ZAGREB
Smrt hrvatskog vozača kamiona Ivana Pavčevića iz Nove Gradiške, koji je stradao u napadu na kamionski konvoj kod Tikrtita 7. veljače, potvrdio je u subotu njegov sin Zlatko, izjavio je za Hinu Vinko Ljubičić, načelnik odjela MVP-a za koordinaciju i praćenje rada diplomatskih misija i konzularnih ureda. Ljubičić je u subotu navečer telefonski razgovarao sa Zlatkom Pavčevićem koji mu je prenio poruku koju je netom dobio od jednog hrvatskog vozača kamiona koji se nalazi u Iraku. "Taj vozač je Zlatku Pavčeviću potvrdio da mu je njegov otac umro na rukama 7. veljače oko 22 sata po mjesnom vremenu", izjavio je Ljubičić. Premda diplomatskim kanalima još nije stigla potvrda o Pavčevićevoj smrti, MVP će sada diplomatskim putem prvo pokušati saznati u kojoj se bolnici nalazi njegovo tijelo, a zatim organizirati dopremu posmrtnih ostataka u Hrvatsku. Prva žrtva među brojnim hrvatskim vozačima koji za potrebe američke vojske prevoze robu u Irak bio je Dalibor Burazović koji je poginuo 23. listopada kod Mosula. O drugom hrvatskom vozaču Zoranu Siročiću, koji je zbog tučnjave s marincima zadržan u američkom istražnom centru u Falluji, Ljubičić u subotu nije imao nikakvih novih informacija.
SARAJEVO
Sudionici Četvrtog sabora Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine koji je u subotu održan u Sarajevu zatražili su izmjene ustavnog ustroja te zemlje i njezino pretvaranje u federalnu državu koja bi jamčila trajnu sigurnost i opstanak pripadnicima svih triju konstitutivnih naroda. Sabor HNV-a sazvan je pod motom "Promjena daytonske u europsku BiH", a nazočili su mu i predstavnici oporbenih hrvatskih stranaka iz BiH, prognaničkih i kulturnih udruga Hrvata iz te zemlje kao nekoliko svećenika i redovnika Katoličke crkve. Rad sabora pratio je i hrvatski veleposlanik u BiH Josip Vrbošić. Sabornici su podržali stajališta što ih je u uvodnom izlaganju iznio predsjednik HNV-a fra Luka Markešić koji je ocijenio kako je u BiH i danas na djelu politika podjele i uništenja te zemlje protiv koje su se istaknuti Hrvati, okupljeni baš oko HNV-a, odlučno pobunili još 1994. godine kada je održan prvi sabor Hrvata BiH u opkoljenom Sarajevu. Bio je to izraz otvorenog prosvjeda protiv politike tadašnje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kako u Hrvatskoj tako i u BiH za koju je procijenjeno da vodi trajnoj podjeli BiH i nestanku Hrvata iz Posavine i središnje Bosne. On je predložio - a sabornici su to i prihvatili - da se HNV odlučno angažira na promjeni daytonskog ustava kako bi se BiH transformirala u državu sa specifičnim federalnim ustrojem temeljenim na regijama ili kantonima.
PRIŠTINA
Predsjednik Srbije Boris Tadić boravit će 13. i 14. veljače na Kosovu, a službeni dio posjeta počet će razgovorom s civilnim upraviteljem UN-a na Kosovu Sorenom Jessen-Petersenom. Tadić će uoči susreta sa Sorenom Jessen-Petersenom posjetiti srpske enklave Šilovo i Cernicu kod Gnjilana, a nakon razgovora s prvim čovjekom UNMIK-a, obići će srpske enklave Štrpce, Veliku Hoču, Gračanicu, manastir Visoki Dečani, Batuse i Lipljan te sjeverni dio Mitrovice. Susret s predstavnicima kosovskih institucija i albanskim čelnicima na Kosovu nije predviđen.
Prvi boravak srbijanskog predsjednika na Kosovu nakon 1999., kad je vlast na Kosovu preuzeo UN, pratit će brojni novinari. Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Soren Jessen-Petersen zatražio je od predsjednika Srbije da tijekom posjeta Kosovu ne unosi strah među kosovske Srbe, nego da pridonese poboljšanju stanja stvaranjem povjerenja kosovskih Srba. Premijer kosovske vlade Ramush Haradinaj rekao je uoči Tadićeva dolaska kako vjeruje da će posjet biti znak da će službeni Beograd biti konstruktivniji u procesima na Kosovu, dok albanske oporbene stranke na Kosovu Tadićev posjet vide kao marketinški potez i unutarnju borbu između srbijanskih političkih stranaka.
MUENCHEN
Njemački kancelar Gerhard Schroeder u subotu je pokvario opće raspoloženje sudionika međunarodne konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, poručivši prisutnima kako je 56-godišnji NATO savez pregazilo vrijeme te da bi ga trebalo modernizirati. Na taj komentar, kojeg je zbog Schroederove gripe pročitao njemački ministar obrane Peter Stuck, oštro je odgovorio glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer, a brzo je reagirao i američki ministar obrane Donald Rumsfeld kazavši kako 26-člana institucija radi vrlo dobro. Schroeder je u svojem govoru pozvao na nov početak u odnosima između SAD-a i EU-a te ocijenio kako su završetak Hladnog rata i pretvaranje Indije i Kine u ekonomske sile izmijenili svijet. "Mislim da bi transatlantsko partnerstvo moralo razmisliti o određenim izmjenama. Iskreno govoreći, smatram da ono ni sada ne radi dovoljno", kaže se u Schroederovu govoru. Aludirajući na nedavno osnovano povjerenstvo koje je iznijelo prijedloge o reformama Ujedinjenih naroda, Schroeder je sugerirao okupljanje sličnog tima vrhunskih stručnjaka koji bi dali konkretne prijedloge o modernizaciji NATO-a do 2006. Njemački je kancelar svoju zamisao iznio nadajući se da bi se o tome pitanju moglo raspravljati na summitu NATO-a 22. veljače u Bruxellesu, no Hoop Scheffer je tu mogućnost odlučno odbacio.
MUENCHEN
NATO bi se morao pripremiti za preuzimanje uloge u pružanju potpore bilo kakvom budućem sporazumu kojim bi napokon završio izraelsko-palestinski sukob, rekao je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u subotu na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu. "Ne bismo smjeli izbjegavati razmatranje moguće uloge NATO-a u pružanju potpore bliskoistočnom mirovnom procesu", rekao je de Hoop Scheffer na konferenciji o obrani i sigurnosti koja se održava u Muenchenu. "Dobije li NATO poziv, savez se mora pripremiti na pozitivan odgovor i potpuno sudjelovanje", dodao je. Uvjet nazočnosti NATO-a bit će postizanje mirovnog sporazuma i pristanak obiju strana na uključivanje Saveza te, a možda će, dodao je, biti potreban i UN-ov mandat.
BERLIN
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Javier Solana rekao je u razgovoru za njemački nedjeljni časopis Bild am Sonntag da je moguće da se pošalju međunarodne snage radi nadzora nad provedbom mirovnog ugovora između Izraelaca i Palestinaca. "Nakon zaključenja mirovnog ugovora između Izraelaca i Palestinaca postavit će se pitanje o slanju međunarodnih snaga. Poštovanje mira mogle bi jamčiti postrojbe UN-a, NATO-a ili EU-a", rekao je Solana, dodavši da se "nipošto" ne isključuje mogućnost "sudjelovanja njemačke vojske" u sklopu tih snaga. "Njemačka već godinama uživa povjerenje Izraelaca, ali i Palestinaca", istaknuo je europski dužnosnik. Ipak, odluku o slanju snaga moraju prihvatiti sve tri strane, dodao je.
MUENCHEN
Ruski ministar obrane Sergej Ivanov izjavio je u subotu u Muenchenu da je Sjeverna Koreja donijela lošu odluku, ako je napustila višestrane pregovore o svom nuklearnom programu. "Pokaže li se ta informacija točnom, rekao bih da je Sjeverna Koreja donijela pogrešnu odluku", rekao je Ivanov na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu na kojoj sudjeluju dužnosnici i stručnjaci za obranu. "Mislim da moramo učiniti sve što možemo kako bismo tu zemlju vratili u okvire sporazuma" o neširenju nuklearnog oružja, dodao je ruski ministar. Sjeverna Koreja nije htjela sudjelovati u četvrtom krugu pregovora na kojima su u rujnu u Pekingu trebali sudjelovati dvije Koreje, Sjedinjene Države, Kina, Japan i Rusija. Tri prethodna kruga nisu uspjela riješiti krizu koja traje od listopada 2002.
WASHINGTON
Howard Dean, bivši kandidat za američkog predsjednika, izabran je u subotu za predsjednika Demokratske stranke, sa željom da prekine sadašnju prevlast Republikanske stranke predsjednika Georgea W. Busha u političkom životu zemlje. Deana (56) je jednoglasno izabralo oko 450 čelnika stranke koji su se okupili u hotelu u Washingtonu. Bio je jedini kandidat pošto su se drugi bili povukli. Predsjednici stranaka u SAD-u obično imaju tek ograničen utjecaj na ideologiju svoje stranke. Glavna im je zadaća da izrade političku poruku koja može privući financijaše u predizbornim utrkama.
NEW YORK
Oblik HIV-a koji je otporan na svaki lijek otkriven je u jednog Njujorčanina, što je gradsku zdravstvenu službu nagnalo da opetuje upozorenja homoseksualcima. "Podvrsta iznimno otpornog HIV-a koji se vrlo brzo širi prvi put je otkrivena u jednog stanovnika New Yorka", priopćila je u petak gradska zdravstvena služba. Ta podvrsta "ne reagira na tri vrste lijekova protiv retrovirusa (od postojećih četiriju) i čini se da jako skraćuje razdoblje između zaraze HIV-om i simptoma AIDS-a". Bolesnik kojemu je četrdesetak godina imao je više spolnih odnosa s muškarcima bez zaštite i čini se da je zaražen prije dva do tri, najviše dvadeset mjeseci, dok se simptomi bolesti obično javljaju za desetak godina. "To je signal za uzbunu", kazao je Thomas Frieden, direktor njujorške zdravstvene službe. "Poglavito za muškarce koji stupaju u spolne odnose s muškarcima, napose ovisnicima o metamfetaminima (sintetska droga koja vrlo brzo izaziva ovisnost). Ta je skupina osamdesetih uspjela smanjiti rizik od HIV-a i opet to mora učiniti kako bi zaustavila pogubne posljedice HIV-a i AIDS-a te širenje otpornih sojeva". U New Yorku više od 88.000 ljudi živi s HIV-om, a procjenjuje se da ih je dvadesetak tisuća zaraženo a da to nisu ni znali, kako navodi isti izvor.