hrvatska podupire mjere i odluke međunarodne zajednice usmjerene na jačanje samostalnosti i samoodrživosti Bosne i Hercegovine, te očuvanja pune ravnopravnosti i konstitutivnosti triju naroda".
U priopćenju se također navodi da Vlada, "ne želeći ulaziti u unutarnja pitanja BiH, iskazuje zabrinutost uočenom tendencijom smjenjivanja demokratski izabranih predstavnika iz redova hrvatskog naroda, uključujući i članove Predsjedništva BiH".
"Vlada ocjenjuje da je riječ o praksi koja može imati ozbiljne posljedice po politički status i položaj Hrvata kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda u BiH", stoji u priopćenju.
SARAJEVO
Dragan Čović, kojega je s dužnosti hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine u utorak smijenio visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown, drži da je ta odluka protuzakonita i protuustavna no nije naznačio hoće li odbiti poštivati tu mjeru.
"Oni koji su donijeli tu odluku i montirali ovaj proces završit će svoju misiju a na nama ostaje obveza graditi zemlju po mjeri svih konstitutivnih naroda i građana", stoji u Čovićevoj pisanoj izjavi koja je medijima dostavljena iz Predsjedništva BiH nakon što je Ashdown objavio odluku o smjeni.
Čović je također izrazio uvjerenost da će odluka o njegovoj smjeni biti zadnja takve vrste koja je donesena "protivno Ustavu i zakonima BiH".
Na posljednjoj konferenciji za novinstvo što ju je održao kao član Predsjedništva BiH, Čović je prošlog tjedna odbacio mogućnost da sam podnese ostavku ali je istaknuo kako će poštivati mjere međunarodne zajednice "ma kakve one bile".
Odlukom Paddyja Ashdowna, Čoviću je unatoč opozivu iz državnog vrha dopušten daljnji politički angažman unutar Hrvatske demokratske zajednice BiH dok njegov eventualni povratak na neku od dužnosti u izvršnim tijelima vlasti ovisi o ishodu sudskog postupka koji ga očekuje zbog sumnje da je povezan s protuzakonitim poslovanjem tvrtke "Lijanovići" iz Širokog Brijega.
MOSTAR
Hrvatska demokratska zajednica BiH neće poduzeti nikakve radikalne poteze nakon što je Visoki predstavnik Paddy Ashdown u utorak opozvao hrvatskog člana BiH Predsjedništva Dragana Čovića, doznaje se od više stranačkih dužnosnika.
Ranije su pojedini mediji nagađali bi se članovi te stranke mogli povući iz državnih tijela u Sarajevu što se pokazalo neutemeljenim. HDZ-ovi zastupnici u utorak su normalno sudjelovali u radu federalnoga Parlamenta a dužnosnici u Vijeću ministara i federalnoj Vladi pripremali se za zasjedanje dviju Vlada.
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak predsjednika makedonske vlade Vladu Bučkovskog s kojim je razgovarao o bilateralnim pitanjima i euroatlantskim integracijama, doznaje se iz službenog priopćenja.
Prema priopćenju Ureda predsjednika, u razgovoru je naglašeno kako Hrvatska i Makedonija nemaju otvorenih pitanja, bilateralni odnosi su dobri, no pri tom je bitno iskoristiti mogućnosti obiju zemalja kako bi se pojačala i gospodarska suradnja.
Osim bilateralnih odnosa i aktualne situacije u obje države, na sastanku je bilo riječi i o približavanju euroatlantskim integracijama što je, kako stoji u priopćenju, strateški cilj obje države. Makedonski premijer je pri tom rekao kako Hrvatska može pomoći Makedoniji na putu približavanja Europskoj uniji, s čime se predsjednik Mesić složio.
LJUBLJANA
Slovenski parlament potvrdio je u utorak popodne Rezoluciju o prioritetima djelovanja slovenskih predstavnika u ustanovama Europske unije u 2005. godini, a među njima i odredbu prema kojoj je podržavanje ulaska u Europsku uniju država zapadnog Balkana u nacionalnom interesu.
Za rezoluciju je glasovalo 44 zastupnika, a tri su bila protiv. Osnovne postavke Rezolucije podržali su i liberalni demokrati (LDS) bivšeg premijera Antona Ropa.
Dvije su stranke ocijenile da je politika premijera Janeza Janše prema Hrvatskoj pogrešna. Liberalni demokrati izjavili su da i oni podržavaju ulazak Hrvatske u EU "ali ne bezuvjetno niti na račun slovenskih interesa". Nacionalna stranka (SNS) izjavila je da Janšina vlada nema pravo pregovore s Hrvatskom i njeno uključenje u EU stavljati kao prioritet u vanjskoj i europskoj politici.
SYDNEY
Nekoliko zemalja najavilo je ili ponudilo pomoć Indoneziji nakon snažnog potresa koji je pogodio tu zemlju u noći između ponedjeljka i utorka.
Australski premijer John Howard rekao je da će Australija dostaviti milijun australskih dolara (774.000 američkih dolara) hitne pomoći kao i poljsku bolnicu nakon potresa od 8,7 stupnjeva po Richterovoj skali.
Pomoć će biti upućena na otok Nias i druga pogođena područja, rekao je. Dužnosnici su rekli da je najmanje 430 ljudi poginulo u tom potresu.
Singapur je poslao vojne helikoptere, spasioce i medicinsko osoblje, navela je vlada. Novi Zeland će poslati medicinsku ekipu na Nias, rekla je ministrica zadužena za pomoć i precizirala da se humanitarno osoblje već nalazi u području pogođenom tsunamijem u prosincu.
Japan je izjavio da je spreman rasporediti postrojbe i humanitarne ekipe u Indoneziji ako to Džakarta zatraži.
ANKARA
Turska je u utorak priopćila da je poslala pismo Europskoj komisiji u kojem potvrđuje spremnost potpisati protokol kojim se proširuje njezina carinska unija s novih deset zemalja članica EU-a, uključujući Cipar.
U Bruxellesu, glasnogovornica Komisije Krisztina Nagy potvrdila je da je Komisija primila pismo. Turski čin "sigurno stvara bolju atmosferu za pripremu početka pregovora", rekla je novinarima Nagy.
Ankara ne priznaje vladu ciparskih Grka koju EU smatra legalnim predstavnikom čitavog Cipra, te umjesto toga podupire državu ciparskih Turaka na sjeveru.
Proširenje protokola ključni je uvjet prije nego Turska može početi svoje pregovore o pristupanju zakazane za listopad. Ankara je priopćila da će potpisati protokol ali da to ne znači političko priznanje vlade ciparskih Grka.
TRIPOLI
Libijski Vrhovni sud će u svibnju odlučiti o žalbi pet bugarskih medicinskih sestara i palestinskog liječnika kojima prijeti smrtna kazna zbog inficiranja nekoliko stotina djece virusom HIV-a, priopćili su u utorak dužnosnici.
Sestre i liječnika se tereti za namjerno inficiranje više od 400 djece u bolnici u Benghaziju, no oni tvrde da su nevini te da su priznanja o krivnji, a to su jedini dokazi, iznuđena tijekom mučenja.
"Nakon današnjeg saslušanja, Vrhovni sud je odgodio donošenje konačne odluke za 31. svibnja, kada će se smrtna presuda ili potvrditi ili će se zakazati novo suđenje", kazao je sudski dužnosnik u Tripoliju.
Dosad je od 426 inficirane djece njih 40 umrlo od AIDS-a, pa je cijeli slučaj u Libiji izazvao veliko ogorčenje.
BRUXELLES
Europska unija (EU) objavila je u utorak da je svrgavanje kirgistanskog predsjednika Askara Akajeva pobjeda demokracije.
"Sretni smo zbog demokratskog razvoja stanja u Kirgistanu", rekao je zamjenik luksemburškog ministra vanjskih poslova Nicolas Schmidt u Europskom parlamentu.
EU je ranije izbjegavala pružiti potporu bilo kojoj strani pozivajući na smirivanje stanja, nacionalni dijalog i pomirenje, a odnosi između Unije i Rusije ionako su napeti zbog bivših sovjetskih republika koje su naklonjene zapadu.
MOSKVA
Svrgnuti kirgistanski predsjednik Askar Akajev, koji se sklonio u Rusiji, pristao je u utorak razgovarati s članovima kirgistanskog parlamenta o izboru njegova nasljednika, ali je odbio odreći se svojeg legitimiteta izjavivši kako ne vidi "nikakva razloga" za podnošenjem ostavke.
"Ja sam jedini legitimni predsjednik kojega je izabrao narod. Moj mandat istječe 30. listopada 2005. i ne namjeravam se odreći svojih obveza. Ne vidim nikakva razloga za podnošenje ostavke", rekao je Akajev u intervjuu za moskovski radio Echo.
Također je kazao kako je "spreman na dijalog" te je istaknuo kako je "jedina legitimna vlast" u zemlji novi parlament i njegov novi predsjednik Omurbek Tekebajev.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush pohvalio je utorak napredak demokracije u Iraku za koji drži da pruža primjer drugima na Bliskom istoku i rekao kako očekuje da će iračka skupština uskoro izabrati novu vladu.
"Želim vam zahvaliti na vašem snažnom vjerovanju u demokraciju i slobodu", rekao je Bush u Bijeloj kući govoreći predstavnicima Iračana koji žive u SAD-u i iračkim studentima i članovima vjerskih zajednica u posjetu Washingtonu.
On je izrazio optimizam glede demokratske budućnosti Iraka i rekao kako ta zemlja služi kao primjer slobode za već dugo nemirno područje svijeta.