ZAGREB - Koncesionar, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb sutra preuzima Zračnu luku Zagreb (ZLZ) za što su ispunjeni svi uvjeti, a uplaćeno je i prvih dva milijuna eura koja su bila uvjet za to preuzimanje, izjavili su danas u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture ministar Siniša Hajdaš Dončić i direktor razvoja tvrtke Bouygues Batiment International, članice konzorcija, Cristophe Petit. Obojica su na konferenciji za novinare najavili, zajedno sa predsjednikom Uprave Viadukta Joškom Mikulićem, da radovi na organiziranju gradilišta i drugi poslovi u ZLZ-u kreću idući tjedan te da je rok dovršetka novog putničkog terminala 36 mjeseci. Ističući da je to najbolji koncesijski ugovor u Hrvatskoj slijedom kojeg će Hrvatska prvi put dobivati koncesijsku naknadu u idućih 30 godina od tog posla, Hajdaš Dončić je najavio da će koncesijski ugovor uskoro objaviti putem Ministarstva i putem Agencije za javno-privatno partnerstvo gdje se i polažu svi takvi ugovori. Naglasio je i da će se koncesijska naknada u idućih 30 godina raspodjeljivati na Republiku Hrvatsku, gradove Zagreb i Veliku Goricu te Zagrebačku županiju, a procjenjuje se da će, ovisno o njenom varijabilnom dijelu koji će se početi plaćati nakon prve tri godine, zasigurno prijeći milijardu eura. Petit smatra da će to otvoriti vrata i novim stranim ulaganjima u Hrvatsku te ističe da koncesionaru nikad nije bio upitan novac, kao i da su za taj posao potpisana sva kreditna pisma, ugovori i jamstva.
ZAGREB - Tvrtka AD Plastik predstavila je danas svoj novi pogon na zagrebačkom Jankomiru u kojem će se uz pomoć robota lakirati plastični dijelovi za nove modele automobila Renault Twingo i Daimler Smart, a u koji je uložila više od 20 milijuna eura. To će, prema riječima predsjednika Nadzornog odbora AD Plastika Josipa Bobana, omogućiti povećanje realizacije i izvoza za više od 20 posto, a uz to donijeti približno stotinu novih radnih mjesta. Za investiciju je, kaže Boban, prije svega zaslužan kvalitetan zakon o poticanju investicija. Najavljuje nastavak investiranja te kaže da je klaster automobilske industrije pripremio projekt za povlačenje sredstava iz EU-ovih fondova za regionalni razvoj u iznosu od 20 milijuna eura, što bi trebalo donijeti oko 700 radnih mjesta u AD Plastiku i kod drugih proizvođača u Hrvatskoj. Po Bobanovim riječima, trenutno je u tijeku izrada dokumentacije, a početak investiranja očekuje koncem 2014. godine. Nove pogone AD Plastika obišli su danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
ZAGREB - Način komunikacije mađarskog MOL-a s hrvatskom Vladom u zadnje vrijeme prelazi granice pristojnosti, izjavio je danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak komentirajući najnoviji istup potpredsjednika Upravnog odbora MOL-a Sandora Csanyija koji je izjavio da je MOL ponudio Hrvatskoj otkup MOL-ova udjela u Ini te da će ga prodati nekom drugom, ako ga Vlada ne bude mogla ili htjela otkupiti. Vrdoljak ocjenjuje da javna komunikacija ljudi iz MOL-a, koji svakih nekoliko dana pokušavaju na vrlo neobične načine kroz izjave i intervjue komunicirati s hrvatskom Vladom, "prelazi granice pristojnosti" te da više nema namjeru komentirati takve istupe. "Kada budu konkretizirali svoju ponudu vjerojatno će nas obavijestiti, a potom mi hrvatsku javnost. Do tada, nemam više namjeru to komentirati preko medija", rekao je Vrdoljak odgovarajući na pitanja novinara nakon obilaska zagrebačkih pogona AD Plastika. Na pitanje znači li sutrašnji dolazak katarske gospodarske delegacije da će se pristupiti izgradnji LNG terminala na Krku, odgovorio je da će sutra biti potpisan sporazum o suradnji jer su poslovni ljudi iz Katara izrazili interes za opskrbu plinom. Da bi se o tome moglo ozbiljno razgovarati treba izgraditi terminal i naći investitore koji će s Hrvatskom podijeliti rizike, kaže Vrdoljak.
ZAGREB - Prema strateškom opredjeljenju 'čišćenja' državnog portfelja s ciljem boljeg financijskog iskorištavanja državne imovine iduće godine u prodaju 'kreće' 40-ak trgovačkih društava u većinskom ili manjem državnom vlasništvu, među kojima je dosta prometnih i turističkih trgovačkih društava, ali i nekoliko veterinarskih stanica i druge. Sva ta društva su u nadležnosti (u srpnju ove godine osnovanog) Centra za restrukturiranje i prodaju-CERP koji će kao pravni sljednik agencije AUDIO ta društva i prodavati bilo putem javnih poziva ili nekih drugih načina, čulo se na današnjem savjetovanju Narodnih novina o aktualnostima u pravnoj regulativi vezanoj za upravljanje državnom imovinom na kojem su se okupili predstavnici državnih tvrtki i institucija, te gradova. O tome će konačnu riječ donijeti Vlada, a u svemu će, uz CERP, sudjelovati i Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji je, po riječima njegovog predstojnika Mladena Pejnovića, odlučan u namjeri da se u upravljanje državnom imovinom konačno uvede reda i učinkovitosti, pa ma kako to bilo složeno i teško s obzirom na još uvijek nepostojeći registar/popis te imovine i brojne probleme koji se u tom poslu stalno pojavljuju.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako u protekle dvije godine mandata aktualne vlade žali samo za tim što nisu osigurane investicije. "Samo investicije. Ono što je bitno je da se u ove dvije godine mogao ojačati investicijski kapacitet na državnim investicijama. Vidimo koliko nam dugo treba vremena u pregovorima s koncesionarima u Zračnoj luci, koliko problema imamo na kapitalnim objektima u HEP-u, jer jednostavno je pitanje uvijek i zaštite okoliša i ja bih rekao i korištenje prostora za energetiku. S druge strane vidimo koliko nam treba vremena i za željeznice i očito je da će i korištenje besplatnih sredstava za infratsrukturu koštati, rekao je Linić novinarima u Saboru. Ocijenio je kako je očito da restrukturiranje pojedinih tvrtki nije posao koji ide preko noći. "Samo gospodarski rast, evidentno s obzirom na teškoće u privatnom sektoru, kroz državne investicije može ublažiti negativne trendove na rashodovnoj strani", rekao je.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić danas je izjavio kako se od privatizacije Hrvatske poštanske banke (HPB) neće odustati, iako smatra da će sudska 'blokada' na zgradu HPB-a u Jurišićevoj ulici u Zagrebu umanjiti cijenu HPB-a. Zgrada HPB-a jučer je 'blokirana' zbog sudskih tužbi dviju tvrtki, koje traže naknadu štete od 750 milijuna kuna, rekao je Linić novinarima u Saboru. "To može imati utjecaj na nižu cijenu. To samo pokazuje u kojoj državi živimo. Budimo iskreni, koje su to dvije tvrtke? One koje su koristile kredite, potrošile novce zahvaljujući bivšoj vlasti. Nisu stvorili ništa i sada okrivljuju HPB za svoje neuspjehe. To samo pokazuje što je ova država. Ona uvijek služi za samoposlugu, a kada netko želi raditi nered i spustiti cijenu onda se i tuži. Hvala im na pomoći", poručio je Linić. Na pitanje hoće li Vlada zbog toga odustati od prodaje HPB-a, odgovorio je: "Ne. Prodat ćemo je. Cijena će biti onakva kakva bude zahvaljujući ovakvim ljudima koji su i inače zloupotrebljavali vlast da bi došli do kredita". Kako su danas objavili neki mediji, rješenje o blokadi na zgradu HPB-a u Jurišićevoj ulici donijeto je zbog dviju tužbi koje se vode pred zagrebačkim Trgovačkim sudom, a podnijele su ih tvrtke Intermedia Public i Fantazija Projekt.
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka (HPB) demantirala je večeras navode o blokadi njihove imovine odnosno njihove zgrade u Jurišićevoj ulici u Zagrebu, napominjući kako sud još nije odlučivao o prijedlogu za privremenu mjeru zabrane otuđenja nekretnine koji su podnijele tvrtke dužnici te banke. Tvrtke povezane sa Slavenom Čolakom, jednim od optuženih u aferi Bankomat, dužnici su HPB-a po osnovi odobrenih kredita u razdoblju od 2005. do 2008. te HPB poduzima sve pravne radnje za naplatu svojih potraživanja. Očito, kao reakciju na pravne radnje koje poduzima HPB, Slaven Čolak pokreće postupke 'za naknadu štete' od HPB-a, navode iz Banke napominjući kako je riječ o postupcima koji se u žargonu nazivaju 'obijesnim parničenjem'. Temeljem takvih zahtjeva tvrtke povezane sa Slavenom Čolakom pokušale su staviti zabilježbe na nekretninu HPB-a u Jurišićevoj, ali je Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda odbio taj prijedlog kao neosnovan. Nakon toga, u novom postupku tvrtke povezane s Čolakom pokušavaju ishoditi privremenu mjeru zabrane otuđenja nekretnine. Sud je evidentirao zaprimljeni prijedlog o kojem još nije odlučivao, a HPB očekuje odbijanje i ovog prijedloga kao i općenito odbijanje tužbi "za naknadu štete" te će i nadalje ustrajati u naplati svojih potraživanja, ističu iz HPB-a i zaključuju kako "nije riječ o blokadi imovine kao što su neki mediji prenijeli, niti isto ima utjecaja na poslovanje i vrijednost Banke".
OSIJEK - Zadružno poduzetništvo spada među najbolje alate za poticanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva jer rješava problem usitnjenosti proizvodnih kapaciteta i otvara mogućnost zajedničkog nastupanja na europskom i globalnom tržištu, istaknuto je danas na 2. konferenciji o zadružnom poduzetništvu u Osijeku. Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros naveo je kako je u proteklih 10 godina u poticanje zadružnog poduzetništva iz državnog proračuna uloženo oko 50 milijuna kuna, a s time će se nastaviti, jer je to jedan od najkvalitetnijih oblika udruživanja i socijalnog poduzetništva. Govoreći na otvorenju dvodnevne konferencije, koja je u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta okupila oko 100 sudionika, Pros je istaknuo važnost zadružnog poduzetništva za poticanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Napomenuo je kako će u programskom i fiskalnom razdoblju EU od 2014-2020 godine za hrvatsko malo gospodarstvo godišnje biti na raspolaganju oko 130 milijuna eura.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze dan su završili u plusu, najviše se trgovalo dionicom HT-a, dok je najveća dobitnica bila dionica Lošinjske plovidbe. Indeks Crobex je ojačao 0,46 posto, na 1.768,72 boda, a Crobex10 za 0,88 posto, na 999,10 bodova. Redovni promet na Burzi iznosio je 6,7 milijuna kuna, a jedina dionica s milijunskim prometom je dionica HT-a. Tom je dionicom ostvareno 2,15 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 0,63 posto, na 173,55 kuna. Po prometu slijede dionice Lošinjske plovidbe kojih je protrgovano za nešto više od 615 tisuća kuna, a cijena im je porasla 14,18 posto, na 76,90 kuna. Najveća gubitnica i danas je dionica Diokija s padom cijene od 18,36 posto, na 4,27 kuna, a promet tom dionicom iznosi 253,9 tisuća kuna. Veći rast cijene pak bilježi dionica Ine, za 4,05 posto, na 3.798 kuna, uz promet od 115,5 tisuća kuna.