Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u izjavi naglašava da je 10. veljače i datum kad je u Parizu s Italijom potpisan i mirovni ugovor, a odnosi Slovenije i Italije ocjenjuju se dobrima.
"U svim europskim razgovorima polazimo od pretpostavke o dobronamjernosti svih država i o prijateljstvu. Film ne može biti osnova za raspravu o slovensko-talijanskim odnosima", navodi se eđu ostalim u priopćenju.
Partizanske udruge, lijeva oporba u parlamentu, ali i pripadnici slovenske manjine u Trstu navodili su ovih dana u povodu projekcije filma "Srce u jami" na talijanskoj državnoj tv-mreži RAI da bi Slovenija na to morala službeno reagirati jer film Slovence i Hrvate u odorama Titove vojske sugestivno prikazuje kao "barbare" i sugerira "etničko čišćenje" Istre i slovenskog primorja od talijanskog elementa, te tako narušava atmosferu dobrosusjedstva i "manipulira" povijesnim činjenicama, ignorirajući nepravde i nasilje koje su istarski Hrvati i Slovenci pretrpjeli u vrijeme fašizma i talijanske okupacije spomenutih krajeva.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju je navelo da se oni koji se žele upoznati s problematikom ratnih i poratnih obračuna u tim krajevima trebaju upoznati s rezultatima istraživanja koje su o tome prije nekoliko godina napravili slovenski i talijanski povjesničari.
Kako navodi slovenska agencija STA, koja sumira dio spomenutog istraživanja koje se bavi i pitanjem fojbi (što ih tematizira i kontroverzni talijanski film), u fojbama su Talijani, žrtve jugoslavenskih prijekih sudova, žrtava je nekoliko stotina. U fojbama u okolici Trsta i na području današnje Slovenije završavali su uglavnom Talijani, ali i Slovenci "koji su se suprotstavljali jugoslavenskom političkom planu" u Trstu, Goriziji i Kopru, naveli su povjesničari u spomenutoj studiji.
Kako navodi STA, u studiji se pojašnjava da je Titova Jugoslavija sve do 1948. godine kao političku direktivu provodila "slavensko-talijansko bratstvo" na području Istre i slovenskog primorja, doduše u okviru komunističke ideologije i za one Talijane koji su se s tim sistemom slagali. Povjesničari navode da je nad talijanima bilo pojedinačnog nasilja partijskih aktivista "koji od prvih poratnih dana nisu skrivali želju da se riješe Talijana koji se nisu slagali s novom vlašću", no da se politička klima prema Talijanima stubokom promijenila nakon 1948. godina, kad se je u sukobu Tita i Staljina oko rezolucije Informbiroa većina talijanskih komunista u zoni B tadašnjeg Slobodnog teritorija Trsta (koji je kasnije pripao Jugoslaviji) stavila na Staljinovu stranu u njegovu sukobu s Titom.