ZAGREB - Od 1. siječnja 2014. godine svi porezni obveznici podnosit će isključivo elektroničkim putem e-porezna novi jedinstveni obrazac poreza, prireza i doprinosa JOPPD za sve vrste dohodaka koji zamjenjuje dosadašnjih šest obrazaca, što će racionalizirati troškove i poslodavcima i državnim institucijama. Zbog tog obrasca osmišljen je, testiran i sada u potpunosti spreman za primjenu i novi informatički sustav kojeg je kao i obrazac razvila tvrtka APIS-IT u suradnji s ministarstvima rada i mirovinskog sustava te financija odnosno Poreznom upravom, istaknuto je na današnjoj konferenciji za medije u APIS-IT-ju. Riječ je o kompleksnom sustavu koji se po složenosti donekle može usporediti s onim za fiskalizaciju, koji je u primjenu krenuo početkom ove godine, a njegovi 'upravitelji' ne očekuje gotovo nikakve probleme s propusnošću i prilagodbom obveznika. Prednost novog sustava i obrasca je što umrežava ministarstva, Poreznu upravu, REGOS i HZMO, što će po očekivanjima svih aktera, pa i na konferenciji prisutnog ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, osim racionaliziranja troškova ubrzati i olakšati razmjenu i analitiku podataka o primicima građana te omogućiti bolje praćenje i kvalitetu podataka.
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u studenome pala za 0,8 posto na godišnjoj razini, već osmi mjesec zaredom, no pad je znatno manji nego mjesec dana prije te manji nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u studenome ojačala za 3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na studeni prošle godine pala za 0,8 posto. No pad je usporen u odnosu na listopad, kada je proizvodnja potonula 3,4 posto. U studenome je industrijska proizvodnja nastavila slabiti na godišnjoj razini, iako stope pada bilježe usporavanje posljednjih pet mjeseci, što je djelomice posljedica niske prošlogodišnje baze, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a. Pad proizvodnje ponajviše je posljedica nejake domaće i inozemne potražnje, kao i restrukturiranja domaće industrije. Analitičari i u posljednjem ovogodišnjem mjesecu očekuju nastavak negativnih trendova u industrijskoj proizvodnji. U 2014. očekuju pozitivnu stopu rasta industrijske proizvodnje, a poticaj tome trebao bi doći od investicijskih aktivnosti.
ZAGREB - Hrvatski će građani s početkom iduće godine na proizvode kao što su šećer, ulje, isporuke vode ili turističke i ugostiteljske usluge plaćati PDV od 13 posto, samo će se putem novog JOPPD obrasca moći isplaćivati plaće, mirovine ili honorari, država za uplate stambene štednje u 2014. neće dati državni poticaj. Naime, već se uobičajilo da s početkom godine na snagu stupa niz novih zakona, izmjena zakona ili pojedinih zakonskih odredbi, pa tako početak 2014. znači i početak primjene nekih odredbi izmijenjenih zakona o PDV-u, o porezu na dohodak, o porezu na dobit, ili primjerice izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju štednje, itd. Izmjenama Zakona o PDV-u propisano je povećanje međustope PDV-a s 10 posto na 13 posto i ta se odredba počinje primjenjivati s početkom Nove godine. Tom se međustopom oporezuju šećer, jestiva ulja i masti, dječja hrana, isporuka vode, ulaznice za koncerte te časopisi koji izlaze periodično, kao i časopisi za kulturu i umjetnost, a to je i stopa PDV-a za ugostiteljstvo i turizam. Povećanjem međustope PDV-a za tri postotna boda godišnje će se, prema analizama Vlade, proračunski prihod povećati za oko 600 milijuna kuna.
ZAGREB - Od 1. siječnja 2014. stupaju na snagu izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, a odredbama tog zakona ukinut je Državni inspektorat kao središnje tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu bilo obavljanje upravnih i stručnih poslova koji se odnose na nadzor nad primjenom propisa u prometu robom, u području rada i zaštite na radu, elektroenergetici, rudarstvu, istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina, posudama pod tlakom, te nad obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti. Poslove Državnog inspektorata preuzima pet ministarstava - financija, gospodarstva, rada i mirovinskoga sustava, poljoprivrede i turizma, kojima je dodijeljeno i 786 djelatnika Inspektorata. Razmjerno preuzetim poslovima ta ministarstva preuzimaju opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Državnog inspektorata, kao i državne službenike zatečene na preuzetim poslovima. Državni inspektorat je u proteklih 15 godina rada proveo više od 7,5 milijuna kontrola primjene propisa iz svoje nadležnosti.
ZAGREB - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje krajem studenog bilo je blokirano 61.948 poslovnih subjekata s ukupnim dospjelim dugovanjima nešto većim od 34 milijarde kuna, a u blokadi je bilo i 296.117 građana čiji je dug iznosio 23,04 milijarde kuna, što je za 1,9 posto više u odnosu na prethodni mjesec, objavila je danas Financijska agencija. Poslovnih subjekata u blokadi bilo je 3,5 posto više u odnosu na listopad, no ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje bila je manja za 0,5 posto. U odnosu na stanje godinu dana prije, broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen je za njih 8.062 ili 11,5 posto, a prijavljene neizvršene osnove za plaćanje manje su za 9,7 milijardi kuna ili za 22,2 posto. S osnove otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u studenom je smanjen za 197,9 milijuna kuna, a broj dužnika za 151, navode iz Fine.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) obustavila je postupak ocjene koncentracije Tiska i iNovina, a nakon što su te dvije tvrtke povukle prijavu namjere provedbe koncentracije, priopćeno je danas iz Agencije. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, prije nego što strankama dostavi meritornu odluku, Agencija je obvezna prihvatiti zahtjeve kojima one odustaju od postupka, navodi se u priopćenju. Agencija, međutim, podsjeća da je u tom postupku u cijelosti provela dokazni postupak te je bila pripravna za donošenje odluke. Tisak je 24. prosinca, putem Zagrebačke burze, objavio da su Tisak i iNovine dan ranije, 23. prosinca povukli prijavu namjere provedbe koncentracije. Tisak i iNovine su dva najveća hrvatska maloprodajna lanca kioska. Većinski vlasnik Tiska je koncern Agrokor s 54,13 posto dionica, a slijedi Adris grupa s udjelom od 25,86 posto, dok u iNovinama rovinjska Adris grupa drži vlasnički udjel od 88,8 posto.
ZAGREB - Savjetodavno vijeće Ministarstva financija odobrilo je Ingri produljenje roka za provedbu postupka predstečajne nagodbe za dodatnih 60 dana, a taj je rok počeo teći od 28. prosinca. Ingra je početkom prosinca zatražila produljenje roka za provođenje postupka predstečajne nagodbe za dodatnih 90 dana, a u zahtjeva je navela da su određene prijave tražbine pogrešno podnesene te su pokrenuti pregovori sa vjerovnicima radi ispravljanja odnosno povlačenja neosnovanih prijava i usklađenja sa stvarnim stanjem. Iz Ingre su naveli i kako su pregovori sa ključnim vjerovnicima u završnoj fazi. Savjetodavno vijeće Ministarstva financija je na temelju navoda u zahtjevu Ingre produljilo rok za dodatnih 60 dana koji počinje teći od isteka roka od 120 dana od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, odnosno od 28. prosinca.
PULA - Cijene cestarine na Istarskom ipsilonu od 1. siječnja 2014. godine prosječno će se povećati za 2,9 posto s time da se to povećanje neće odnositi na tunelarinu kroz tunel Učku, gdje cijena ostaje 28 kuna, potvrdio je danas David Gabelica, direktor Bina-Istre, koncesionara Istarskog ipsilona. Slijedom tog povećanja za osobna vozila cestarina će se na pravcu od Rijeke do Pule povećati za kunu pa će iznositi 51 kunu, od Umaga do Pule cestarina će porasti za tri kune, na 41 kunu, a od Pazina do Pule za kunu te će iznositi 22 kune.
OPATIJA - Uprava Liburnia Riviera hotela d.d. (LRH), nakon konzultacija dvaju najvećih vlasnika tvrtke - SN Holdinga i četiriju liburnijskih jedinica lokalne samouprave, odlučila je da neće nastaviti sa započetom procedurom utvrđivanja i zbrinjavanja 87 radnika, priopćeno je danas iz opatijske gradske uprave. LRH će koncentrirati svoje aktivnosti u smjeru realizacije započetih investicija i što bolje pripreme predstojeće turističke sezone te će pojačati napore za pripremu investicija koje će osigurati postizanje zadanih ciljeva u idućim godinama. Grad Opatija će, pak, podržati LRH u razvojnim projektima, koje doprinose razvoju Opatije i u kojima se uvažavaju interesi lokalne zajednice, i dodatno će pojačati napore za razvoj opatijske rivijere kao destinacije, među ostalim, razvojem više kapitalnih projekata koji bi se financirali putem europskih strukturnih fondova. U priopćenju iz gradske uprave podsjećaju da je Uprava LRH 5. prosinca pokrenula proceduru savjetovanja s Radničkim vijećem u vezi utvrđenja prestanka potrebe za stalnim radom za 87 radnika. Radničko vijeće LRH je 17. prosinca uskratilo suglasnost na takav prijedlog poslodavca.
ZAGREB - U blagdanskom ozračju, na Zagrebačkoj burzi promet je danas skroman, a Crobexi su u blagom minusu, pri čemu su u fokusu investitora dionice HT-a i Petrokemije. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,15 posto, na 1.777 bodova, a Crobex10 za 0,10 posto, na 989 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 3,6 milijuna kuna, što je oko 2,4 milijuna manje nego u petak u to doba. Najveći promet, gotovo 2 milijuna kuna, do podneva je ostvaren dionicom HT-a, čija cijena stagnira na 176,8 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Petrokemije, sa 289.000 kuna prometa. S rastom cijene za 2,22 posto, na 173 kune, najveća je dobitnica među likvidnijim izdanjima. Prometi iznad 100.000 kuna još su ostvareni redovnom dionicom Adrisa, čija je cijena ojačala 1,33 posto, na 310 kuna, te dionicom Atlantske plovidbe, čija je cijena porasla 0,44 posto, na 394,65 kuna. Među gubitnicama izdvaja se, pak, dionica Belja, s padom cijene za 3,3 posto, na 54,32 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka oslabila prema euru za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,637643 kune. Na vrijednosti je prema kuni dobio i američki dolar, ojačavši 0,35 posto, na 5,549000 kuna po srednjem tečaju, a poskupjela je i britanska funta, za 0,22 posto te njen srednji tečaj iznosi 9,143593 kune. Istodobno je švicarski franak oslabio prema kuni za 0,03 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,231758 kuna.