FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RDW 22.9. GIL ROBLES-VE LJUDSKA PRAVA

DE-E-LJUDSKA_PRAVA-ORGANIZACIJA-DIPLOMACIJA-Organizacije/savezi-Nac. manjine i etn. zajednice-Parlament RDW 22.9. GIL ROBLES-VE LJUDSKA PRAVA RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW22. IX. 1999.Španjolac postaje prvim povjerenikom Vijeća Europe za ljudska prava"Parlamentarna skupština Vijeća Europe izabrala je španjolskog pravnog stručnjaka Alvara Gil Roblesa y Gil Delgada za prvoga povjerenika VE za ljudska prava s mandatom od šest godina. Gil Robles pobijedio je s 97 glasova Švicarku Gret Haller (56 glasova) i Rumunjku Monicu Luisu Macovei (40 glasova). Mandat profesora na institutu madridskog sveučilišta za ljudska prava počinje 1. siječnja 2000. Taj novi mandat, zamišljen kao dopuna postojećem, ali za pojedinačne građane uglavnom anonimnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, trebao bi u obliku povjerenika pružiti ljudskim pravima 'konkretno lice i obličje'.Četrdeset šefova država i vlada prihvatilo je na sastanku na vrhu VE, održanom 1997., odgovarajući prijedlog finske ministrice vanjskih poslova Tarje Halonen, iako neke vlade nisu bile pretjerano oduševljene tom zamisli, baš kao ni postojeće strasbourške organizacije, angažirane u toj domeni. Glavna zadaća povjerenika bit će jačanje svijesti o važnosti ljudskih prava i osiguravanje njihove neograničene uspostave i njihova aktivnog
RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW 22. IX. 1999. Španjolac postaje prvim povjerenikom Vijeća Europe za ljudska prava "Parlamentarna skupština Vijeća Europe izabrala je španjolskog pravnog stručnjaka Alvara Gil Roblesa y Gil Delgada za prvoga povjerenika VE za ljudska prava s mandatom od šest godina. Gil Robles pobijedio je s 97 glasova Švicarku Gret Haller (56 glasova) i Rumunjku Monicu Luisu Macovei (40 glasova). Mandat profesora na institutu madridskog sveučilišta za ljudska prava počinje 1. siječnja 2000. Taj novi mandat, zamišljen kao dopuna postojećem, ali za pojedinačne građane uglavnom anonimnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, trebao bi u obliku povjerenika pružiti ljudskim pravima 'konkretno lice i obličje'. Četrdeset šefova država i vlada prihvatilo je na sastanku na vrhu VE, održanom 1997., odgovarajući prijedlog finske ministrice vanjskih poslova Tarje Halonen, iako neke vlade nisu bile pretjerano oduševljene tom zamisli, baš kao ni postojeće strasbourške organizacije, angažirane u toj domeni. Glavna zadaća povjerenika bit će jačanje svijesti o važnosti ljudskih prava i osiguravanje njihove neograničene uspostave i njihova aktivnog provođenja u svih 41 zemalja-članica VE. Jedna od njegovih zadaća jest i angažman članica na odgoju u školama i tijekom izobrazbe, koji bi trebao promicati ljudska prava. Nadalje, povjerenik VE za ljudska prava trebao bi se pobrinuti za stvaranje struktura, koje će jamčiti djelotvornu zaštitu od povreda ljudskih prava. Kad god i gdje god utvrdi nedostatke i propuste u zaštiti ljudskih prava, morat će u odgovarajućoj zemlji zahtijevati pomoć i pritom djelovati kao potpora. Kad god mu se to učini potrebnim, moći će u svoj rad uključiti i ministarski odbor 41 ministra vanjskih poslova zemalja članica. Ipak, vlade članica VE odbile su prvotan zahtjev parlamentaraca da povjerenik mora imati i pravo na bavljanje pojedinačnim slučajevima jer bi se među njima nesumnjivo mogli naći i slučajevi od načelnog značenja, na koje bi povjerenik morao reagirati brzo i u prvom redu politički, te intervenirati u ulozi posrednika, iako ne i donositi odluke u pravnom smislu te riječi. U obrazloženju tog zahtjeva spomenuti su u Parlamentarnoj skupštini VE primjeri ponižavajućeg tretmana ruskog časnika Nikitina i uhićenja izabranih skupštinskih zastupnika u Turskoj. Što se tiče vlastitih ovlasti, Parlamentarna skupština, koja će birati povjerenika, uspjela je izboriti da joj ministarski odbor i ubuduće mora predložiti najmanje tri kandidata za izbor", napominje na kraju Hartmut Hausmann.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙