U te tri vrste smještaja, po podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine ukupno boravilo 6,9 milijuna turista, a u njima je ostvarena i većina lanjskih turističkih noćenja - 38,16 milijuna ili 79,8 posto od ukupnih 46,6 milijuna noćenja.
Pritom je u hotelima ostvareno 28,4 posto od ukupnih noćenja, u kampovima 27,3 posto, a u kućanstvima 24 posto.
U hotele je došlo 3,3 milijuna turista ili 11 posto više nego 2003., a porast od 4 posto bilježe sa 13,6 milijuna noćenja.
Kampovi su sa lanjskih 1,9 milijuna posjetitelja i njihovih 13,06 milijuna noćenja zabilježili poraste od po 5 posto.
Slične poraste, od 5 i 4 posto u odnosu na 2003. zabilježio je lani i privatni smještaj odnosno kućanstva (sobe, apartmani, kuće za odmor) u kojima je registrirano boravilo 1,7 milijuna turista, koji su ostvarili 11,5 milijuna noćenja.
Iza privatnog smještaja po broju ostvarenih noćenja slijede apartmanska i hotelska naselja, luke nautičkog turizma, nekategorizirani objekti, odmarališta, apartmani, omladinski hoteli i hosteli i dr.
U Hrvatskoj je prošle godine, po podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, turistima bilo na raspolaganju 723 tisuće stalnih kreveta u svim vrstama komercijalnog smještaja, što je bilo 2 posto više nego u godini prije.
Najviše je kreveta pritom, 43,5 posto ili 314,2 tisuće u privatnom smještaju (sobe i apartmani), što je također povećanje od 2 posto.
Po broju smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj slijede kampovi, koji su lani sa 210,3 tisuće mjesta zabilježili najveći porast kapaciteta, od 7 posto te je njihov udjel u ukupnim kapacitetima bio 29 posto.
Hotelski su kapaciteti na trećem mjestu, sa ukupno 100,5 tisuća kreveta u hotelima i aparthotelima, što je u odnosu na 2003. povećanje za oko 3 posto. Ipak njihov je udjel u ukupnim kapacitetima i dalje skroman, od oko 14 posto.
(Hina) xtam yds