Podobnik je u svojstvu predsjednika Slovenke pučke stranke (SLS) pred lanjske parlamentarne izbore u Sloveniji sa još 11 pristaša SLS-a izazvao incident, prešavši granicu izvan službenog graničnog prijelaza kako bi dao potporu Jožku Jorasu iz Mlina koji ne priznaje hrvatski suverenitet u tom graničnom zaseoku, te se odbio legitimirati hrvatskim pograničnim organima.
Podobnik je prošlog tjedna izjavio da ne namjerava platiti prekršajnu kaznu u iznosu od 2.500 kuna, te tako potaknuo pitanje hoće li ga u slučaju da posjeti Hrvatsku, kao ministar u sadašnjoj koalicijskoj vladi Janeza Janše, štititi diplomatski imunitet bez obzira što u vrijeme incidenta nije bio član vlade.
Prema tumačenjima hrvatskih stručnjaka, navodi u komentaru ljubljanskog "Dnevnika" od subote Igor Mekina, Podobnik je se može retroaktivno pozivati na diplomatski imunitet za prekršaj počinjen u vrijeme kad nije bio član vlade, pa bi za ulazak u Hrvatsku morao čekati dvije godine, do apsolutne zastare slučaja.
Ipak, navodi Mekina, Podobnika u dva slučaja štiti međunarodna konvencija o diplomatskim i konzularnim odnosima iz Beča, donesena 1963. godine.
Prema jednom članu te konvencije, Podobnik je siguran od izvršenja spomenute prekršajne kazne ako Hrvatsku posjeti na poziv hrvatskih državnih organa ili ako u nju dođe u sklopu slovenske državne delegacije.
Naime, prema bečkoj konvenciji, predsjednik države, predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova predstavljaju "organe koji zastupaju državu u inozemstvu" i uživaju diplomatski imunitet na stranom teritoriju, a isto se odnosi i na osobe u njihovoj pratnji, pa i kada je riječ o imunitetu pred sudskim ili policijskim gonjenjem. To znači, da bi sadašnji ministar Podobnik mogao u Hrvatsku u sklopu državne delegacije ako su u njoj premijer Janez Janša, predsjednik Janez Drnovšek ili ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel.
U slučaju da posjeti Hrvatsku na poziv hrvatskih državnih organa, na primjer zbog potpisa nekog sporazuma, Podobnika štiti jedan presedan iz međunarodne diplomatske prakse, tvrdi Mekina.
Riječ je o slučaju iz 1887. godine kad je francuski policijski dužnosnik Schnaebele pozvan u Njemačku radi jednog službenog razgovora, a onda bio uhićen zbog špijunaže. Francuska je tada, navodi Mekina, protestirala i uspjela u njegovu oslobađanju. Tvrdila je naime da se radilo o unaprijed pripremljenoj "klopci" izvedenoj pod krinkom francusko-njemačke policijske suradnje.
Od tada se državnim dužnosnicima koji posjećuju drugu državu ne treba više bojati takvih stupica, čak ni u slučaju da su pravomoćno osuđeni, tvri Mekina.
Komentator međutim priznaje da je incident od 22. rujna prošle godine sa članovima Slovenske pučke stranke nakon ulaska te stranke u vladu, a osobito nakon što je došlo do presude prekršajnog suda u Umagu, na jedan određeni način "tempirana diplomatska bomba" koja bi mogla "dugoročno kontaminirati" odnose Hrvatske i Slovenije.