MANNHEIM/ZAGREB - Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo blago su pogoršana u prosincu, pokazalo je izvješće njemačkog instituta ZEW i austrijske Erste Bank, čime Hrvatska prati trend pogoršanja očekivanja u široj regiji srednje i istočne Europe. Indeks očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci spustio se u prosincu za 4,1 bod, na 22 boda. Njemački institut ZEW i Erste Bank izračunavaju indeks na temelju ankete u kojoj sudjeluju stručnjaci na financijskim tržištima. Istraživanje obuhvaća regiju srednje i istočne Europe, koja uz Hrvatsku uključuje još i Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Slovačku, te od listopada 2010. i Tursku. Očekivanja za regiju u cjelini također su blago pogoršana u prosincu, uz pad odgovarajućeg indeksa također za 4,1 bod, na ukupno 37,5 bodova. U odnosu na studeni pogoršana je i ocjena aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu, i to za 6,9 bodova, pa odgovarajući indeks za prosinac iznosi minus 60,5 bodova. Hrvatska tako prednjači u regiji po pogoršanoj ocjeni aktualnog stanja u gospodarstvu. Slijedi Poljska s padom odgovarajućeg indeksa za 5,3 boda.
ZAGREB - Nakon 15 godina djelovanja Državni inspektorat prestaje s radom, od 1. siječnja 2014. njegove poslove preuzima pet ministarstava, kojima je dodijeljeno 786 djelatnika Državnog inspektorata koji će izvršavati poslove koji im budu povjereni, objavio je danas Državni inspektorat navodeći i rezultate svoga rada u tom razdoblju. Poslove Državnog inspektorata preuzet će ministarstva financija, gospodarstva, rada i mirovinskoga sustava, poljoprivrede i turizma, koja će nastaviti obavljati preuzete poslove prema dosadašnjim propisima, do donošenja, odnosno izmjene posebnih zakona kojima se uređuje njihovo obavljanje. Razmjerno preuzetim poslovima ta ministarstva preuzimaju opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze Državnog inspektorata, kao i državne službenike zatečene na preuzetim poslovima. U priopćenju Državnog inspektorata navodi se kako su u proteklih 15 godina rada, izvršavajući svoje godišnje planove rada te postupajući po prijavama, proveli više od 7,5 milijuna kontrola primjene propisa iz svoje nadležnosti. U 2013. godini, zaključno sa 30. studenog, Državni inspektorat je proveo 83.957 inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno 34.429 povreda propisa.
ZAGREB - Rumunjska Grampet Grupa nije zadovoljna brzinom kojom se odvija privatizacija HŽ-a Cargo te od Vlade očekuje što skoriju dostavu svih traženih podataka kako bi privatizacijski proces bio što prije okončan, doznaje se iz rumunjske kompanije. Nadamo se da će hrvatska Vlada ubrzati proces što je više moguće, kaže izvor iz Grampeta te dodaje kako, istina, nema definiranog krajnjeg roka za privatizaciju, ali nad HŽ Cargom konstantno visi mač insolventnosti što bi svakako bila otežavajuća okolnost. U Grampetu upozoravaju da su još u listopadu, kada im je Vlada dostavila draft privatizacijskog ugovora, zatražili dodatna pojašnjenja te da je odgovor stigao krajem studenoga, ali da ne sadrži odgovore na sva tražena pitanja. Iz Vladinih krugova, koji ne žele govoriti o detaljima, doznaje se pak da su pregovori u tijeku te da se njihovo okončanje može očekivati uskoro. Jedna od stvari koje posebno zanimaju Rumunje su podaci o vlasništvu HŽ-a Cargo nad nekretninama, a zatražili su i razjašnjenje statusa tvrtke Agit u privatizacijskom procesu. Pored toga, sporan im je i način zbrinjavanja viška radnika, kao i sudski procesi u kojima sudjeluje HŽ Cargo.
ZAGREB - Prve procjene govore da građani u prosincu ove godine neće potrošiti manje nego lani, odnosno da će ta potrošnja iznositi oko 10 - 11 milijardi kuna. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) procjenjuju da će u razdoblja od Badnjaka do Nove godine obitelji potrošiti između 300 i 1.300 kuna više od uobičajene tjedne potrošnje. Predsjednik NHS-a Krešimir Sever na prvo mjesto niza okolnosti koje priječe rast potrošnje stavlja gospodarsku politiku usmjerenu protiv potrošnje, a na drugo potrošački pesimizam i strah od iduće godine za koju i sami vladajući najavljuju da će biti teška. Direktorica Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore Milica Rakuša Martulaš smatra da je u nastojanjima da se dosegne prosinačka potrošnja iz protekle dvije godine, unatoč brojnim ograničavajućim faktorima poput nezaposlenosti, stagnacije plaća i relativno niskih očekivanja potrošača, dobro populizirati optimizam kao pretpostavku daljnjeg razvoja domaćeg gospodarstva. Za nju je važno i koliki će dio predviđene potrošnje od 11 milijardi kuna poduprijeti europska i druga gospodarstava, a koliko će u blagdanskoj košarici i poklonima biti proizvoda domaćeg podrijetla čijom će se kupovinom direktno poduprijeti hrvatsko gospodarstvo.
ZAGREB - Promjene vezane uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju (EU), donošenje zakona o poljoprivrednom zemljištu, objava prvih poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, novi reformski paketa za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u idućem sedmogodišnjem razdoblju, koji će se po prvi put odnositi i na Hrvatsku kao punopravnu članicu EU, glavna su obilježja sektora poljoprivrede u 2013. godini. Iza nas je teška godina, jer smo kroz cijelu godinu naporno radili na usuglašavanju sve legislative kako bi se kao nova zemlja članica EU uklopili u Zajedničku poljoprivrednu politiku", izjavio je za Hinu ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. "Nakon usvajanja novog reformskog paketa za ZPP ovoga tjedna, siguran sam da za hrvatsku poljoprivredu od idućih godina dolaze bolje godine, a posebno se to odnosi na izdašna sredstva koja ćemo moći koristiti iz Fonda za ruralni razvoj", istaknuo je ministar.
ZAGREB - Tijekom 2013. godine građevinski sektor u Hrvatskoj nastavio je negativne trendove iz prošlih godina, o čemu govore sve građevinske statistike te sumorne ocjene i prognoze građevinara. Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj započet je još tijekom 2008. godine, od kada je u hrvatskom građevinarstvu izgubljeno 35 tisuća radnih mjesta, kaže predsjednik Udruge graditeljstva Hrvatske udruge poslodavaca Zdenko Karakaš. On upozorava da je stanje u građevinarstvu krajnje zabrinjavajuće te da građevinari ne znaju ni ne vide kad bi moglo biti bolje. Za nastup domaćih građevinara izvan granica Hrvatske kaže da to mogu učiniti samo tvrtke s vlastitim kapitalom i dobiti kojom mogu pokriti rizike, a takvih po njegovu mišljenju nema. "Ne zna se gdje je gore - u visokogradnji ili niskogradnji", kaže Karakaš. Pritom napominje da se građevinari još i mogu koliko-toliko nadati poslovima u niskogradnji, ali da je stanogradnja u potpunom kolapsu.
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka (HPB) od 1. siječnja 2014. godine snižava kamatne stope na sve postojeće i nove kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom, pa će tako kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu biti niže za 0,20, a za kredite u kunama 0,23 postotna boda. Kako su danas izvijestili iz te banke, HPB kamate snižava nakon pada nacionalnih referentnih stopa (NRS) za kune i eure, uz koje je HPB vezale svoje kredite, a ne primjerice uz EURIBOR, što za klijente predstavlja povoljniji, odnosno manje rizičan oblik zaduživanja. Iz HPB-a navode kako će primjerice kamatnu stopu na stambene kredite uz valutnu klauzulu od 1. siječnja 2014. sniziti s 5,91 na 5,71 posto, a na kunske stambene kredite sa 6,45 na 6,22 posto. Kamatna stopa na nenamjenske kredite uz valutnu klauzulu snižava se sa 8,95 posto, na 8,75 posto, a na kunske sa 9,49 posto, na 9,26 posto. U prvih deset mjeseci ove godine nenamjenski krediti HPB-a porasli su za 11 posto, stambeni za 12 posto, a umirovljenički krediti za 4,4 posto. Bruto kreditni portfelj građana krajem listopada dosegao je 4 milijarde kuna, a u HPB-u očekuju daljnji rast kredita građanima i u 2014.
ZAGREB - Uz blagi rast Crobexa, na Zagrebačkoj burzi do podneva je najveći promet ostvaren dionicama Croatia osiguranja (CO) i Adris grupe, koje su i danas u fokusu investitora zahvaljujući odluci Vlade o prodaji udjela u CO toj rovinjskoj kompaniji. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,18 posto, na 1.781 bodu, a Crobex10 za 0,36 posto, na 999 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 13,5 milijuna kuna, što je oko pet milijuna kuna više nego jučer u to doba. Povlaštenom dionicom Adrisa ostvaren je do podneva najveći promet, 6,5 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 4,81 posto, na 285 kuna. Po likvidnosti, slijedi redovna dionica CO, s prometom od 2,9 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 2,91 posto, na 7.020 kuna. Do podneva je milijunski promet ostvaren još i dionicom HT-a, a cijena joj je pritom ojačala 0,66 posto, na 176,5 kuna. Među dobitnicama ističu se dionice Arenaturista, sa skokom cijene za više od 8 posto, te Dalekovoda, za više od 5 posto.