Više od stotinu građana, poglavito Hrvata, sudjelovalo je u radu ovog skupa. Podaci koji su tom prigodom predočeni svjedoče da stanje hrvatske populacije u Banjoj Luci ne ohrabruje.
Povratak imovine Hrvatima službeno je okončan, ali je 760 stanova i domova pod pečatom suda jer se vlasnici, barem za sada, u njih ne vraćaju. Istodobno je 5,8 tisuća stanova i domova prodano. Općinske i državne institucije konstantno imaju otvorene natječaje za Hrvate s fakultetskom diplomom, no na njih se nitko ne prijavljuje.
Ovo potvrđuje hrvatski generalni konzul koji je konkretno naveo radna mjesta u Upravi za indirektno oporezivanje, za koje se djelatnici traže "od Banje Luke do Jajca", ali bezuspješno.
Ministar trgovine i turizma u Vladi RS Boris Gašpar kaže kako "Podravka", "Agrokor" i "Kraš" na sve načine žele uspostaviti suradnju, no Hrvata-kooperanata na ovom području, barem do sada, nema. Ovo ministarstvo već mjesecima traži tri djelatnika Hrvata, no javio se samo jedan (rođen 1957. godine, za mjesto - pripravnika).
"Krug se zatvorio", izjavljuje Tomo Idžan, jedan od sudionika Tribine koji je više od deset godina "na čekanju" u nekada referentnoj, a danas propaloj Tvornici alatnih strojeva.
"Ljudi se ne vraćaju jer nemaju posao, a neka radna mjesta su nepopunjena jer nema ljudi", kaže on. Građani su, za razliku od pozvanih gostiju Tribine, iskazali veliki pesimizam. Većina anketiranih osuđuje stajalište Hrvata "u dijaspori" koji obećavaju da će se vratiti "ali tek kad nestane Republike Srpske".
"To je budalaština, ali je i činjenica da se Hrvati najviše vraćaju na banjalučko groblje, a najviše ih je u Nadzornom odboru groblja 'Sv. Marko' " kaže Vjekoslav Matanović, banjalučki Hrvat i dodaje kako su "Banjalučani najbrojnija manjina u ovom gradu".
"Povratka će biti sve manje jer je etnički inženjering završen", u više se navrata čulo na Tribini, organiziranoj u sklopu projekta Američke agencije za razvoj (USAID).
Direktor Caritasa banjalučke Biskupije msgr. Miljenko Aničić, komentirajući za Hinu iznesene podatke, kaže da je, po njegovu mišljenju, "premalo Hrvata javno upoznato s ovim mogućnostima" dodajući da su "državne i općinske strukture to trebale objelodaniti". Po njegovim riječima, biskup banjalučki Franjo Komarica i on sam posjećivali su odgovorne osobe u vlasti pitajući, uz ostalo, zbog čega natječaje za slobodna radna mjesta nisu objavljivali u hrvatskim javnim medijima? "Ima toliko sjajnih mogućnosti", kaže Aničić navodeći kao primjer rudnik i naselje Ljubija kod Prijedora. "Uopće nemamo predstavu o hrvatskoj populaciji jer mladi ljudi dolaze, traže posao, i onda odlaze, naravno razočarani", dodaje.
Izneseno stanje potvrđuje i informacija dobivena u Humanitarnoj udruzi Danica da gradske vlasti Banje Luke već mjesecima imaju otvoreni natječaj za lektora za hrvatski jezik, ali još uvijek bez uspjeha.
Nada ipak nije izgubljena, tvrde u Gradskoj upravi Banje Luke, i kao primjer navode nekadašnju Tvornicu obuće "Bosna" čiji slovenski zakupac kani do konca godine zaposliti oko 500 radnika. Slično je s još nekim poduzećima koja reflektiraju na poslovnu suradnju s tvrtkama iz Hrvatske.
Sudionici prvog od osam planiranih javnih okupljanja koje organizira HKC suglasili su se da svaka iduća Tribina bude, u prvom redu, posvećena izvješćivanju o pomacima u stvaranju pozitivnog ozračja u Banjoj Luci za povratak Hrvata.