Time se Hrvatska u kamping sektoru, kako pojašnjava glavni tajnik KUH-a Jerko Sladoljev, približava najboljim rezultatima iz 1986., kada je u njenim kampovima ostvareno 17,5 milijuna noćenja. Pritom Sladoljev ističe da danas još uvijek u kampovima imamo oko 20 posto manje kapaciteta nego prije rata, pa su sadašnji rezultati zapravo slični predratnima.
Porast prometa u kampovima očekuje se unatoč tome što su hrvatski kampovi ove godine opet podigli cijene, u prosjeku za oko 4 posto u odnosu na lani, što je, kaže Sladoljev, opravdano samo kod onih koji su uložili u kvalitetnu obnovu i sadržaje u kampu. Oni koji pak nisu puno ulagali, osim u redovno održavanje, mogli bi imati i lošije rezultate, jer moderni kampisti traže pravilan omjer cijene i ponude, upozorava Sladoljev.
Cijene su, dodaje, najviše porasle u kampovima Istre, za oko 7 posto, ali tamo se i ove godine, slično kao i prijašnjih, i najviše ulaže u kampove.
Od ukupnih oko 50 milijuna eura, koliko se ove godine ulaže u kampove, u Istri će se investirati oko 25 milijuna eura, od čega primjerice samo tvrtka Istraturist ulaže u svoje kampove oko 8 milijuna eura.
Ipak, Sladoljev predviđa da će najveća potražnja, pa i posjeta, biti u kampovima Dalmacije, koji su s cijenama ostali na prošlogodišnjoj razini jer nisu puno ni ulagali. Izuzetak su kampovi na području Šibenika, Zadra, Paga, Orebića i Dubrovnika u koje se, po informacijama KUH-a, ove godine ulaže oko 5 milijuna eura.
Kampovi na Kvarneru su negdje u sredini, cijene su podigli za 2 do 3 posto, što Sladoljev drži opravdanim s obzirom na stopu inflacije.
Naglašava i da njemački auto klub ADAC, s kojim KUH uspješno surađuje dugi niz godina, dovršava analizu ovogodišnje cjenovne politike kampova u Europi, koja će biti objavljena početkom ožujka, kada će se točno znati mjesto Hrvatske.
Po toj analizi iz prošle godine hrvatski su kampovi po skupoći bili na trećem mjestu, iza Danske i Italije, dok su po kvaliteti ponude bili šesti.
To nije loše, kaže Sladoljev, ali naglašava da bi hrvatski kampovi ubuduće više trebali investirati u kvalitetu sanitarija, oblikovanje smještajnih/kamp jedinica, animaciju i uređenje pejzaža, a manje u potrošne centre u kampovima, poput sportskih terena, trgovina, restorana i drugo.
Ističe i da u Hrvatskoj od ukupno registrirana 764 kampa, koji dnevno mogu primiti oko 225 tisuća gostiju, tek njih 30-ak zadovoljava europske standarde kvalitete i ponude, pa su kao takvi izdvojeni i u posebnom ADAC kamping vodiču za ovu godinu.
(Hina) xtam yds