"Nisam kriv", ponavljao je Stanišić (51) nakon što mu je sudac Carmel Agius pročitao svaku od deset točaka optužnice.
Stanišić se na prvom pojavljivanju pred sudom branio sam, na vlastiti zahtjev, pa mu nije dodijeljen 'ad hoc' branitelj. Stanišića (51) se tereti po osobnoj i zapovjednoj odgovornosti za progon, istrebljenje, ubojstva, mučenja i deportacije bosanskih Muslimana, Hrvata i drugih nesrba tijekom 1992. godine, kada su srpske snage provele glavninu etničkog čišćenja teritorija današnje Republike Srpske.
Optužen je u sedam točaka za zločine protiv čovječnosti i u tri točke za kršenje ratnog prava i običaja.
Prema optužnici, Stanišić je kao ministar policije RS od 1. travnja do 31. prosinca 1992. bio jedan od ključnih sudionika "udruženog zločinačkog pothvata" čiji je cilj bilo "trajno uklanjanje i etničko čišćenje bosanskih Muslimana, Hrvata i drugih nesrba s teritorija planirane srpske države, činjenjem zločina".
Prema memoarskim zapisima bivše predsjednice RS Biljane Plavšić, Stanišić je 1992. pripadao najužem vodstvu bosanskih Srba uz nju, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Momčila Krajišnika.
Sudac Agius je, među inim, naveo da je Stanišić bio zadužen za funkcioniranje policijskih snaga u cijeloj RS i da su mu bili izravno potčinjeni svi zapovjednici policijskih postaja.
Tereti ga se da je ohrabrivao i poticao zločine nad Muslimanima i Hrvatima, te da nije provodio istrage niti kažnjavao počinitelje.
Optužnica protiv njega potvrđena je 25. veljače ove godine a objavljena 10. ožujka, kada je vlada Srbije objavila da će se Stanišić predati. U pritvoru ICTY-a je od 11. ožujka.