Time je Hrvatska ostvarila napredak za 10 mjesta u odnosu na 2003., bilježeći najbolje rezultate (37., odnosno 41. mjesto) u kategoriji kvalitete matematičkog i znanstvenog obrazovanja odnosno kvalitete javnih škola, a najlošije rezultate u kategoriji administrativnih opterećenja (98. mjesto) i dostupnosti venture kapitala (91. mjesto).
Vlade, kompanije i domaćinstva u nordijskim zemljama koje su zauzele drugo (Island), treće (Finska), četvrto (Danska) i šesto mjesto (Švedska) spremno koriste nove tehnologije a zabilježena je i visoka razina tehnoloških inovacija.
Među 20 najbolje plasiranih zemalja našle su se i Švicarska, Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Luksemburg, Austrija i Francuska, dok Italija bilježi osjetno lošije rezultate u odnosu na prošlu godinu zbog nepovoljne zakonske regulative, relativno siromašne infrastrukture i nedostataka u obrazovnom sustavu i slaboj suradnji gospodarstva i sveučilišta.
Prvo mjesto prvi je puta pripalo Singapuru kao gospodarstvu koje najbolje koristi razvoj globalne informatičke i komunikacijske tehnologije u čitavom nizu kategorija, uključujući kvalitetu nastave matematike i znanstvenih predmeta, jeftinim fiksnim telefonskim vezama i vladinoj regulativi te dostupnosti Interneta.
Među zemljama istočne i srednje Europe vodi Estonija, koja je na 25. mjestu zahvaljujući odličnoj zakonskoj regulativi. Mnoge od njih više su pozicionirane od većih zemalja Latinske Amerike pa Estonija, Slovenija, Mađarska, Češka i Litva vode u odnosu na Brazil, Meksiko i Argentinu.
Njihove visoke pozicije rezultat su impresivne razine izravnih stranih ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi u proteklom desetljeću, ali i opsežnih reformi, provedenih uoči pristupa Europskoj uniji.