U studiji se ističe da je u proteklih pedeset godina rastuće čovječanstvo onečistilo ili pretjerano iskoristilo dvije trećine ekoloških sustava o kojima ovisi život na zemlji, od čistog zraka do pitke vode.
"U srži ovih procjena nalazi se snažno upozorenje", izjavilo 45-člani upravni odbor projekta Milenijska procjena ekosustava. "Djelovanje ljudi toliko iscrpljuje prirodne funkcije zemlje da se sposobnost ekosustava na planetu da održe buduće naraštaje više ne može smatrati zajamčenom".
U studiji, najvećoj analizi sustava za održanje života na planetu, navodi se da je već deset do 30 posto sisavaca, ptica i vodozemaca pod prijetnjom istrebljenja.
"Tijekom posljednjih 50 godina ljudi su mijenjali ekosustave brže i sveobuhvatnije nego li u bilo kojem drugom razdoblju povijesti čovječanstva, u najvećoj mjeri kako bi zadovoljili rastuće potrebe za hranom, vodom, drvom i gorivom. To je rezultiralo značajnim i uvelike nepopravljivim gubitkom različitosti života na Zemlji", kaže se u studiji u kojoj se navodi da je više površine pretvoreno u usjeve od 1945. godine do danas, nego, primjerice, u 18. i 19. stoljeću sveukupno.
"Štetne posljedice te degradacije mogu se značajno pogoršati u sljedećih 50 godina", upozorava se u izvješću u čijoj su izradi sudjelovali i stručnjaci UN-ovih agencija i međunarodnih znanstvenih organizacija.
U izvješću se navodi da postoje dokazi kako pretjerana eksploatacija prirode može pokrenuti iznenadne promjene poput sloma industrije prerade i ulova bakalara na Newfoundlandu, Kanadi, 1992. nakon godina pretjeranog izlova ribe.
Buduće promjene mogu dovesti do iznenadnih pojava bolesti. Zagrijavanje Velikih jezera u Africi radi klimatskih promjena može, primjerice, stvoriti uvjete za širenje kolere.
Sve više dušika od gnojiva koja se s obradivih površina ispire i otječe u mora može potaknuti iznenadno cvjetanje algi koje guše ribu ili stvaraju "mrtve zone" bez kisika duž obale.
Izvješće kaže da je krčenje šuma dovelo do manje kišnih padavina. A u nekom bi trenutku izostanak kiše mogao ugroziti uvjete za razvoj preostalih šuma u regiji.
"Primjećujemo sve veći rizik iznenadnih promjena u mnogim ekosustavima", rekao je Walt Reid, izvršni direktor studije.
Studija koja će biti predana vladama kaže da štetu mogu spriječiti velike promjene u potrošnji, bolje obrazovanje, nove tehnologije i više cijene za iskorištavanje ekosustava.