BRUXELLES
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u utorak u Bruxellesu da Europska unija, kad bude donosila odluku o početku pregovora s Hrvatskom, neće ići protiv mišljenja Haškog suda. "Očekujemo početkom ožujka novo izvješće Carle del Ponte, na temelju kojega će Vijeće donijeti odluku", rekao je Barroso. Predsjednik Mesić je rekao kako smatra da Hrvatska surađuje s Haškim sudom jer je od 626 zahtjeva Tribunala ispunila 625. "Nismo izručili generala Gotovinu, jer on nije dostupan hrvatskim vlastima. Mi ga trebamo uhititi i izručiti ili utvrditi pravac njegova kretanja u čemu nam treba pomoć drugih zemalja", rekao je Mesić. Barroso je dodao kako osobno vjeruje u Mesićevu dobru volju, no to ne znači da sve strukture potpuno surađuju. "Moramo biti sigurni u punu suradnju države. Mišljenje suda je da to dosad nije bio slučaj. Nadam se da će do 17. ožujka biti novih elemenata koji će nas uvjeriti u punu suradnju", istaknuo je Barroso.
BRUXELLES
NATO dijeli stajališta Europske unije o odbjeglom hrvatskom generalu Anti Gotovini, kojega treba uhititi i izručiti Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu (ICTY), izjavio je u utorak u Bruxellesu glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. "Unatoč dosad učinjenom puna suradnja Hrvatske s Den Haagom znači da se mora učiniti i taj zadnji korak", rekao je Scheffer. Mesić je istaknuo kako nije sporno da će odbjegli general biti uhićen ako je u Hrvatskoj, no ako nije, potrebna je suradnja drugih zemalja. Glavni tajnik NATO-a pohvalio je napredak Hrvatske u prilagodbi vojske NATO-ovim standardima. No, istaknuo je da tek treba ostvariti cilj izdvajanja za vojsku od dva posto BDP-a. Zahvalio je Hrvatskoj na doprinosu NATO-ovoj misiji u Afganistanu, te istaknuo kako je dobrodošao doprinos i u drugim operacijama Sjevernoatlantskog saveza, pa i u obuci iračkih vojnika.
WASHINGTON/NEW YORK
Posljednjih godina postignut je velik napredak u borbi protiv diskriminacije žena u svijetu i Hrvatskoj, ali ima još dosta prostora za unapređenje jednakosti žena, rekla je u utorak u Ujedinjenim narodima u New Yorku potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Jadranka Kosor sudjeluje na 49. zasjedanju UN-ova povjerenstva za položaj žena na kojemu izaslanstva stotinjak vlada s 80 ministara te 6000 aktivista razmatraju napredak u ravnopravnosti žena ostvaren nakon četvrte svjetske konferencije o ženama koja je održana u Pekingu 1995. Jadranka Kosor je u govoru istaknula kako je važno imati spolno osviješten pristup u svim nastojanjima i svakodnevnim aktivnostima kako bi se uklonile "stereotipne uloge za muškarce i žene i ubrzala de facto ravnopravnost između muškaraca i žena". U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je donijela niz značajnih zakona na tom području, započinjući od ustavnih amandmana kojima je načelo jednakosti spolova priznato kao ustavna vrijednost, rekla je Jadranka Kosor. Ona je kazala kako Hrvatska u provedbi UN-ovih milenijskih ciljeva namjerava i dalje jačati ravnopravnost žena na poljima obrazovanja, rada, suzbijanju nasilja nad ženama te snažnije uloge u javnom i političkom životu.
BANJA LUKA
Nakon pregovora s predstavnicima Ministarstva pravde RS i obećanja da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni, zatvorenici KPZ Tunjice danas su u kasnim poslijepodnevnim satima prekinuli prosvjed. Pobuna više od stotinu osuđenika banjalučkog Kazneno-popravnog zavoda koja je izbila u ponedjeljak navečer, nije politički motivirana niti predstavlja "udar na Vladu Republike Srpske", izjavio je danas novinarima zatvorenik Siniša Straživuk. Zatvorenici traže smjenu upravitelja KPZ Tunjice Stojana Davidovića, dvojice načelnika policije te dvojice vozača, a svoje žalbe o reketiranju osuđenika i davanju mita (do 30 tisuća EUR) iznijeli su banjalučkoj okružnoj tužiteljici Živani Bajić, koja je u utorak posjetila KPZ Tunjice. Osuđenik Siniša Straživuk kazao je novinarima kako ih čuvari "svakodnevno tuku šakama, palicama, i čime god stignu". Duško Suvara, osuđen na 14 godina zatvora, koji je u KPZ Tunjice od 1997. godine, kaže da je ministar pravde RS Džerard Selman, prilikom današnjeg posjeta zatvoru obećao osuđenicima da će njegovo Ministarstvo uputiti Vladi RS prijedlog za amnestiju sudionika prosvjeda.
PRIŠTINA
Ostvarivanje standarda i put prema određivanju statusa Kosova u rukama je kosovskih institucija i građana, izjavio je u utorak civilni upravitelj UN-a na Kosovu Soren Jessen-Petersen nakon povratka iz New Yorka, gdje je pred Vijećem sigurnosti UN-a govorio o stanju na Kosovu. Civilni upravitelj UN-a na Kosovu rekao je kako je zadovoljan rezultatima sastanka u Bruxellesu i New Yorku, dodajući kako, budu li ocjene pozitivne, postoji mogućnost da u jesen ove godine počnu razgovori o konačnom statusu Kosova. Jessen-Petersen je dodao da je od EU zatražio sveobuhvatan pristup Kosovu i u razdoblju ocjenjivanja standarda i nakon rješavanja statusa. Poziv za sudjelovanje Srba u kosovskim institucijama i dalje je otvoren, međutim Kosovo će ići naprijed prema jasnim rokovima i Beograd to mora shvatiti, dodao je šef UNMIK-a. Uoči posjeta makedonskog premijera Vlade Bučkovskog Kosovu, civilni upravitelj UN-a na Kosovu rekao je da pitanje određivanja granice između Kosova i Makedonije ne mora ostati neriješeno do rješavanja konačnog statusa Kosova.
WASHINGTON
Ekstremističke islamističke skupine uzmiču u borbi protiv svjetskog terorizma, napose na Bliskom istoku, izjavio je u utorak u Kongresu zamjenik američkog ministra obrane Paul Wolfowitz. "Teroristi su izgubili sposobnost da obučavaju tisuće mogućih terorista u logorima koji su prije postojali u Afganistanu i na sjeveru Iraka", kazao je Wolfowitz pred povjerenstvom Senata za proračun tijekom saslušanja o proračunu Pentagona. "Premda su vođa Al-Qaide Osama bin Laden i njegov glavni zapovjednik Ayman Al-Zawahiri još na slobodi, više od tri četvrtine zapovjednika Al-Qaide i tisuće pripadnika te organizacije uhvaćeni su i ubijeni od 11. rujna" 2001., dodao je. Wolfowitzove izjave dolaze nakon izjave američkog čelnika za suzbijanje terorizma da je Osama bin Laden zatražio od Abu Mussaba al-Zarqawija da se uključi u napade na američki teritorij.
LONDON
Američka državna tajnica Condoleezza Rice htjela je u utorak smiriti napetost zbog prijepora između Irana i međunarodne zajednice, naglašavajući važnost diplomacije i Europljana. "Imamo još puno diplomatskih strijela u našem tobolcu", kazala je šefica diplomacije u razgovoru koji je snimila britanska postaja ITV u sklopu londonske konferencije o palestinskim reformama. Riceova je podsjetila da je Washington pružio potporu diplomatskim naporima Francuske, Velike Britanije i Njemačke kako bi se Teheran natjeralo da odustane od svog programa nuklearnog obogaćivanja. Službeni predstavnik Georgea W. Busha još je u ponedjeljak izrazio tu potporu. Na pitanje je li još moguć vojni napad, odgovorila je da SAD "ništa ne isključuje otprve", ali da diplomacija "ima vremena da djeluje". Iran je u utorak u Beču ponovno istaknuo da ima pravo na obogaćivanje urana unatoč tomu što je obustavio rad na tom programu, kao što su tražili Europljani.
WASHINGTON
Sirijski predsjednik Bashar al-Assad izjavio je u razgovoru za časopis Time da će sirijska vojska povući svoje postrojbe iz Libanona "za nekoliko mjeseci". "Do povlačenja treba doći uskoro, možda već idućih mjeseci. Ne kasnije", kazao je sirijski predsjednik za tjednik koji je dijelove razgovora u utorak objavio na svojoj internetskoj stranici. Bashar al-Assad dodaje da sirijskoj vojsci treba vremena za razmještanje. Oko 14.000 sirijskih vojnika još je raspoređeno u Libanonu, dok ih je u doba najjače sirijske vojne nazočnosti bilo 40.000. Sirija je u zadnjih pet godina izvela više razmještanja i povlačenja svojih postrojba iz Libanona.
BEČ
Učinkovitiji međunarodni zakon protiv nezakonite trgovine drogom može se postići boljom suradnjom svih država, odnosno uključivanjem cijeloga društva u taj proces, naglasio je predsjednik Međunarodnoga vijeća za nadzor narkotika (INCB) Hamid Ghodse u utorak u Beču u povodu predstavljanja godišnjeg izvješća INCB-a za 2004. godinu. Unatoč pojačanim međunarodnim nastojanjima, dodao je, Afrika i dalje ostaje najosjetljivija točka zbog povećane proizvodnje, trgovine i zloporabe narkotika. U izvješću se upozorava da se neki građanski ratovi u Africi financiraju od nezakonite trgovine drogom. Procjenjuje se da se u Maroku proizvede godišnje oko 3000 tona kanabisa. Afganistan i dalje ostaje najveći proizvođač opijuma u svijetu, u 2004. godini proizvodnja je porasla na 4200 tona. U 2003. uzgajao se mak na 80 tisuća hektara zemljišta, a u 2004. na 130 tisuća hektara. U izvješću se ocjenjuje da je povećana proizvodnja opijuma prijetnja sigurnosti zemlje. Ocjenjuje se da je u Europi prošle godine 28,8 milijuna ljudi, odnosno oko 5,3 posto ukupnog stanovništva, konzumiralo drogu, posebice kanabis. Posebno je u porastu konzumiranje droga u Istočnoj Europi oko 3,6 posto, odnosno 8,4 milijuna stanovnika. Također se procjenjuje da godišnje na europsko tržište dođe oko 200 tona kokaina.
WASHINGTON
Američki Vrhovni sud ukinuo je u utorak smrtnu kaznu za malodobnike okončavši tako praksu koja je Sjedinjenim Državama donijela međunarodnu osudu. Podijeljeni Vrhovni sud je s 5-4 proglasio neustavnom smrtnu kaznu za one koji su imali manje od 18 godina kada su počinili zločin. Smaknuća su nerazmjerna kazna za malodobnike, koje društvo smatra manje kažnjivim nego odrasle kriminalce i krše osmi amandman američkog ustava koji zabranjuje okrutno i neobično kažnjavanje, rekao je Sud u svojoj presudi. Odlukom su odbačene smrtne kazne za 72 osobe u SAD-u koje su počinile zločine kao malodobnici i zabranjuje da ih 19 američkih saveznih država u kojima su sada zakonite ubuduće izriču malodobnicima. Sudac Anthony Kennedy je pišući presudu u ime većine sudaca Vrhovnog suda priznao važnost međunarodnog protivljenja smrtnim kaznama malodobnicima koje, kako je rekao, "počiva uvelike na uviđanju da nestabilnost i emocionalna neuravnoteženost mladih ljudi često može biti čimbenik u zločinu". Prije ove odluke SAD su bile jedna od samo šest država u svijetu u kojima je smrtna kazna za malodobnike bila zakonita.
MIAMI
Američka obalna straža priopćila je u utorak da je zaplijenila ukupno 3,5 tone kokaina u kolumbijskim vodama i pritvorila osam osoba u trima odvojenim operacijama koje je izvela od petka do nedjelje. Droga je pronađena u trima gliserima, dodaje obalna straža u priopćenju. Tijekom jedne od operacija helikopter američke obalne straže morao je zapucati na gliser kako bi ga natjerao da se zaustavi. Američke su vlasti priopćile i da je posada jednog broda izbacila teret u more, a zatim se uputila prema obali Nikaragve. Nikaragvanske vlasti su zahvaljujući dojavi presrele gliser, ali na njemu nisu našle navodne krijumčare, dodaju američki obalni stražari.