Kako tim povodom u izvješću iz Rima navodi dopisnik "Dela" Tone Hočevar, i u Italiji je dosta onih koji smatraju da će kontroverzni film "koji je dala napraviti (Berlusconijeva) vlada" dodatno "zatrovati" odnose Slovenije i Italije.
"Mnogo talijanskih komentatora smatra da novi državni praznik i film o fojbama spadaju u unutarpolitički obračun i da najavljuju pokušaj (Finijeve) stranke Alleanza nazionale da dobije što više predizbornih bodova pred skorašnje lokalne izbore i parlamentarne izbore koji će biti iduće godine", ocjenjuje dopisnik, te dodaje da sporni film Talijane prikazuje kao "dobre ljude", a sve ostale "kao divljake" i da autori filma prilikom njegovih projekcija ističu da se radnja filma tiče "etničke mržnje", a ne ideoloških ili političkih obračuna na kraju drugog svjetskog rata.
List navodi da će se u Italiji, a posebice u Trstu, 10. veljače, dan uspomene na talijanski egzodus s istočne strane Jadrana, slaviti cijela tri dana, da je film o fojbama "uzburkao Italiju", no da unatoč mišljenjima talijanskih komentatora kako je riječ o unutartalijanskom političkom obračunu malo onih koji upozoravaju na posljedice koje će njegovo emitiranje izazvati.
Kako u povodu istih događaja u "Delu" piše Lojze Kante, obilježavanje uspomene na fojbe i egzodus Talijana miješa dužan pijetet prema žrtvama i politiku, a današnja stajališta talijanske politike na tu temu vuku povijesne korijene iz vremena nakon rata.
"Italija je odredbe pariškog mirovnog ugovora o granici prihvatila kao nepravedan diktat. Budući da se drži kako je dio stanovništva zadnju godinu i pol rata otporom nacistima pomagao saveznike ocjena je da se je Italija time iskupila za grozote koje je fašistička država počinila u savezništvu s Hitlerom. Ratni saveznici, ocjenjuju takva mišljenja, trebali su joj za nagradu dodijeliti teritorij koji joj etnički ne pripada što ga je Italija dobila nakon prvog svjetskog rata ugovorom iz Rapalla jer je u tom ratu na vrijeme zamijenila partnere (saveznike)", navodi Kante.
Komentator se tim povodom pita zašto službena Slovenija povodom najnovijih događaja "šuti". Ona to čini, navodi Kante, "jer živi u očitoj zabuni da optanti i njihovi simpatizeri priređuju marginalne proslave", navodi Kante u vezi s predstojećim proslavljanjem Dana uspomena u Trstu. "Šutnja slovenskih vlasti uza sve što se u zadnje vrijeme događa najslabija je odluka", ocjenjuje Kante.
"Delo" u posebnom prilogu piše i o filmu "Srce u jami" redatelja Alberta Negrina kao o "izuzetnom političkom hitu" jer ga je "gledalo deset milijuna Talijana", a podsjećanje talijanske publike na "izgubljene teritorije" i stradanja Talijana osvježili su i političari u više televizijskih rasprava.
Filmska priča Negrinova filma posebno je sugestivna jer se on poslužio tehnikom prikazivanja događaja iz perspektive dječjih likova, što ostavlja poseban emocionalni dojam na gledatelje.
"Gledatelji su posebno reagirali na nekoliko suptilnih aluzija koje su autori filma stavili u dječja usta. Na primjer kad ratno siroče kritizira talijanskog vojnika zašto je bacio pušku i zašto se nakon kapitulacije Italije nije dalje borio. Fašisti koji su ostali s Hitlerom i uz Lago di Garda osnovali Republiku Salo ovim filmom dobivaju novo značenje", tvrdi se u članku Toneta Hočevara.
List u reakcijama sa slovenskog primorja navodi da su se vijesti da će slovenska televizija emitirati sporni film "najviše razveselili u Trstu" iako neki upozoravaju da je film "krivotvorina povijesne istine".
Slovenska će televizija tako emitirati sporni film iako na talijanskom RAI-u nikada ne bi emitirali slovenski film koji bi makar i na ublažen način govorio o tome što su u Sloveniji za vrijeme rata radili talijanski vojnici, smatra Boris Šuligoj.
"Delo" prenosi i mišljenje zastupnika u talijanskom parlamentu Ettorea Rosatta, predstavnika koalicije Maslina.
Kontroverzni film i polemike oko njega Rosatto drži pravim povodom za trilateralni susret pomirenja predsjednika Italije, Slovenije i Hrvatske. "Mislim da je sada pravi trenutak da državni voditelji Italije, Slovenije i Hrvatske zajedno posjete sva mjesta sjećanja (na žrtve), da se poklone žrtvama mržnje i neprijateljstva 20. stoljeća i da tako započnu novo poglavlje - za život i napredak svih naših ljudi", navodi u zaključku svog razmišljanja u slovenskom "Delu" zastupnik Masline u talijanskom parlamentu Ettore Rosatto.