FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 25.9.PR:GUŽVA U VANJSKOJ POL. EU

E-ORGANIZACIJA-DIPLOMACIJA-SIGURNOST-Organizacije/savezi-Diplomacija-Obrana AU 25.9.PR:GUŽVA U VANJSKOJ POL. EU AUSTRIJADIE PRESSE25. IX. 1999.Sve više aktera stupa na pozornicu vanjske politike EU"Henry Kissinger žalio se nekoć da u Europi ne postoji telefonski broj koji bi on mogao nazvati u slučaju međunarodne krize. Cilj reforme Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (GASP) jest stvaranje toga telefonskog broja. Doduše, obilje djelatnih aktera danas bi popunilo čitav telefonski imenik: valja spomenuti samo Javiera Solanu, Romana Prodija, Chrisa Pattena, Pascala Lamyja, Guentera Verheugena, Poula Nielsona i Georgea Robertsona. Stoga će sljedećih godina jedno od najnapetijih pitanja biti - tko će prevladati i koji će položaji biti žrtvovani nužnoj redukciji. Posebnu draž tom natjecanju pruža okolnost da su svi akteri novajlije na pozornici i da se tek moraju sabrati dok istodobno žele stvoriti što povoljniji dojam.Većina reflektora nesumnjivo je usmjerena na Španjolca Javiera Solanu, koji će 18. listopada preuzeti svoju dužnost glavnog tajnika Vijeća ministara i prvog 'ministra vanjskih poslova' EU. Države-članice, koje igraju važnu ulogu u sigurnosnoj politici - Velika Britanija, Francuska, Njemačka - već su jasno pokazale da
AUSTRIJA DIE PRESSE 25. IX. 1999. Sve više aktera stupa na pozornicu vanjske politike EU "Henry Kissinger žalio se nekoć da u Europi ne postoji telefonski broj koji bi on mogao nazvati u slučaju međunarodne krize. Cilj reforme Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (GASP) jest stvaranje toga telefonskog broja. Doduše, obilje djelatnih aktera danas bi popunilo čitav telefonski imenik: valja spomenuti samo Javiera Solanu, Romana Prodija, Chrisa Pattena, Pascala Lamyja, Guentera Verheugena, Poula Nielsona i Georgea Robertsona. Stoga će sljedećih godina jedno od najnapetijih pitanja biti - tko će prevladati i koji će položaji biti žrtvovani nužnoj redukciji. Posebnu draž tom natjecanju pruža okolnost da su svi akteri novajlije na pozornici i da se tek moraju sabrati dok istodobno žele stvoriti što povoljniji dojam. Većina reflektora nesumnjivo je usmjerena na Španjolca Javiera Solanu, koji će 18. listopada preuzeti svoju dužnost glavnog tajnika Vijeća ministara i prvog 'ministra vanjskih poslova' EU. Države-članice, koje igraju važnu ulogu u sigurnosnoj politici - Velika Britanija, Francuska, Njemačka - već su jasno pokazale da žele što snažnijeg 'gospodina GASP-a'. On bi vanjsku politiku EU trebao učiniti jasnijom i preglednijom. Zato će dobiti glasnogovornika, ćeliju za planiranje, devet tjelesnih čuvara, oklopljenu limuzinu - a najvjerojatnije i Zapadnoeuropsku uniju. Zbog svoje NATO-prošlosti i zbog svojih dobrih kontakata s Amerikom i Rusijom, Solana je stekao reputaciju čovjeka s političkom težinom, kojega na međunarodnoj pozornici shvaćaju ozbiljno. Tijesno će surađivati sa svojim nasljednikom u NATO-u: Škot George Robertson je socijaldemokrat - Solanin stranački kolega. Njih dvojica vjerojatno će činiti najvažniju osovinu nove europske sigurnosne politike. Sukladno tome, Solana je na neformalnom sastanku ministara obrane članica NATO-a već najavio formalne odnose EU i NATO-a. Ta konstelacija snaga nije baš obećavajuća za druge aktere u domeni GASP-a. To vrijedi u prvom redu za četvoricu povjerenika EU Chrisa Pattena (vanjskopolitički odnosi), Pascala Lamyja (trgovina), Guentera Verheugena (proširenje) i Poula Nielsona (razvoj). Patten će najviše surađivati sa Solanom. Njih su dvojica slični karakteri: susretljivi, svjesni važnosti medija i marljivi radnici. No, Patten se zaklinje da mu nedostaje ambicija za više ciljeve, koje Solana ima na pretek. Ti će sukobi vjerojatno biti rješavani u prijateljskom tonu. Drugo je pitanje vrijedi li to i za moguće trzavice na relaciji Solana - predsjednik povjerenstva Romano Prodi. Naime, i Prodi se osjeća pozvanim baviti se vanjskopolitičkim pitanjima, ali je već požnjeo i prve prijekore članica. Naime, Prodi je predložio da se na sastanku na vrhu u Helsinkiju progovori o konkretnom datumu u pitanjima proširenja. Nakon prosvjeda pojedinih članica EU bio je prisiljen poslušati zapovijed o uzmaku", napominje na kraju članka Doris Kraus.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙