Kako u srijedu prenose slovenski mediji, slovenski europarlamentarac i istaknuti član oporbenih Liberal-demokrata (LDS) Jelko Kacin kritizira sadašnju vladu ističući da službene reakcije na kontroverzan i sporan film nije ni bilo te da su i medijske reakcije bile mlake, dok predsjednik socijaldemokrata Borut Pahor sugerira slanje dobro izbalansirane diplomatske note Rimu.
U zahtjevima da se film osudi i da se službeno prosvjeduje najglasnije su partizanske udruge, a nekadašnji predsjednik slovenskog predsjedništva i bivši visoki jugoslavenski diplomat Janez Stanovnik izjavio je u panel-raspravi koju je u utorak na večer emitirala slovenska televizija da bi na film morala reagirati i Hrvatska.
"Upozoravam Hrvate da pravi cilj nije Kopar nego Dalmacija", rekao je bivši predstavnik SFRJ u UN-u i čelnik slovenskih partizana-veterana, koji smatraju da se filmom koji govori o navodnom "etničkom čišćenju" Talijana iz Istre i Slovenskog primorja izvrće povijesna istina i da se Slovenci kao narod u njemu demonizira i prikazuje kao "genocidni narod".
Stanovnik je, opisujući prošlostoljetne ambicije Italije na Balkanu, rekao da je talijanski strateški saveznik uvijek bila Srbija, na račun Hrvata i Slovenaca u Dalmaciji, Istri i Slovenskom primorju.
Stanovnik je rekao da se stvara atmosfera u kojoj bi se mogli povući "diplomatski potezi", te da Italija još nije ratificirala neke međunarodne sporazume, poput Londonskog memoranduma i pariškog mirovnog ugovora.
Kako u srijedu piše list "Primorske novice" iz Kopra, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, izbjegavajući govoriti o samom filmu, smatra da su reakcije ljevice što ih je fabula filma izazvala u Sloveniji pretjerane i pomalo izazvane neraščišćenim pitanjem zločina počinjenih od strane komunista.
Rupel je u utorak popodne u emisiji Radija Koper rekao da želi gestu pomirenja kojom bi se Fini prilikom posjeta Ljubljani poklonio žrtvama fašizma u Sloveniji.
Film što ga je u političkom smislu sponzorirala Finijeva stranka Alleanza nazionale Rupel smatra dijelom talijanske političke scene u godini izbora. Riječ je o predizbornom razdoblju, kad su izjave talijanskih političara namijenjene u prvom redu Talijanima, smatra slovenski ministar vanjskih poslova koji izražava želju da slovensko-talijanski odnosi "postanu slični francusko-njemačkima".
Film redatelja Alberta Negrina slovenska će nacionalna televizija prikazati 15. i 16. ovog mjeseca, kada se mogu očekivati još žešći prosvjedi javnosti osjetljive na prikazivanje slovenskih partizana kao "Srba oko Sarajeva prilikom raspada Jugoslavije", kako je to upozorio slovenski pisac iz Trsta Boris Pahor.
Povjesničar mlađe generacije Jože Dežman izjavio je u sinoćnjem tv-panelu da je problem možda u tome da bi i Slovenci trebali "svoj Nuernberg ili Haag", jer se o zločinima u vrijeme i poslije rata u Sloveniji nije govorilo.
Slovenski partizani posebno su ogorčeni činjenicom da su u filmu za likove negativaca, jugoslavenskih partizana ("titina") korištena slovenska imena "Boštjan" i "Novak", te da je filmska priča koncentrirana na prostor slovenskog Krasa i okolicu Trsta pred kraj II. svjetskog rata, iako je očito da tematizira šire događaje u Istri i Slovenskom primorju.
U talijanskoj i slovenskoj javnosti još uvijek je otvoreno pitanje o broju žrtava fojbi, kraških jama u kojima su završavali civili i vojnici - žrtve tadašnjih obračuna u Istri i Slovenskom primorju, kao i to tko ih je zapravo počinio. Prema slovenskim izvorima, žrtava je bilo najviše 1.700, dok talijanski izvori, uglavnom krugovi esula u Italiji, iznose brojke i do 10.000 stradalih.