ZAGREB
Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn rekao je da će se u pregovarački okvir s Hrvatskom unijeti nekoliko promjena u odnosu na strategiju pregovora koji su bili vođeni s deset novih članica EU, te s Rumunjskom i Bugarskom, piše u utorak agencija Agence Europe.
Europska komisija treba 2. veljače donijeti pregovarački okvir za Hrvatsku koja bi pregovore s EU trebala započeti 17. ožujka, uz uvjet pune suradnje s Haškim sudom.
Kao prvo, Europska komisija detaljnije će razraditi kopenhaške političke kriterije koje Hrvatska mora ispuniti u svakom trenutku, poglavito dio aquisa koji se odnosi na demokraciju i temeljne vrijednosti. Drugo, pregovarački okvir utvrdit će detaljnije bazične kriterije za odluke o tome kada započeti pregovore o određenom poglavlju te, još važnije, kada će oni biti smatrani dovršenim. Treće, broj poglavlja o kojima će se razgovarati bit će povećan s 31 na 36 jer će se neka mega-poglavlja podijeliti na manja poglavlja.
To će olakšati pregovarački proces i pomoći u njegovom ubrzanju te ga učiniti učinkovitijim, pojasnio je Rehn.
SARAJEVO/MOSTAR
Sva važnija izdanja bosanskohercegovačkih tiskovina od utorka u svojim prvim reakcijama na ponovni izbor Stjepana Mesića za hrvatskog predsjednika ističu kako će se to pozitivno odraziti na odnose između BiH i Hrvatske.
U uvodnom komentaru sarajevskog "Oslobođenja" naglašava se kako "Mesićev ponovni izbor ima iznimno značenje i za Bosnu i Hercegovinu".
"On se i s Tuđmanom razišao upravo na odnosu prema BiH. Dok je Tuđman računao na dio BiH, Mesić je sve vrijeme govorio o Bosni i Hercegovini kao samostalnoj i nedjeljivoj državi. Ostao je u tomu dosljedan i u ovoj kampanji", navodi se u komentaru "Oslobođenja".
"Dnevni avaz" pod naslovom "Mesić je najbolje rješenje za BiH" prenosi izjave brojnih političkih dužnosnika iz BiH u kojima se pozdravlja Mesićev ponovni izbor za hrvatskog predsjednika.
LJUBLJANA
Sadašnja slovenska vlada zbog predizbornog obećanja o smanjenju javne uprave namjerava zaustaviti program zapošljavanja novih policijskih snaga namijenjenih zaštiti vanjske granice EU-a i razmišlja o alternativama, piše u utorak ljubljanski dnevni list "Dnevnik".
Kako piše list, ministar za gospodarstvo Andrej Bizjak izjavio je u ponedjeljak da će Janšina vlada napraviti sve kako bi ispunila predizborno obećanje o smanjenju zaposlenih u javnoj upravi za jedan posto na godinu, te da zato ne podupire plan o zapošljavanju novih policajaca za zaštitu šengenske granice. O tome će, navodi list, vlada možda raspravljati još ovoga tjedna.
"U Sloveniji već sada ionako imamo 30 posto policajaca na glavu stanovnika više nego susjedna Austrija", izjavio je Bizjak, dodajući da vlada među više opcija razmišlja da u kontroli vanjske granice EU-a neke dužnosti preuzmu i vojnici.
ZAGREB
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana imenovao je Michaela Matthiessena svojim osobnim predstavnikom za pitanja ljudskih prava, javlja u utorak agencija Agence Europe.
Skupine za zaštitu ljudskih prava koje su već pozivale Solanu da to pitanje uvrsti među svoje prioritete unutar zajedničke vanjske politike EU, pozdravile su imenovanje.
"Ovo imenovanje znak je da smo izrazito zainteresirani za pitanja ljudskih prava", rekla je u ponedjeljak nakon objave imenovanja Solanina glasnogovornica Cristina Gallach. Matthiessen je već radio u Glavnom tajništvu Vijeća, a prije toga bio je dugogodišnji danski diplomat.
RIM
Tri specijalizirane agencije UN-a za borbu protiv gladi pozvale su u utorak razvijene zemlje na borbu protiv pothranjenosti u svijetu s istom velikodušnošću poput one koju iskazuju spram žrtava tsunamija u Aziji.
"U svijetu u kojem obilni izvori mogu proizvesti hranu dovoljnu da nahrani svijet, širenje gladi nije samo moralna uvreda već i manifestacija kolektivnog neuspjeha svjetske zajednice", ističu agencije u zajedničkoj izjavi.
Izjavu potpisuju FAO (Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu), PAM (Svjetski program za hranu) i FIDA (Međunarodni fond za razvoj poljolprivrede) prigodom izdavanja izvješća UN-a o ostvarenju "Ciljeva milenija".
BAGDAD
Irak će zatvoriti svoje granične prijelaze u razdoblju od 29. siječnja do 31. siječnja i uvesti policijski sat te će tih dana svim neslužbenim vozilima biti onemogućeno kretanje prometnicama u nastojanju da se spriječe napadi pobunjenika na izborni dan, izvijestili su u utorak dužnosnici.
U priopćenju izbornog povjerenstva se kaže kako će granični prijelazi biti zatvoreni kako bi sigurnost u zemlji tijekom održavanja izbora 30. siječnja bila na najvišem stupnju. Prometovati će moći samo vozila s posebnim službenim dozvolama. U priopćenju se ne spominje hoće li i zračne luke biti zatvorene.
BAGDAD
Automobil-bomba eksplodirao je u utorak u Bagdadu blizu sjedišta glavne šijtske stranke u Iraku, pri čemu su smrtno stradale dvije osobe i samoubojica te ranjene još dvije, priopćeno je iz bolničkog izvora.
Automobil-bomba eksplodirao je na cestovnom prijelazu šezdeset metara od zgrade gdje se nalazi sjedište stranke i šef pokreta Abdel Aziz Hakim, kazao je glasnogovornik.
Radi se o drugom atentatu na urede CSRII u Bagdadu nakon onog od 27. prosinca usmjerena na Hakima, kad je smrtno stradalo 13 osoba a 66 ih ranjeno. Odgovornost je preuzela islamistička skupina Abu Musaba al-Zarqawija, povezana s terorističkom mrežom Al-Qaide. CSRII je glavna šiitska formacija u Iraku. Predvodi listu koja se smatra favoritom uoči izbora od 30. siječnja.
TEHERAN
Iran ima vojnu moć da se obrani od bilo kakvog napada, izjavio je iranski ministar obrane u utorak, dan nakon što je američki predsjednik George W. Bush kazao da ne želi isključiti mogućnost vojne akcije protiv Teherana.
Iranski ministar obrane Ali Shamkhani je kazao da se Islamska Republika Iran ne boji napada.
Bush je u ponedjeljak izjavio da Washington ne isključuje mogućnost vojne akcije protiv Irana ako ta država ne bude susretljivija u vezi svog spornog nuklearnog programa. Njegove su izjave uslijedile nakon što je list "The New Yorker" u nedjelju objavio da specijalna američka postrojba provodi tajne izviđačke operacije na iranskom teritoriju kako bi identificirala skrivena nuklearna i kemijska postrojenja radi mogućih budućih napada.
TEHERAN
Iranski revolucionarni sud u utorak je priznao pogrešku u pogledu uručenja poziva iranskoj odvjetnici Shirin Ebadi, dobitnici Nobelove nagrade za mir 2003., obavijestivši je kako neće biti uhićena, kako joj se ranije prijetilo, izvijestili su u utorak iranski mediji.
"Optužba je ponovno razmotrila dosje odvjetnice Ebadi te je ustanovila da su se potkrale neke pogreške", rekao je novinarima glasnogovornik Iranskog revolucionarnog suda Jamal Karimi-Rad.
Objasnio je da je djelatnik suda koji je sastavljao optužnicu osoba "kojoj nedostaje iskustvo", zbog čega je nastala pogreška i zbog čega je sazvan sastanak revolucionarnog suda.
Ebadi je 2003. uručena Nobelova nagrada za mir za njezino djelovanje na zaštiti temeljnih sloboda i prava žena i djece. Poziv za dolazak na sud uručen joj je 12. siječnja. Novinarima je tada kazala kako ni sama ne zna koji su razlozi sudskog poziva, budući su sve njezine djelatnosti zakonite.