Ukupna suma duga veća je nego ikada i iznosi 98 milijardi kuna što pokazuje da se aktualna Vlada u posljednih godinu dana, uz ritam ubrzanja zaduženja veći nego ikada, uspjela zadužiti za 15 milijardi, rekao je Čačić na konferenciji za novinare u središnjici HNS-a.
Podsjetio je da je prošla Vlada počela četverogodišnji mandat s dugom od 60 milijardi kuna, a završila s 83 milijarde.
Pokazujući jedne dnevne novine u kojima se u naslovu navodi da je "ino dug smanjen na 21,9 milijadi eura", što je, piše dalje list, rezultat Vladine politike zaduživanja na domaćem financijskom tržištu za 500 milijuna eura, Čačić je ocijenio da to zapravo znači dodatno zaduženje, ali da se s naslovima javnosti želi dati osjećaj da se nešto dobro ipak dešava.
Ustvrdio je je da je deficit od 6,1 posto najveći u proteklih šest godina te ocijenio da je porezni sustav umjesto povećanja djelotvornosti doživio krah: samo od PDV-a lani u prosincu bilo je 700 milijuna kuna manje u proračunu nego u isto doba 2003., a slično je i s punjenjem od duhana i nafte.
Čačić je naglasio da su mirovine za vrijeme prošle Vlade bile 42 posto prosječne neto plaće, a sad su pale na 41 posto umjesto da se približavaju 50 posto po ugovoru Vlade sa HSU. Istodobno, neto plaća pada. U protekla dva mjeseca pala je za četiri posto. Lani u studenome bila je 576 eura, a danas je 557 eura, rekao je.
Čačič naglašava da nema čak ni stabilne valute i da je ukupna inflacija od 3,3 posto, najviša u protekle četiri godine.
"Takva vrsta HDZ-ove politike - deficit, pad plaća, inflacija - rađa nezaposlenost što je bio i ostao ključni problem ove zemlje", istaknuo je.
Pritom je dodao da u HNS-u "ne žele izigravati lažne rušitelje Vlade", ali i dodao da im je obveza upozoriti na lošu gospodarsku sliku zemlje koja je posljedica njene nesposobnosti jer radi po principu "drži vodu dok majstori odu".
Također je rekao da ankete pokazuju da je trećina birača napustila HDZ, dok je HNS na postotku od 7,6 posto, a u varaždinskoj regiji, pohvalio se, vrijedi kao SDP, HSS, HDZ i HSP zajedno.
Požalio se što kao predsjednik saborskog Odbora za pomorstvo, promet i veze i bivši resorni ministar, nije bio pozvan na potpisivanje ugovora o građenju sektora Split-Ploče autoceste Zagreb-Split- Dubrovnik s domaćim konzorcijem, iako je, kako je rekao, bar malo zaslužan za prihvaćanje znatno povoljnije ponude od Bechtelove.