"Slovenija je danas za Hrvatsku bitno važnija nego što je Hrvatska važna za Sloveniju. Ta misao ministra Dimitrija Rupela jamačno se zasniva na analizi međusobnih odnosa, a u isto vrijeme daje na znanje da je Rupelu sasvim jasan međunarodni položaj Hrvatske", navodi Gjenero, te dodaje da će izjava slovenskog ministra, poznatog, kako kaže, po njegovoj "pronicljivosti", postati predmet analiza i dodatnih pojašnjenja jer je Rupel i "sukreator" ne samo slovenske nego i europske politike.
Pokazalo se je, navodi Gjenero, da Hrvatska nema dovoljno unutarnje snage za ispunjavanje političkih kriterija za članstvo u EU "bez pomoći iz vana", osobito što se tiče vladavine prava i preuzimanja međunarodnih obveza, poput suradnje sa sudom u Den Haagu. "Slovenija je jedna od rijetkih europskih država čijim bi političarima moralo biti jasno da je, ukoliko je cilj zajedničke europske sigurnosne i vanjske politike europeizacija Hrvatske, to moguće postići samo uz intenzivan institucionalni dijalog s Hrvatskom", piše Gjenero.
Slučaj Gotovina dokazuje, nastavlja komentator, da hrvatske vlasti i politički korpus nisu spremni prihvatiti načelo vladavine prava. "U Europskoj uniji koja je umorna od širenja i zapravo još ne zna što učiniti s Bugarskom i Rumunjskom s kojima je završila pregovarački proces mnogi misle da bi bilo najjednostavnije privremeno zaustaviti pregovore s Hrvatskom jer ne ispunjava svoje obveze. Slovenija na prvi pogled nema bogzna kakvih razloga da se protivi takvom stajalištu jer se izvršna vlast u Hrvatskoj i hrvatska javnost prema njoj često ponašaju podcjenjivački, a osim toga se na hrvatskoj strani ne vidi nikakva spremnost za sređivanje međudržavnih odnosa. Hrvatska dakle ne pokazuje nikakvu želju da bi bilateralne probleme sa Slovenijom rješavala u skladu sa načelima europskog dobrosusjedstva. No, to je samo jedna strana medalje. Odgađanje institucionalnog dijaloga s Europskom unijom i screeninga hrvatskih institucija - a to bi se moralo dogoditi odma nakon početka pregovora o članstvu u EU koja po predviđanju počinju 17. ožujka - uzrokovalo bi novu radikalizaciju Hrvatske", navodi Gjenero.
"Sve dok je Hrvatska 'nezavisna', to jest sve dok je daleko od članstva u Europskoj uniji i dok ne počne dosljedan europski nadzor nad njenim institucijama, sve dotle se u Hrvatskoj neće europeizirati proces donošenja političkih odluka. Sve dotle nema nikakvih mogućnosti da se promijeni unitarno političko stajalište za koje se zauzima i sadašnji premijer Sanader, a i njegovi politički konkurenti. Zato Sloveniji - sve dok nema mogućnosti za europeizaiju Hrvatske - može doista biti djelomice svejedno tko je u Hrvatskoj na vlasti. Tek kada Hrvatska uistinu prihvati europska načela..., pa i načelo usklađivanja političkih interesa s međunarodnim partnerima, kad prihvati igru s pozitivnim rezultatom u kojoj u dijalogu dobivaju obje partnerice - tek tada će nastati okolnosti za rješavanje temeljnog hrvatsko-slovenskog problema - a to je razgraničenje", pojašnjava Gjenero.
U tom je smislu, pojašnjava Rupelovu izjavu analitičar slovenskog dnevnika, brza europeizacija Hrvatske za Sloveniju važna, ali je istina i da je Hrvatskoj u tome važnija Slovenija. "Slovenija međutim u svakom slučaju mora računati s time da će u odnosima s Hrvatskom još neko vrijeme postojati bilateralni problemi i da će Hrvatska tek s europeizacijom postati toliko politički zrela da će ih biti sposobna rješavati", zaključuje svoju analizu slovensko-hrvatskih odnosa Davor Gjenero.