E-LJUDSKA_PRAVA-ORGANIZACIJA-DIPLOMACIJA-Organizacije/savezi-Diplomacija-Nac. manjine i etn. zajednice NJ 20.9.WELT PATTEN-EU LJUDSKA PRAVA NJEMAČKADIE WELT20. IX. 1999.Patten: "Europa ne smije u Kini upasti u zamku"U intervjuu s
Karlom-Heinzom Ludwigom novi povjerenik EU za vanjskopolitička pitanja Chris Patten iznio je, između ostalog, svoje prijedloge o poboljšanju europske sigurnosti i o jačanju povjerenja građana u EU.- Smatrate li - između ostalog i na temelju Vaših iskustava na položaju ravnatelja povjerenstva za izradu prijedloga za reorganizaciju sjevernoirske policije - da etnički, vjerski i nacionalistički sukobi čine sve manju ili sve veću prijetnju za proces europske integracije?= Prije bi se moglo reći da ti sukobi i dalje prijete tom procesu nego da su sve veća prijetnja. Oni su u dobrom dijelu - primjerenije bi bilo reći lošem dijelu - ovoga stoljeća bili jako stvarna prijetnja u Europi. Poistovjećivanje država s nacijama i većinskim etničkim skupinama izazvalo je povelike etničke napetosti širom srednje, jugoistočne i istočne Europe. Kao što jasno vidimo na primjeru Sjeverne Irske i drugih mjesta, jako je teško ponovno spojiti podijeljeno društvo. Pritom valja napomenuti da pitanje
manjine i etn. zajednice
NJEMAČKA
DIE WELT
20. IX. 1999.
Patten: "Europa ne smije u Kini upasti u zamku"
U intervjuu s Karlom-Heinzom Ludwigom novi povjerenik EU za
vanjskopolitička pitanja Chris Patten iznio je, između ostalog,
svoje prijedloge o poboljšanju europske sigurnosti i o jačanju
povjerenja građana u EU.
- Smatrate li - između ostalog i na temelju Vaših iskustava na
položaju ravnatelja povjerenstva za izradu prijedloga za
reorganizaciju sjevernoirske policije - da etnički, vjerski i
nacionalistički sukobi čine sve manju ili sve veću prijetnju za
proces europske integracije?
= Prije bi se moglo reći da ti sukobi i dalje prijete tom procesu
nego da su sve veća prijetnja. Oni su u dobrom dijelu - primjerenije
bi bilo reći lošem dijelu - ovoga stoljeća bili jako stvarna
prijetnja u Europi. Poistovjećivanje država s nacijama i većinskim
etničkim skupinama izazvalo je povelike etničke napetosti širom
srednje, jugoistočne i istočne Europe. Kao što jasno vidimo na
primjeru Sjeverne Irske i drugih mjesta, jako je teško ponovno
spojiti podijeljeno društvo. Pritom valja napomenuti da pitanje
sigurnosti dodiruje jezgru nekih od najtežih aspekata tog
problema.
- Kakvo je Vaše mišljenje o 'humanitarnoj intervenciji' na Kosovu?
Ne bi li i u ostalim dijelovima svijeta - primjerice, u Istočnom
Timoru, Tibetu ili Turskoj - trebalo primijeniti silu bez prethodne
dozvole dotičnih vlada?
= Ne. Smatram da se određeno društvo u posebnoj mjeri suočava s
izazovom kada se bezobzirno gaženje ljudskih prava događa pred
njegovim vratima. Europa je pak zajednica, utemeljena na
vrijednostima. Mi smo, između ostalog, obvezni zalagati se za
ljudska prava i odgovarajuće vrijednosti i u ostalim dijelovima
svijeta, ali u Europi snosimo posebno veliku odgovornost za njihov
položaj.
- Nakon krize na Balkanu počelo se raspravljati o vojnom
ujedinjenju Europe izvan okvira NATO-a i postojećih
multinacionalnih postrojba WEU. Opiru li se Britanci još uvijek
izgradnji posebne europske sigurnosne i obrambene strukture?
= Sporazum koji su Tony Blair i predsjednik Chirac i francuska vlada
sklopili u Saint Malou pokazuje znatnu promjenu britanskog
stajališta prema zajedničkim obrambenim i sigurnosnim pitanjima.
Očito je jedna od pouka koju ljudi izvlače iz zbivanja na Balkanu da
Europa pod okriljem NATO-a mora biti sposobna izvoditi
vjerodostojne vojne operacije te da će u tom kontekstu ubuduće biti
potrebno bolje planiranje, bolji mehanizmi odlučivanja. Ta potreba
odnosi se i na ona područja koja zahtijevaju bolju koordinaciju
naših obrambenih snaga: kapacitete za zračni prijevoz i
obavještajne službe. Ne želimo udvostručavati sve što je NATO već
izgradio - ne želimo ni na koji nači potkopati NATO, ali želimo se
osigurati da Europa ubuduće može učiniti nešto više unutar NATO-a.
- Zagovarate li osobno oružane snage EU?
= U slavnoj himni kardinala Newmana nalazi se sljedeći redak: 'Ne
težim daljinama, dovoljan mi je jedan korak'. Mislim da će prvi
korak koji će europske zemlje napraviti biti bolja suradnja u NATO-
u radi pružanja vjerodostojnijeg europskog doprinosa našoj
vlastitoj sigurnosti i sigurnosti naše regije. Ti prvi koraci bit
će teški ali ne i nemogući. Naravno, Amsterdamski sporazum i svi
ostali sveti tekstovi obuhvaćaju i mogućnost većih postignuća od
ovoga što sam spomenuo. U svakom slučaju, mislim da tek malobrojne
europske vlade smatraju tu opciju vjerojatnom već u bliskoj
budućnosti.
- Treba li EU promicati razvoj nadnacionalnih demokratskih
institucija, uključujući i središnju upravnu instanciju,
legitimiranu europskim ustavom?
= Europska skupština je pokušaj razvoja općeg EU-instrumenta
demokratske odgovornosti. Smatram da se moramo pobrinuti za
povećanje razine odgovornosti u svim našim europskim
institucijama. Uvjeren sam da će one biti to djelotvornije što će
više morati odgovarati i pred Europskom i pred nacionalnim
skupštinama.
- Zagovarate li još uvijek pristup Velike Britanije Europskoj
monetarnoj uniji?
= Moje stajalište uglavnom se poklapa sa stajalištem prethodne i
sadašnje vlade. Nadam se da će gospodarska i monetarna unija
prerasti u veliki uspjeh. Nadam se da će euro biti uspješan. Smatram
također da stanovništvu Velike Britanije treba pružiti priliku da
se referendumom izjasni o tom pitanju čim bude vrijeme za to.
- Kao što su pokazali izbori za Europsku skupštinu, građanima
osjetno manjka interes za ujedinjenu Europu.
= Potpuno se slažem s Vašim mišljenjem. Ima povoda za ozbiljnu
zabrinutost. Svi mi moramo postati svjesni međusobne povezanosti
rada europskih institucija i političkih predodžba i očekivanja
europskih birača. Moramo jasnije pokazati što radimo i pretočiti
načelo odgovornosti, transparentnosti i subsidijarnosti u
stvarnost. Puno pričamo o tim temama, ali nakon ovogodišnjih
zbivanja ne možemo jednostavno nastaviti raditi kao da se ništa
nije dogodilo. Sljedećih pet godina bit će apsolutno odlučujuće za
povjerenje ljudi u EU.