Na skupu je predstavljena i prva specijalizirana edicija Privrednog vjesnika, ICT 2005, koja daje uvid u taj sektor sa ekonomskog aspekta društvu, a ne tehnološkog, kako se najčešće taj sektor promatra.
Žitnik je kazao da država ne pokazuje interes za izradu ozbiljne analize koja bi dala odgovore na pitanja što donosi ICT industrija ukupnom gospodarstvu, koju tipologiju i strukturu domaćih ICT poduzeća imamo, koliki nam je izvoz softvera iz Hrvatske i je li ga uopće ima, te koliko je radnih mjesta otvoreno zahvaljujući tome.
Nemamo analizu što nam donosi ulazak u EU, pa nije ni čudo da nemamo niti analizu što nam donosi ICT industrija, rekao je Žitnik.
Dodao je da u 2005. u Hrvatskoj očekuje umjeren rast ICT tržišta, ispod 10 posto, dok će prodaja IT usluga i paketnog softvera rasti znatno brže od isporuka računalne opreme.
Tržište ICT u Hrvatskoj lani je iznosilo 15,2 milijarde kuna, odnosno toliki je bio konsolidirani prihod telekom i informatičkih trgovaca.
Direktor HP Hrvatska Alojzije Jukić smatra da je najveći problem u Hrvatskoj to što ICT nije prepoznat kao pokretač razvoja, jer javni sektor nema strategije, kako je rekao, što s ICT-om može dobiti niti ima analiza utjecaja ICT na gospodarstvo.
Hrvatska se ne treba zavaravati da može prodavati ICT proizvode svijetu, jer ne može proizvesti dovoljno za velika zapadna tržišta, ali treba putem ICT tehnologije unaprijediti proizvodnju u vlastitom gospodarstvu, rekao je.
Davor Jardas iz tvrtke Gate to Reform ustvrdio je da država "skoro ništa" sustavno ne radi na tom području, a da bi se hrvatska ICT branša uopće mogla zvati industrijom, trebala bi razvijati i poticati inovacijska informatička rješenja, a "ne razvijati samo bolje inačice 10 godina starijeg softvera".
Sudionici skupa su prigovorili i da ne postoji koordinator za projekte na nivou države, niti dobri projekt menadžeri, zbog čega kasni niz informatičkih projekata.