Tečaj dolara spustio se 0,4 posto prema euru, koji stoji 1,3102 dolara. Američka valuta potonula je toliko i prema švicarskom franku, tako da stoji 1,1811 franaka. U odnosu na britansku funtu bilježi tek neznatnu promjenu, pa funta košta 1,8696 dolara.
Američki vanjskotrgovinski manjak u studenome je premašio 60 milijardi dolara po prvi puta u povijesti, ponovno potaknuvši uvjerenje tržišnih sudionika da će biti potrebno i nadalje korigirati tečaj dolara kako bi se pomogli ispraviti golemi strukturalni deficiti SAD-a. Dolar je zbog američkih deficita pod pritiskom u zadnje dvije godine, posebice u odnosu na euro. "Moje je stajalište da je sada dolar na prekretnici, te da će ponovno nastaviti slabiti", kazao je Adam Myers, strateg pri Societe Generale.
Obećanje Washingtona da će zaoštriti proračunsku politiku i podržati politiku snažne valute, kao i znakovi da će se ubrzati rast kamatnih stopa u tom najvećem svjetskom gospodarstvu omogućili su dolaru da izbjegne oštriju korekciju vrijednosti. Analitičari očekuju da američka središnja banka na svom idućem zasjedanju u veljači ponovno podigne kamatne stope na 2,5 posto, kako bi dala podršku svojoj oslabljenoj valuti. Dodatno, predsjednik podružnice Fed-a u St. Louisu William Poole izjavio da središnja banka neće oklijevati s ubrzanim podizanjem kamatnih stopa ako je nužno.
Američki predsjednik Bush u svom je intervjuu u četvrtak izjavio da će idući mjesec predložiti zamrzavanje proračunske potrošnje u nekim programima te odbaciti financiranje drugih kako bi postigao svoj cilj smanjenja proračuna. Bush je ponovio da se njegova administracija zalaže za politiku snažnog dolara te da je uvjeren kako će inozemni ulagači zaključiti kako je SAD dobro ulagačko odredište. "Postoji percepcija na tržištu da bi Bushova administracija zaista mogla nešto učiniti na rješavanju manjkova u proračunu i u bilanci plaćanja", izjavio je Kamal Sharma, valutni strateg pri Dresdner Kleinwort Wassersteinu.
U međuvremenu, izjava glavnog ekonomista Europske središnje banke (ECB) Otmara Issinga kojom požuruje Aziju da podijeli teret korekcije tečaja dolara s ostatkom svijeta rezultirala je skokom tečaja japanske valute na najvišu razinu prema euru u proteklih sedam tjedana. Tečaj jena dosegnuo je tako 135,23 jena za euro, no tjedan je završio na 133,6 jena. Poskočio je i 2,64 posto prema dolaru, pa dolar iznosi 102 jena.
Otmar Issing kazao je u utorak da Europa nosi prevelik teret nedavnih usklađivanja na valutnim tržištima te da i Azija mora preuzeti svoj dio. Ukazao je da su azijske valute sposobnije od eura nositi teret korekcije američke valute. Čini se da Issingove izjave ciljaju Kinu, koja je fiksirala svoju nacionalnu valutu za dolar. Kina se odupire međunarodnom pritisku da revaluira juan, no obećala je reforme monetarne i valutne politike. "Mnogo je poteza uslijedilo u vezi jena nakon Issingovih izjava. Središnji bankaru u Europi poprilično su osjetljivi na vrijednost eura i nisu mirni obzirom da snažan euro pogađa gospodarstvo eurozone", kazao je Mitul Kotecha, čelnik istraživanja pri Caylonu.