E-ORGANIZACIJA-DIPLOMACIJA-Organizacije/savezi-Diplomacija-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Politika ŠV14.X.NZZ:POVJERENSTVO EU-PROŠIRENJE ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG14. X. 1999.Hrabro Povjerenstvo"Europsko povjerenstvo predlaže
čelnicima država i vlada članica EU proširenje kruga od šest država, s kojima se već vode konkretni pregovori o pristupu, na Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku, Litvu, Latviju i Maltu. Nadalje, status kandidata za pristup trebala bi dobiti i Turska. Napokon, Bruxelles se neizravno zalaže i za brzo proširenje EU budući da bi europska zajednica do 2002. trebala biti spremna za primanje novih članica. Sve te preporuke svjedoče o dramatičnoj promjeni mišljenja u Bruxellesu. Kako je objasniti? Zacijelo ne privrednim razmatranjima - posebno zato što su zemlje poput Bugarske i Rumunjske gledano iz privredne perspektive još zaostalije od skupine zemalja s kojima EU već sjedi za pregovaračkim stolom.Motivi za hrabri potez Povjerenstva vjerojatno su jedino političke prirode. Ponajprije je rat na Kosovu vjerojatno potaknuo spoznaju da će mirnu Europu biti teško ostvariti na temelju mlakog angažmana EU za primanje tranzicijskih zemalja srednjega dijela istočne i južne Europe. Kako, primjerice, objasniti Bugarima ili Rumunjima
nje/financije-Politika
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
14. X. 1999.
Hrabro Povjerenstvo
"Europsko povjerenstvo predlaže čelnicima država i vlada članica
EU proširenje kruga od šest država, s kojima se već vode konkretni
pregovori o pristupu, na Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku, Litvu,
Latviju i Maltu. Nadalje, status kandidata za pristup trebala bi
dobiti i Turska. Napokon, Bruxelles se neizravno zalaže i za brzo
proširenje EU budući da bi europska zajednica do 2002. trebala biti
spremna za primanje novih članica. Sve te preporuke svjedoče o
dramatičnoj promjeni mišljenja u Bruxellesu. Kako je objasniti?
Zacijelo ne privrednim razmatranjima - posebno zato što su zemlje
poput Bugarske i Rumunjske gledano iz privredne perspektive još
zaostalije od skupine zemalja s kojima EU već sjedi za
pregovaračkim stolom.
Motivi za hrabri potez Povjerenstva vjerojatno su jedino političke
prirode. Ponajprije je rat na Kosovu vjerojatno potaknuo spoznaju
da će mirnu Europu biti teško ostvariti na temelju mlakog angažmana
EU za primanje tranzicijskih zemalja srednjega dijela istočne i
južne Europe. Kako, primjerice, objasniti Bugarima ili Rumunjima
da je njihova potpora NATO-u u sukobu na Kosovu bila dobrodošla, ali
da njihovo primanje u EU nije poželjno? Ništa ne bi bilo lošije za
stabilnost i prosperitet Europe od osjećaja bivšega Istočnog bloka
da ostaje isključen iz procesa europskog ujedinjenja.
Slično vrijedi i u slučaju Turske. Doduše, zemlja na Bosporu morat
će još dugo sjediti u čekaonici. Naime, prije više od šest mjeseci,
u lipnju 1993., na sastanku na vrhu EU u Kopenhagenu, utvrđeno je
sljedeće: 'Pretpostavka za članstvo jest da kandidat za pristup
ostvari institucionalnu stabilnost kao jamstvo demokratskoga
poretka i pravne države, zaštite ljudskih prava i poštivanja i
zaštite manjina'. Turska je po ocjeni Povjerenstva još jako daleko
od takvih uvjeta. No, čim budu ispunjeni kriteriji, formulirani u
Kopenhagenu - a EU će pri tome rado pomoći - moći će se pregovarati,
precizirao je u srijedu njemački povjerenik mjerodavan za
proširenje EU Verheugen.
Još nije poznato hoće li čelnici država i vlada na sastanku na vrhu u
prosincu ove godine prihvatiti preporuke Povjerenstva. No, neće si
moći priuštiti velika izuzeća kako u bloku kandidata ne bi izazvali
političku štetu. S druge će pak strane šefovi EU iz
unutarnjopolitičkih razloga morati izbjeći sve što bi moglo
pokazati da je proširenje prenagljeno. U tom smislu preporuke
Povjerenstva ne smiju biti ni pogrešno shvaćene. Njihov je cilj u
prvom redu pojačavanje pritiska kako bi kandidati ubrzali proces
transformacije radi stjecanja sposobnosti za pristup a EU
realizirala nužne reforme koje će je osposobiti za proširenje",
zaključuje Reinhold Gemperle.