LUXEMBOURG
General Ante Gotovina mora biti uhićen i izručen Haaškom sudu (ICTY) i uvjeren sam da su Hrvatski sabor i Vlada čvrsto opredijeljeni za punu suradnju s ICTY-jem, no to moraju i dokazati svima, kazao je u utorak u Luxembourgu premijer te zemlje i predsjedavajući EU Jean-Claude Juncker.
Juncker je u kratkoj izjavi novinarima nakon razgovora s predsjednikom Sabora Vladimirom Šeksom podsjetio da je istu poruku dan ranije prenio i hrvatskome premijeru Ivi Sanaderu kada mu je izrazio optimizam da će Hrvatska doista početi pregovore s EU u ožujku unatoč jučerašnjem upozorenju europskog povjerenika za proširenje Olli Rehna da bi slučaj Gotovina mogao izazvati odgodu.
Predsjednik Sabora Šeks, koji na čelu saborskog izaslanstva boravi u utorak u posjetu Luxembourgu, istaknuo je u izjavi novinarima da Sabor daje punu potporu premijeru i Vladi u svim aktivnostima vezanima za ispunjavanje svih obveza prema Haaškom sudu.
Naglasio je da Sabor želi da se riješi i "preostali kamen spoticanja", u duhu ustavnosti i zakona o suradnji Hrvatske s ICTY-jem.
ZAGREB
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović sastat će se u utorak poslije podne u Bruxellesu s direktorom Opće uprave za proširenje Europske komisije Fabrizio Barbasom, a očekuje se i susret s povjerenicom za vanjske poslove Benitom Ferrero-Waldner.
Barbaso, koji je ujedno i šef pregovaračkog tima EU-a za pregovore s Hrvatskom, upoznat će ministre s prijedlogom pregovoračkog okvira, koji Komisija u srijedu treba formalno prihvatiti te razgovarati o tijeku priprema za početak pregovora. Neizbježna tema razgovora bit će i jučerašnje ocjene povjerenika za proširenje Ollia Rehna, koji je rekao da u ovom trenutku ne bi mogao preporučiti otvaranje pregovora s Hrvatskom zbog slučaja Gotovina.
Hrvatski ministri su se trebali sastati i s povjerenikom za proširenje Olliem Rehnom, ali je sastanak otkazan zbog njegove bolesti.
ZAGREB
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i Europske unije i Protokol o proširenju na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), poznat pod nazivom "Protokol 7", stupili su u utorak na snagu.
SSP, kojim su prvi put uspostavljeni ugovorni odnosi između EU-a i Hrvatske, potpisan je 29. listopada 2001. u Luxembourgu. Nakon potpisivanja sporazuma krenuo je proces ratifikacije u Hrvatskoj, Europskom parlamentu i parlamentima svih zemalja članica. Taj se proces otegnuo zbog nezadovoljstva pojedinih članica EU-a, u prvom redu Velike Britanije i Nizozemske, hrvatskom suradnjom s Haškim sudom. U međuvremenu se Europska unija 1. svibnja 2004. godine proširila na deset novih zemalja, stoga je SSP trebalo prilagoditi toj činjenici.
Iako SSP tek sada službeno stupa na snagu, njegove najvažnije odredbe počele su se primjenjivati već od 1. siječnja 2002. godine. Kako se ne bi čekalo na dovršetak procesa ratifikacije, istodobno s potpisivanjem SSP-a potpisan je Privremeni sporazum, kojim su se aktivirale trgovinske i prometne odredbe iz glavnog sporazuma.
BANJA LUKA
Švedski diplomat, jedan od tvoraca daytonskog sporazuma i bivši Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Karl Bildt vjeruje da bi eventualne ustavne promjene u BiH morale imati potporu cijelog društva u BiH, a da je Ured Visokog predstavnika najveća prepreka ulasku BiH u članstvo EU, prenose banjalučke Nezavisne novine u broju od utorka.
"Sve je na političarima BiH. Sigurno je, međutim, da će, kada se političari s različitih strana uspiju o stupnju promjene Ustava dogovoriti sami, bez posrednika, to onda biti dokaz da je BiH vitalna, održiva država. Sve dok se oni ne uspiju dogovoriti bez međunarodnih intervencija, nad BiH će stajati znak pitanja. ", izjavio je Karl Bildt u intervjuu Nezavisnim novinama.
On dodaje kako sadašnji Ustav BiH uključuje odredbe koje centralnoj vlasti BiH daju ovlaštenje da stvori jedinstveno tržište u BiH, koje je jedan od glavnih preduvjeta za ulazak i priključenje europskim integracijama.
NEW DELHI
Indijska vlada je izrazila duboku zabrinutost u utorak nakon što je nepalski kralj smijenio vladu i uveo izvanredno stanje u toj himalajskoj državi.
Nepalski kralj Gyanendra je u utorak smijenio vladu te je objavio da će on voditi vijeće ministara koje će sam i oformiti. Također je ukazom uveo izvanredno stanje u zemlji.
Nepal je poprište krvavog građanskog rata između vlasti i maoističke gerile od 1996. godine. Kralj je obećao da će "uspostaviti demokraciju i javni red u iduće tri godine". Oporbeni čelnici su ga optužili za državni udar.
Vojska i policija vrše ophodnje po ulicama Katmandua i zauzeli položaje ispred glavnih javnih zgrada i strateških točaka, dok ih dio okružuje kraljevsku palaču.
MADRID
Španjolski Ustavni sud je odbacio zahtjev baskijskih nacionalista da rasprava o njihovom planu o "slobodnom udruživanju" bude iznesena na produljenom razmatranju u španjolskom parlamentu, a ne samo na jednom zasjedanju kao što bi trebao biti slučaj u utorak poslije podne.
Ustavni je sud objavio svoju odluku u noći s ponedjeljka na utorak ocijenivši da zasjedanje kongresa zastupnika na kojem će biti iznesen taj plan "nije protiv ustavnih normi o reformi autonomnog statusa".
Plan, nazvan "plan Ibarrexte", prema šefu autonomne baskijske vlade Juanu Joseu Ibarrexteu koji će ga i iznijeti pred španjolske zastupnike, trebao bi španjolskim Baskima osigurati pravo na samoodređenje i pravo da promijene svoje veze sa španjolskom državom u "slobodno udruživanje". Očekuje se da će u kongresu zastupnika u Madridu biti odbačen velikom većinom.
BAGDAD
Irački predsjednik Ghazi al-Yawar založio se u utorak za sudjelovanje svih Iračana, osim onih umiješanih u nasilje, u političkom procesu nakon općih izbora.
"Moramo se angažirati u dijalogu i pomirenju s cijelim svijetom. Svi oni koji nisu pribjegli nasilju moraju biti sudionici političkog procesa", kazao je al-Yawar na konferenciji za tisak u Bagdadu.
"Nije bilo gubitnika ni dobitnika" na izborima, dodao je on, ustvrdivši da glasovanje predstavlja "pobjedu za Irak" i pozvavši Iračku islamsku stranku, važnu sunitsku formaciju koja se povukla iz izborne utrke, da sudjeluje u sastavljanju Ustava.
MOSKVA
Rusija je pozvala u utorak na reformu sustava monitoringa izbora Organizacije za sigurnost i stabilnost u Europi (OESS), prilikom posjeta predsjedavajućeg OESS-a Slovenca Dimitrija Rupela Moskvi.
"Rusija želi naglasiti potrebu velikih promjena u aktivnosti Ureda demokratskih institucija i ljudskih prava OESS-a, posebice u izbornom području", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Aleksander Jakovenko u priopćenju.
"Treba promijeniti sustav monitoringa izbora, koji je politički motiviran i dakle nemoćan, treba usavršiti metode monitoringa i razraditi mjerila objektivnih procjena", nastavio je.
Rusija je krajem prosinca izrazila sumnje u "stupanj objektivnosti" zaključaka OESS-a o izborima 26. prosinca u Uzbekistanu, koje je organizacija ocijenila nedemokratskim i u Ukrajini gdje je OESS podržao poništenje prvih predsjedničkih izbora i održavanje novog kruga u kojem je pobijedio Viktor Juščenko.
TEL AVIV
Izraelski ministar obrane Shaul Mofaz rekao je načelniku palestinske policije Mohammedu Dahlanu da će do predložene predaje Zapadne obale Palestinskoj upravi doći tek nakon što se obustave minobacački napadi na židovska naselja u Gazi, izvješćuje u utorak izraelski dnevni list Haaretz.
Na sastanku dvojice dužnosnika ponajprije se razgovaralo o suzbijanju nasilja koje je eskaliralo u ponedjeljak nakon što je ubijena palestinska 10-godišnja djevojčica Nouran Iyad Deeb, a palestinski militanti u znak odmazde zasuli židovsko naselje u Gazi minobacačkim granatama. Militantna skupina Hamas je na Gush Katif ispalila osam granata, no u napadu nije bilo žrtava.
Mofaz je od Dahlana na sastanku zatražio da Palestinci jednostranom akcijom smjesta obustave napade militanata na izraelske ciljeve.