FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 21 sat

ZAGREB, 21. veljače 2005.(Hina) - Pregled vijesti do 21 sat
ZAGREB, 21. veljače 2005.(Hina) - Pregled vijesti do 21 sat

BRUXELLES

Ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak su u Bruxellesu još jednom pozvali Hrvatsku da što prije locira i preda Haškom sudu (ICTY) odbjeglog generala Antu Gotovinu. "Puna i bezuvjetna suradnja zemalja zapadnog Balkana s ICTY-em ostaje bitan zahtjev za nastavak približavanja EU-u. Vijeće je pozvalo Hrvatsku da poduzme potrebne korake za punu suradnju s ICTY-em i ponovilo da zadnji preostali optuženik mora biti lociran i prebačen u Den Haag što je prije moguće", kaže se zaključcima o zapadnom Balkanu, koje su ministri usvojili u ponedjeljak poslijepodne na svom redovitom mjesečnom sastanku. Vijeće je također pozdravilo prijedlog pregovaračkog okvira za Hrvatsku i pozvalo "nadležna tijela da ispitaju taj prijedlog kako bi se postigla suglasnost o okviru s ciljem otvaranja pristupnih pregovora 17. ožujka 2005, bude li Hrvatska u potpunosti surađivala s ICTY-em - kao što je odlučilo Europsko vijeće 16. i 17. prosinca 2004.". "Hrvatska je dobrodošla u EU, ali mora učiniti sve kako bi se do 16. ožujka moglo zaključiti da je suradnja s ICTY-em potpuna", rekao je na završnoj konferenciji za novinare predsjedatelj Vijeća EU-a, luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn. Spomenuti zaključci su usvojeni bez rasprave. Prema riječima slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, o Hrvatskoj se neformalno razgovaralo u pauzi sastanka Vijeća ministara. "Zasad nema nikakve promjene, ostaje zahtjev i uvjet da Hrvatska intenzivnije surađuje s Haškim sudom. Imam dojam da države članice neće odstupiti i predomisliti se oko toga pitanja", rekao je Rupel u izjavi hrvatskim novinarima. Britanski ministar za Europu Dennis MacShane izjavio je da što prije general Ante Gotovina bude u Den Haagu, to će prije Hrvatska otpočeti proces pristupa EU-u.

BRUXELLES

Hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je u ponedjeljak u Bruxellesu uvjerenje da će Zagreb zadovoljiti uvjet suradnje s Haškim sudom i početi pristupne pregovore s EU-om 17. ožujka, kako je i predviđeno. "Vjerujem da će Hrvatska zadovoljiti uvjet pune suradnje, da će dokazati da u potpunosti surađuje s Haškim sudom i u ovom trenutku nema govora o odgodi pregovora, za koje se mi intenzivno pripremamo i tražimo da počnu 17. ožujka", rekla je Grabar-Kitarović. Hrvatska ministrica sudjelovala je, zajedno s ostalim kolegama iz kandidatskih zemalja, na radnom ručku s ministrima europskih poslova zemalja članica. Svoj optimizam ministrica zasniva "na temelju onoga što rade naše službe, uključujući i diplomaciju" i stoga "vjeruje da će Hrvatska do 17. ožujka dokazati da se maksimalno trudi kako bi se riješilo preostalo pitanje u suradnji s Haškim sudom", slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine.

ZAGREB

Američki predsjednik George W. Bush u ponedjeljak je u Bruxellesu nastojao uvjeriti Europljane, koji su u velikoj većini bili protiv rata u Iraku, u potrebu zajedničkog djelovanja na izgradnji demokracije na Bliskom istoku i oštre politike prema Iranu i Siriji, javljaju agencije. Bush je to istaknuo u svom govoru diplomatima i političarima u zgradi Concert Noble u Bruxellesu, prvog dana svoje europske turneje na koju je krenuo s ciljem jačanja partnerstva SAD-a i Europske unije. Goleme razlike u gledištima SAD-a i europskih zemalja oko rata u Iraku, Bush je nazvao "privremenom raspravom" i "prolaznim neslaganjima vlada", te nastojao pokazati kako je najveći europski prioritet, izraelsko-palestinski mir, sad visoko i na američkom popisu zanimanja, nakon što je to tijekom prvog mandata, u očima mnogih europskih čelnika, sustavno zanemarivao, prenosi agencija Reuters. "Naša najveća prilika i prvi cilj je mir na Bliskom istoku. Rješenje sukoba između Izraelaca i Palestinaca sad je na dohvat ruke", ustvrdio je, pozvavši Izraelce na prestanak svih kolonizatorskih aktivnosti, Palestince na borbu protiv terorizma i arapske zemlje na "priznavanje Izraela", rekao je Bush. Otvorena Busheva upozorenja Siriji da se povuče iz Libanona i Iranu da prekine nuklearne ambicije, uz zahtjeve i jednoj i drugoj zemlji da prekinu ono što on zove njihovom potporom terorizmu, svojom bi oštrinom mogla uzbuniti javnost europskih zemalja, koja se protivila i ratu u Iraku. "Ne samo da sirijski režim mora pojačati djelovanje u cilju zaustavljanja onih koji podupiru nasilje i subverzivne akcije u Iraku i prekinuti potporu terorističkim skupinama koje žele uništiti nadu u mir između Izraelaca i Palestinaca, već mora prekinuti i okupaciju Libanona", ustvrdio je američki predsjednik, prenosi agencija AFP. Bush je izrazio zadovoljstvo diplomatskim naporima Velike Britanije, Francuske i Njemačke da uvjere Iran u potrebu prestanka procesa obogaćivanja urana, koji može omogućiti izradu atomske bombe.

BRUXELLES

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU u su ponedjeljak istaknuli da Kosovo do sredine ove godine mora u potpunosti ispunjavati standarde o manjinskim pravima i poštivanju etničkih skupina ako želi napredovati prema europskim integracijama, navodi se u izjavi usuglašenoj na kraju sastanka u Bruxellesu. "Standardi znače poštivanje manjina. Standardi znače multietničko Kosovo. To je nešto što svi trebaju razumjeti", kazao je na konferenciji za novinare visoki predstavnik EU-a za vansjku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana, a prenosi agencija Reuters. "Uočen je mali napredak, ali u idućih tri do pet mjeseci moramo te napore vidjeti pretvorene u pravo djelovanje i prave rezultate na terenu", istaknuo je upravitelj UN-ove administracije na Kosovu Soren Jessen Petersen koji je europske ministre u Bruxellesu izvijestio o situaciji na Kosovu. Kako prenosi agencija Deutsche Presse (dpa), europski ministri dogovorili su se da će pojačati suradnju s ukrajinskom novom demokratski izabranom vladom, što bi uključivalo i početak pregovora o ambicioznom sporazumu o suradnji i dijalogu o vanjskoj i sigurnosnoj politici. No, u izjavi ministara Ukrajini nisu ponuđeni nikakvi vidici o članstvu u EU, što je zahtjev ukrajinskog predsjednika Viktora Juščenka. Ministri su također obećali da će nastaviti napore za okončanjem izraelsko-palestinskog nasilja, istaknuvši da je cilj rad na suživotu dviju država i stvaranje neovisne demokratske i funkcionalne palestinske države. Europski šefovi diplomacija su Iraku ponudili obuku za iračku policiju i suce. Odobren je plan prema kojem bi Unija obučila 770 iračkih policajaca i sudaca, a misija bi trebala početi sredinom godine.

BRUXELLES

Više tisuća ljudi okupilo se u ponedjeljak navečer pred američkim veleposlanstvom u Bruxellesu prosvjedujući protiv politike predsjednika Georgea W. Busha koji je večer prije doputovao u belgijsku prijestolnicu, izvijestio je novinar AFP-a. Prosvjed koji je organizirala udruga "Stop-Bush" koja okuplja više od 80 organizacija za mir, ljudska prava i okoliš, protekao je u miru, uz jak policijski nadzor, navodi isti izvor. Tijekom boravka američkog predsjednika koji je će utorak u istom gradu sudjelovati na dvostrukom summitu s kolegama iz NATO-a i Europske unije, najvjerojatnije će se održati i drugi prosvjedi, dodaje agencija.

AMAN

Hrvatski premijer Ivo Sanader završio je u ponedjeljak službeni posjet Hašemitskoj Kraljevini Jordan koji je u prvom redu biti posvećen jačanju gospodarskih odnosa dviju zemalja. Hrvatski premijer, kojeg su u Jordanu pratili ministri gospodarstva i kulture Branko Vukelić i Božo Biškupić, te izaslanstvo hrvatskih gospodarstvenika, sastao se tijekom posjeta sa svojim domaćinom, jordanskim premijerom Faisalom al-Fayezom i s jordanskim kraljem Abdulahom II. Sanader je iz Jordana otputovao za Rim, a uoči odlaska u ponedjeljak prijepodne je posjetio Mrtvo more. Hrvatski premijer je posjetio i mjesto na rijeci Jordan gdje je navodno kršten Isus Krist, te brdo Nebo obilježeno spomenom na proroka Mojsija, legendarno mjesto njegove smrti. Sa uzvisine nasuprot crkve na tom brdu pruža se pogled na dolinu Jordana i Mrtvo more.

ZAGREB

Predsjednik Republike Stjepan Mesić boravit će u Izraelu od 15. do 17. ožujka na poziv Memorijalnog centra Yad Vashem, priopćio je Ured Predsjednika u ponedjeljak. Na poziv uprave Memorijalnog centra Yad Vashem hrvatski predsjednik bit će nazočan otvaranju novog muzeja u Memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu 15. ožujka. Drugog dana, 16. ožujka, predsjednik Mesić održat će govor na svečanoj sjednici koja će se održati u Yad Vashemu, kaže su u priopćenju. Očekuje se također da će se predsjednik Mesić susresti s izraelskim predsjednikom Moshe Katsavom, premijerom Arielom Sharonom te zamjenikom premijera Shimonom Peresom, zaključuje se u priopćenju.

LJUBLJANA

Slovenija ima pravo na osnivanje svog (gospodarskog) pojasa u Jadranu, izjavio je u ponedjeljak popodne slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel slovenskim novinarima tijekom stanke na sastanku europskih šefova diplomacija u Bruxellesu. "Slovenija ima pravo na proglašenje ekološkog, ribolovnog ili drugog pojasa u Jadranu", rekao je Rupel, a prenosi slovenska agencija STA. Rupel je dodao da to pravo Slovenije proizlazi iz razgraničenja teritorijalnih mora Italije i bivše SFRJ i da je Slovenija slijednica tog ugovora. Rupel je dodao da situacija u kojoj se Slovenija našla, nakon što je pojas u Jadranu proglasila Hrvatske i nakon najava da će to učiniti Italija, "nije dramatična" jer hrvatski ekološko-ribolovni pojas za Sloveniju ne važi, dok je uspostava talijanskog pojasa u početnoj fazi. "Talijani s time ne misle žuriti i s nama će se konzultirati", rekao je Rupel, dodavši da je o tome već razgovarao s talijanskim ministrom vanjskih poslova Gianfrancom Finijem i državnim tajnikom u ministarstvu vanjskjih poslova Robertom Antonioneom. Po Rupelovim riječima, Slovenija do sada nije imala potrebu za osnivanjem pojasa u Jadranu, ali će o tome, bude li potrebno, povesti razgovore.

BEOGRAD

Pripadnici MUP-a Srbije priveli su tri osobe i zaplijenili oko 51 kilogram heroina u Batrovcima, na graničnom prijelazu s Hrvatskom, izjavio je u ponedjeljak načelnik Resora javne sigurnosti MUP-a Srbije Miroslav Milošević. Milošević je na konferenciji za novinare kazao da je pogranična policija u Batrovcima u nedjelju oko 15 sati zaustavila kombi vozilo "peugeot boxer", te u specijalno izrađenom bunkeru ispod sjedišta putnika pronašla 102 paketa od po 500 grama heroina. Milošević je dodao da je, prema policijskim saznanjima, droga bila namijenjena tržištu Italije i zemalja središnje Europe.

SUBOTICA

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji i Crnoj Gori (SCG) dostavilo je danas zahtjev Televiziji Novi Sad da osnuje uredništvo na hrvatskom jeziku kako bi hrvatska manjina ostvarila pravo na informiranje preko sustava državne televizije u Vojvodini. Istodobno HNV zahtijeva da TV Novi Sad bezuvjetno povuče tužbe protiv hrvatskih novinara Dušice Dulić i Zvonimira Perušića, inače će, kako je priopćeno, HNV kazneno prijaviti odgovorne u TV Novi Sad "zbog povrjede ravnopravnosti građana" i narušavanja ugleda tih hrvatskih novinara. Kako se navodi u zaključcima HNV-a, "za razliku od drugih manjina u Vojvodini pravo na informiranje na vlastitu jeziku hrvatska manjinska zajednica još ne konzumira u sustavu nacionalne televizije". Povlačenje tužbe protiv dvoje hrvatskih novinara i nastavak emitiranja televizijskog programa na hrvatskom jeziku preko TV NS-a, po ocjeni HNV-a, ključni su za budućnost informiranja na materinskom jeziku hrvatske zajednice u Srbiji.

ZAGREB

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u ponedjeljak visokog povjerenika Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) za nacionalne manjine Rolfa Ekeusa, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Ekeus je, čestitajući Mesiću na drugom mandatu, rekao da je njegov ponovni izbor pozdravljen u regiji i cijeloj međunarodnoj zajednici, kaže se u priopćenju. Mesić je istaknuo doprinos OESS-a u demokratizaciji Hrvatske naglasivši da je hrvatski interes da u Hrvatskoj zažive europski standardi manjinske zaštite, dodaje se u priopćenju. S tim u vezi, rekao je Mesić a prenosi se u priopćenju, povratak prognanika i izbjeglica u demokratskom je interesu Hrvatske, a individualizacija krivnje omogućuje prestanak kolektivnog optuživanja.

BRUXELLES

Europska unija zatražila je u ponedjeljak od Bugarske da provede dodatne reforme, uključujući one u području pravosuđa i kontrole granica, kako bi u potpunosti bila spremna priključiti se Europskoj uniji 2007. godine. "Još uvijek postoje brojne stvari koje Bugarska mora učiniti prije nego bude u potpunosti spremna za ulazak", rekao je europski povjerenik za proširenje Ollie Rehn novinarima nakon razgovora s glavnim bugarskim pregovaračem, ministricom za europske integracije Meglenom Kunevom. Europski čelnici odlučili su u prosincu da bi Bugarska i Rumunjska u EU mogle ući 2007., ali su kazali da bi njihov ulazak mogao kasniti do jedne godine ako ne uspiju nastaviti s dogovorenim reformama.

BERLIN

Socijaldemokratsko-zelena koalicija će, usprkos gubitku izbora održanih u nedjelju, i sljedećih pet godina, zahvaljujući podršci stranke danske manjine, vladati u njemačkoj saveznoj pokrajini Schleswig - Holstein, rečeno je u ponedjeljak u sjevernonjemačkom gradu Kielu. Premijerka savezne pokrajine Schleswig - Holstein Heide Simonis (Socijaldemokratska stranka Njemačke- SPD) najavila je da će usprkos tomu što SPD više nije najjača stranka u parlametu ove pokrajine, njezina koalicijska vlada nastaviti s radom. Za to je potrebna suglasnost Južnošlezijske udruge birača (SSW) koja predstavlja dansku manjinu u najsjevernijoj njemačkoj pokrajini i čije vodstvo je već najavilo da je spremno podržati manjinsku vladu Heide Simonis.

PODGORICA

Stranke takozvanog "srpskog bloka" u Crnoj Gori - Socijalistička narodna partija, Demokratska srpska stranka, Narodna stranka, Srpska radikalna stranka, kojima se pridružila i Socijalistička partija Srbije, podnijele su prijedlog parlamentu Državne zajednice Srbije i Crne Gore za izglasavanje nepovjerenja njezinu predsjedniku Svetozaru Maroviću. U obrazloženju se navodi da Marović nije raspisao neposredne izbore za parlament Zajednice, iako je shodno Ustavnoj povelji bio obavezan to učiniti. Podnositelji prijedloga drže da predsjednik Skupštine Zoran Šami treba najkasnije za mjesec dana zakazati sjednicu na kojoj će se razmatrati povreda Ustavne povelje. Marović je još ranije izjavio da se neće povući s dužnosti, navodeći da ne strahuje od inicijativa za smjenom, jer nije učinio ništa što bi bilo suprotno političkom dobru i europskim ciljevima Srbije i Crne Gore. Srpski blok u Crnoj Gori i vlasti u Srbiji žele održavanje neposrednih izbora za parlament Državne zajednice radi očuvanja sadašnje države. Crnogorske vlasti pak žele da se prvo održi referendum o državnopravnom statusu Crne Gore i sukladno njegovim rezultatima da se raspišu izbori - za skupštinu neovisne Crne Gore ili za skupštinu Državne zajednice kakva sada postoji. Treća mogućnost je najnoviji prijedlog crnogorskog premijera Mila Đukanovića po kojem bi se odnosi Srbije i Crne Gore uredili po uzoru na zemlje Beneluxa.

MADRID

Predsjednik autonomne baskijske vlade Juan Jose Ibarretxe raspustio je u ponedjeljak baskijski parlament i raspisao regionalne izbore za 17. travnja, objavio je Ibarretxeov ured. "Dekret je o raspuštanju parlamenta i raspisivanju izbora potpisan u ponedjeljak, a u utorak će biti objavljen u službenim novinama" te samoupravne pokrajine na sjeveru Španjolske, objavljeno je. Ibarretxe, umjereni nacionalist pomaknuo je na 17. travnja izbore koji su prvotno bili planirani za svibanj, pošto su španjolski zastupnici odbacili njegov "suverenistički" plan o "slobodnom udruživanju" Baskije sa španjolskom državom. Na posljednjim regionalnim baskijskim izborima održanim u svibnju 2001. Baskijska nacionalistička stranka (PNV, umjerena) koju vodi Ibarretxe i njezin saveznička stranka Eusko Alkartasuna (EA) osvojili su 33 od 75 mjesta u parlamentu.

SRINAGAR

Najmanje 115 osoba poginulo je, a više desetaka smatra se nestalima od subote, u snježnim lavinama nakon rekordnih snježnih padavina u indijskom dijelu Kašmira, koji je u ponedjeljak bio gotovo paraliziran. Sedamdeset mrtvih otkriveno je u noći s nedjelje na ponedjeljak i tijekom ponedjeljka u okolici Verinaga, 80 km južno od Srinagara, te u nekoliko drugih sela na jugu himalajskog teritorija, saznaje se iz policijskih izvora. Još četiri osobe poginule su u ponedjeljak u Qazigundu i Ramsuu, zarobljene u ruševinama svojih kuća sravnjenih lavinom, rekla je policija. Podaci su u nedjelju navečer govorili od 41 mrtvoj osobi čime je broj poginulih osoba od subote porastao na najmanje 115.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙