Politički analitičar Ibrahim Prohić kaže kako je Bosni i Hercegovinu u interesu da u susjedstvu ima demokratske države i drži da su izbori u Hrvatskoj, u pogledu BiH, potvrdili dvije vrlo važne stvari. "Prvo svu apsurdnost dvostrukog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata, naravno mislim na status konstitutivnog naroda koji istovremeno uživa i status dijaspore, a drugo jako važno za nas u BiH, to je da definitivno u BiH postoje izborne prijevare, pa i klasična krađa", kaže Prohić za postaju.
Postaja prenosi da u Hrvatskoj demokratskoj zajednici u BiH vjeruju da će Stjepan Mesić kao predsjednik Republike Hrvatske "znati na najbolji način artikulirati i one zahtjeve koji dolaze i s prostora BiH od hrvatskog pučanstva". Ta je stranka iskazala zadovoljstvo odazivom birača i potporom koju je dobila Jadranka Kosor.
Potpredsjednik SDP-a Željko Komšić na izborima je bio i jedan od promatrača na izborima u BiH kao predstavnik stranaka koje su kandidirale Stjepana Mesića i ocjenjuje da većih nepravilnosti tijekom glasanja nije bilo, ali tvrdi da je bilo slučajeva da su glasači donosili fotokopije domovnica bez slike, ili se služili osobnom iskaznicom tzv. hrvatske republike Herceg Bosna. Govoreći o pobjedi Stjepana Mesića, Komšić ističe da je riječ je o osobi koja zastupa politiku koja u regiji "puno znači na povezivanju svih zemalja nastalih raspadom bivše zajedničke države".
Predsjedavajući državnog parlamenta i glavni tajnik Stranke demokratske akcije Šefik Džaferović smatra da se u BiH "treba rukovoditi onim načelom što jeste, a to je da su Hrvati u BiH konstitutivan narod države BiH".
Glavna je ocjena političkih analitičara u BIH je da se nakon Mesićeve pobjede ništa bitnije neće promijeniti u odnosima dvije zemlje, jer Hrvatska sa željom da uđe u Europsku uniju "ne može sebi dozvoliti luksuz i avanturističku politiku poput one koje je bila prisutna za vrijeme bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana", prenosi RFE. Analitičari se nadaju da će Mesićeva pobjeda imati značajan utjecaj i na Hrvate u BiH, u smislu njihovog vraćanja autohtonom, izvornom odnosu prema vlastitoj državi, odnosno domovini u kojoj su rođeni i u kojoj žive, stoji u tekstu.