ZAGREB
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt izjavila je u utorak kako je hrvatska Vlada "odlučna locirati, uhititi i predati generala Gotovinu" Haškom sudu (ICTY). "Krajnje je vrijeme da to otvoreno kažemo - odlučni smo locirati, uhititi i predati generala Gotovinu", izjavila je Škare Ožbolt za agenciju Reuters. Govoreći o svom sastanku s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte, održanom u ponedjeljak u Den Haagu, Škare Ožbolt je kazala kako tužiteljica ne vjeruje da je vlada spremna uhititi Gotovinu. "Tužiteljica je razljućena našim pozivima Gotovini da se preda i ne vjeruje da smo spremni otići i uhititi ga", kazala je ministrica. Ona je negirala osnovanost izjave povjerenika EU za proširenje Ollija Rehna kako Europska komisija vjeruje da je Vlada u Zagrebu bila u neizravnom kontaktu s generalom Antom Gotovinom, ali je rekla kako ima naznaka da bi se on mogao kriti na teritoriju BiH. "Mi nismo imali kontakata s Gotovinom, no uputili smo neke ljude da ga pokušaju naći", kazala je Škare Ožbolt.
BRUXELLES
Hrvatska Vlada nije povezana s generalom Gotovinom i postoji čvrsta politička volja da se to pitanje riješi, izjavila je u utorak ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović. "Vlada ni na koji način nije, u smislu pomaganja ili skrivanja, povezana s generalom Gotovinom", rekla je Grabar-Kitarović Hini u telefonskom razgovoru iz Bruxellesa. Ona i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul sastali su se u sjedištu Europske komisije s direktorom Opće uprave za proširenje Fabriziom Barbasom. U tijeku je njihov susret s povjerenicom za vanjske poslove EU-a Benitom Ferrero-Waldner, kojim će prevladavati pitanje skorih pregovora o pristupanju Hrvatske EU-u. Po riječima ministrice europskih integracija, Barbas je hrvatskim dužnosnicima uručio nacrt Okvira za pregovore s Hrvatskom, koji će biti službeno prihvaćen 21. veljače.
PRAG
Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader sastao se u utorak u Pragu na marginama konferencije "Microsoft Government Leaders Forum - Europe 2005" s češkim premijerom Stanislavom Grossom i s makedonskim premijerom Vladom Bučkovskim, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću. Češki premijer Gross je istaknuo tijekom susreta sa Sanaderom da Češka daje punu potporu Hrvatskoj na putu u EU i početku pregovora, te ponudio svu pomoć čeških stručnjaka i pregovarača. Sanader je rekao da su Češka i Hrvatska dvije prijateljske zemlje, te izrazio uvjerenje da će se suradnja dviju zemalja konkretizirati i kroz jaču gospodarsku povezanost, stoji u priopćenju.
SARAJEVO
Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte izjavila je u utorak kako početak pregovora Hrvatske o priključenju Eropskoj uniji i dalje ovisi o uhićenju odnosno izručenju Ante Gotovine. "Nadam se da će Hrvatska moći osigurati prebacivanje Ante Gotovine u Den Haag do 17. ožujka... Taj uvjet mora ostati", izjavila je Del Ponte novinarima u Sarajevu gdje je boravila u jednodnevnom posjetu. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Del Ponte je istaknula kako "bez Gotovine u Den Haagu to (početak pregovora Hrvatske sa EU) neće biti moguće". Glavna haška tužiteljica nije izrijekom ustvrdila kako je Gotovina u Hrvatskoj no svojom je izjavom jasno naznačila kako hrvatsku vladu drži najodgovornijom za privođenje optuženog generala. Del Ponte je tijekom iznenadnog boravka u Sarajevu razgovarala s Visokim predstavnikom za BiH Paddyjem Ashdownom, a novinarima je pojasnila kako je glavna tema bila privođenje najtraženijih haških bjegunaca, prije svega Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
BRUXELLES
Budućnost Srbije i Crne Gore leži u članstvu u Europskoj uniji, ali neće biti postignut napredak prema tom cilju sve dok Beograd ne bude u potpunosti surađivao s Haškim sudom (ICTY), priopćio je EU u utorak. Prošlotjedna odluka generala Vladimira Lazarevića - protiv kojeg je podignuta optužnica za ratne zločine i koji je optužen za ubojstva kosovskih Albanaca 1999. godine - da se preda Haškom sudu nije dovoljna za potpunu suradnju, rekao je luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn. "Čak i ako se general Lazarević dobrovoljno preda vlastima u Den Haagu ... to se još uvijek ne smatra stopostotnom suradnjom", rekao je na konferenciji za novinare Asselborn, čija zemlja trenutačno obnaša rotirajuće predsjedništvo EU-a. "A sve dok nema stopostotne suradnje, neće biti ni napretka prema Europskoj uniji. To je jasno", dodao je Asselborn.
LJUBLJANA
Slovenski parlament ratificirao je u utorak nakon šestosatne uglavnom formalne rasprave europski ustav, čime je Slovenija nakon Litve i Madžarske postala treća od 25 država članica EU-a koja je to učinila. Za ratifikaciju je glasovalo 79 zastupnika, a protiv su bila četiri zastupnika euroskeptične i ultranacionalističke Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmage Jelinčiča. Slovenski premijer Janez Janša rekao je da je za Sloveniju europski ustav dobar kompromis. Slovenska javnost je naklonjena europskom ustavu, a ratifikacijom Slovenija "ispunjava svoj dio odgovornosti za zajedničku europsku budućnost", rekao je Janša. Šef misije Europske komisije u Sloveniji Erwan Fouere izjavio je nakon ratifikacije da je od svečanog događaja ratifikacije još važnija obveza budućeg informiranja javnosti o tome što prvi europski ustav donosi.
DEN HAAG
Zaštićeni svjedok, mladi bosanski Hrvat, ispričao je u utorak na Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu (ICTY) kako su postrojbe pod zapovjedništvom bivšeg načelnika glavnog stožera bosanske vojske Sefera Halilovića ubile njegove roditelje, djeda, baku i četverogodišnju sestru u rujnu 1993. Najviši dužnosnik bosanske vojske optužen pred ICTY-em, Halilović je optužen da nije spriječio svoje vojnike u pokolju 62 hrvatskih civila u dvama selima, Grabovici i Uzdolu 1993. Svjedočeći kao zaštićeni "svjedok A", zbog sigurnosnih razloga, čije lice nazočni u dvorani nisu mogli vidjeti, mladić koji je u doba zločina imao desetak godina ispričao je sucima kako su muslimanski vojnici upali na obiteljsko imanje u Grabovici i pobili sve članove njegove obitelji, osim njega i brata.
ZAGREB
Misija OESS-a u Hrvatskoj pozdravila je u utorak deklaraciju o povratku izbjeglica na području jugoistočne Europe do 2006. godine, koju su u ponedjeljak u Sarajevu potpisali ministri nadležni za pitanja izbjeglica u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji i Crnoj Gori. Taj dokument potvrđuje predanost triju država stvaranju odgovarajućih uvjeta za povratak izbjeglica u regiji, te pružanju potpore izbjeglicama koji odluče ostati u državi u kojoj se nalaze, stoji u priopćenju OESS-a. To će, kada je o Hrvatskoj riječ, zahtjevati ulaganje dodatnih napora kako bi se osigurao smještaj svima onima koji se žele vratiti. "Važno je pošteno postupiti prema svima onima na koje je rat utjecao te ukloniti pitanje izbjeglica s popisa političkih problema zemalja u regiji kako bi se osiguralo da ono u dugoročnom razdoblju ne ostane izvorom nestabilnosti", izjavio je veleposlanik Peter Semneby, voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj. Dodao je kako će u sljedećih nekoliko mjeseci biti osnovana međudržavna radna skupina koja će započeti s izradom Putokaza o povratku.
MOSTAR
Hrvatski ministar mora, prometa i razvitka Božidar Kalmeta sa suradnicima posjetio je u utorak u Kostajnici kod Konjica obitelj Anđelić čijih je troje članova uoči Božića 2002. godine mučki ubio Moamer Topalović. U razgovoru s mjesnim župnikom i ravnateljem Katoličkog školskog centra u Konjicu don Antom Ledićem kojem su nazočili i predstavnici bosanskohercegovačkog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, naglašena je nužnost većeg povratka Hrvata na područje konjičke općine, gdje ih je, kako je službeno rečeno, prije rata živjelo 12.500 a sada samo oko 2.000. Po riječima ministra Kalmete, hrvatska vlada će ove godine s 200.000 kuna pomoći izgradnju Hrvatskog kulturnog centra u Konjicu.
BEOGRAD
Haški optuženik, general Vojske Srbije i Crne Gore Vladimir Lazarević, otputovat će u Den Haag u četvrtak, u pratnji ministra za državnu upravu i lokalnu samoupravu Zorana Lončara i ministra za pravosuđe Zorana Stojkovića, priopćeno je u utorak nakon izvanredne sjednice vlade Srbije u Beogradu. U priopćenju dostavljenom medijima nakon sjednice vlade Srbije, istaknuto je "poštivanje moralne i časne odluke generala Lazarevića", a dodaje se i da će vlada dati sva potrebna jamstva za optuženog generala, kako bi početak suđenja mogao dočekati na slobodi, te da "vlada Srbije nalaže ministarstvu financija da osigura svu potrebnu pomoć za obitelj generala Lazarevića". Neki srbijanski mediji su u ponedjeljak objavili da je vlada Srbije obećala da će osigurati financiranje školovanja trojice sinova haškog optuženika Lazarevića, te su najavili mogućnost da vlada osigura preseljenje Lazarevićeve obitelji iz Niša u Beograd.
LONDON
Novi prvi čovjek britanske policije Sir Ian Blair izjavio je u utorak da je teroristički napad na Britaniju neizbježan. Blair (51) dao je tu izjavu prigodom preuzimanja dužnosti koja uključuje vođenje protuterorističkog ogranka i zaštitu kraljevske obitelji. "Neizbježno je da će teroristi pokušati napasti London i Britaniju jer mi znamo da već jesu i da sada čekaju suđenje", rekao je Blair za radio BBC. Jedan od njegovih glavnih zadaća je osiguravanje britanske prijestolnice, koja se smatra glavnom metom terorista zbog vladine potpore ratu američkog predsjednika Georgea W. Busha protiv terorizma i invaziji na Irak.
JERUZALEM
Njemački predsjednik Horst Koehler koji je u utorak započeo četverodnevni državni posjet Izraelu obećao je da će "učiniti sve" radi suzbijanja antisemitizma. "Njemačka će učiniti sve u borbi protiv antisemitizma", kazao je njemački predsjednik pošto ga je uz vojne počasti dočekao kolega Moshe Katzav. Poglavar njemačke države položit će popodne vijenac na grob ubijenog bivšeg laburističkog premijera Yitzhaka Rabina, a zatim će posjetiti Yad Vashem, spomen-centar holokausta. Nakon razgovora s premijerom Arielom Sharonom, njemački predsjednik trebao bi biti gost na prijamu koji će njemu u čast organizirati šef izraelske države. U srijedu bi trebao održati govor u Knessetu.
BERLIN
Predstavnici njemačkih političkih stranaka i mirovnih inicijativa pozvali su građane na otpor desno radikalnoj Nacionaldemokratskoj stranci Njemačke (NPD) koja za 13. veljaču planira veliki prosvjed u Dresdenu povodom 60. godišnjice savezničkog bombardiranja ovog grada, javlja u utorak Spiegel Online. NPD na taj dana planira proširiti svoju tezu o "holokaustu bombardiranjem" kojeg su prema njihovom mišljenju za vrijeme Drugog svjetskog rata protiv njemačkog civilnog stanovništva sprovodili saveznici. NPD je na "komemorativni marš povodom 60. godišnjice savezničkog terora" pozvao sve građane Dresdena. Pripadnici demokratskih stranaka i mirovnih inicijativa strahuju da bi se NPD-ovom pozivu mogao ove godine odazvati velik broj građana.
MOSKVA
Rusija je u 2004. prodala oružja u vrijednosti 6 milijarda dolara, priopćio je ravnatelj službe za vojno-tehničku suradnju Mihail Dmitrijev, kako u utorak prenosi agencija Itar-Tass. "Popis narudžaba je po običaju dug i iznosi 14-15 milijarda dolara", istaknuo je Dmitrijev u prigodi susreta s Vladimirom Putinom, kako navodi Itar-Tass. Dmitrijev je bio zadovoljan i zbog većeg broja zemalja iz kojih dolaze kupci. "Uz uobičajene partnere prilično su aktivne zemlje jugoistočne Azije kao što su Vijetnam, Južna Koreja, Malezija, Tajland i Burma", rekao je ne navodeći više pojedinosti. Dmitrijev napominje da je Rusija zaključila ugovore i s Marokom i Saudijskom Arabijom.
WASHINGTON
Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) objavila je tajni dokument kojim mijenja procjenu napravljenu uoči rata u Iraku, prema kojoj je režim Sadama Huseina imao oružje za masovno uništavanje, i sada tvrdi da je Irak odustao od programa kemijskoga oružja još 1991., objavio je u utorak Los Angeles Times. Taj je izvještaj prvo službeno priznanje te obavještajne agencije da su predratne procjene bile pogrešne, ali riječ je o manje važnom dokumentu namijenjenom za ažuriranje ostale dokumentacije, a ne za razmatranje visokih američkih dužnosnika, među kojima i predsjednika Georgea W. Busha, rekao je za Los Angeles Times jedan dužnosnik CIA-e. "Njime se u osnovi ažuriraju knjige tako da informacije bude što je moguće aktualnije", rekao je taj dužnosnik koji je tražio da ostane neimenovan.
NEW YORK
Ujedinjeni narodi izabrali su u utorak bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona za svog posebnog izaslanika za usklađeno pružanje pomoći azijskim zemljama pogođenim tsunamijem, potvrdili su diplomati UN-a. Glasnogovornik UN-a Fred Eckhard, odgovarajući na pitanje u svezi s time na konferenciji za novinare, rekao je da Clintonov izbor "zasad ne može potvrditi", ali je rekao da će se službeno priopćenje objaviti "za nekoliko sati". "Zamisao da se otvori radno mjesto posebnog izaslanika za to pitanje - koja se temelji na odluci glavnog tajnika Kofija Annana - jest da se pozornost svijeta zadrži na obnovi južne Azije nakon tsunamija i da se katastrofa u Indoneziji i u Šri Lanki iskoristi kako bi se postigao napredak u pregovorima s pobunjeničkim pokretima", dodao je Eckhard.