ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da nije do kraja zadovoljan dogovorom s bankama oko kredita u švicarskim francima, ali da se na takvo rješenje ide kako bi se od 1. siječnja umanjile rate i zato što "neće biti otpora i sudskih natezanja". "Prihvatili smo izvještaj Hrvatske narodne banke koja je ušla u reviziju, 3,23 posto ipak je niža kamata. Osobno nisam zadovoljan jer je 15 dana bilo potrebno da bih dobio podatak, što pokazuje da su banke opet htjele varati", rekao je Linić novinarima u Saboru. Rekao je kako bi bio zadovoljniji da je kamata spuštena na 3 posto, umjesto dogovorenih 3,23 posto. "Očito je da te želje banaka nema. Da su malo manje smanjili prihode u menadžerskim strukturama, sigurno bi uštede bile veće nego što su ove", uvjeren je Linić koji je razočaran što je "izostala volja i doprinos banaka".
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić odbacio je danas kritike na račun prijedloga oporezivanja drugog dohotka, a činjenicu da on do sada nije oporezivan nazvao je ludošću. "Bravo! To samo znači da žele privilegije. Ako netko godišnje dobiva plaću 150 tisuća kuna u trgovačkom društvu, u ustanovi, fakultetu, bilo gdje, nakon 106 tisuća ima porez od 40 posto. Sad vi meni objasnite, tko je to smislio, da ako imate drugi dohodak ne morate podnositi poreznu prijavu. Što to znači? Ako iz dva dobitka ostvarite 200 tisuća i ako vam je prvi dohodak negdje do 110 tisuća, vi nemate stopu od 40. Pa sad na onu razliku od 80 nemate 40, nego 25. Izvinite, po čemu smo mi to u Hrvatskoj ravnopravni? Tko je izmislio tu ludost", rekao je Linić. Dodao je da je "tu ludost izmislio HDZ". "Da, izmislio ju je HDZ, želeći ostvariti što više novca u privatne džepove", ustvrdio je Linić. Odbio je tumačenja da Vlada time želi pokrpati državni proračun, podsjetivši da je porez na dohodak prihod lokalne samouprave.
LONDON/ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) dodijelila je zajam u iznosu 20 milijuna eura hrvatskom proizvođaču fleksibilne ambalaže Aluflexpack za potrebe financiranja plana kapitalnih ulaganja, priopćeno je danas iz EBRD-a. Ukupna je vrijednost ulaganja 64,7 milijuna eura a uključivat će nabavu strojeva i opreme radi poboljšanja i modernizacije poslovanja kompanije, a trebala bi rezultirati povećanim kapacitetima i većom učinkovitosti poslovanja, kao i značajnom modernizacijom postrojenja, stoji u priopćenju. Aluflexpack više od 80 posto prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu. Kompanija je utemeljena 2001. godine, kao nasljednik tvrtke Folijaplast. Danas grupa obuhvaća tvrtke Aluflexpack Novi, Omial Novi i TOF, a ima ogranke i u inozemstvu. Švicarsko-austrijska industrijska grupacija Montana Tech Components u prosincu 2012. godine kupila je Aluflexpack od Hypo Alpe Adria Bank Internationala, podsjećaju u EBRD-u.
ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina najavio je danas na saborskom Odboru za poljoprivredu da će u prvom dijelu iduće godine pred Vladom biti novi zakon o vinu, koji će, kaže, mnoge stvari jasnije postaviti. Na tematskoj raspravi o stanju i perspektivama hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, ministar je istaknuo kako je nadzor prometa grožđa i vina veliki problem, ali da se u to područje uvodi red. Preustrojem Državnog inspektorata, 50-ak inspektora doći će pod 'kapu' Ministarstva poljoprivrede i, uz druge inspekcije, već iduće godine sustav kontrole bit će djelotvorniji, najavio je Jakovina pred vinarima, predstavnicima vinarskih i vinoogradarskih udruga, institucija, članovima Odbora. Kontrola prometa grožđa i vina, jednostavniji put od grožđa do police, snažnija promocija hrvatskih vina, reforma sektora vinarstva i vinogradarstva, novi zakon o vinu, tek su dio zahtjeva i problema na koje su upozorili sudionici rasprave.
OSIJEK - Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Ivica Mudrinić izjavio je danas u Osijeku kako u posljednjih 20 godina nismo uspjeli transformirati ekonomski model po kojem funkcioniramo, već smo se nastavili zaduživati i došli u situaciju da svakodnevno gubimo radna mjesta, a cilj je stvoriti uvjete u kojima se isplati ulagati. Na okruglom stolu osječke podružnice HUP-a o aktualnom stanju u gospodarstvu, Mudrinić je naveo da Hrvatska ima ogromne prirodne i ljudske potencijale te pretpostavke za razvoj u različitim sektorima. Istaknuo je kako je te potencijale potrebno povezati s pametnim korištenjem europskih fondova, čime se može kompenzirati nedostatak konkurentnosti, te da je potreban odgovarajući zakonodavni okvir i stvaranje ukupnih uvjeti u kojima se domaćim i stranim investitorima isplati ulagati. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić rekao je kako Hrvatskoj nedostaje strateški plan o tome što želimo od hrvatskog gospodarstva i što želimo poticati kako bi bili konkurentni na međunarodnom tržištu. Poručio je kako HUP od Vlade traži plan za smanjivanje deficita, fiskalnu konsolidaciju, odustajanje od poreza i nameta koji povećavaju troškove poslovanja te plan uslađivanja troškova javnog sektora s okolnostima u kojima živimo.
SPLIT- Porezni nameti poduzetnicima i velika birokracija glavni su razlozi koji ometaju gospodarski oporavak Dalmacije i Hrvatske u cjelini te je nužno poduzeti radikalnije mjere kako bi se nepovoljan trend zaustavio, poručili su s današnje konferencije za novinare čelnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) - podružnice Dalmacija. Gospodarsko je stanje posebice teško u Dalmaciji gdje je proizvodnja gotova zaustavljena, a sve se svodi na turizam, što je nedovoljno za izlazak iz krize, rekao je predsjednik Izvršnog odbora HUP-a za Dalmaciju Goran Prgin. Na listi 79 hrvatskih grupacija i samostalnih tvrtki s prihodom većim od milijarde kuna u 2012. godini samo je 6 tvrtki iz Dalmacije, istaknuo je. Upozorio je i kako je nedonošenje ključnih zakona, poput Zakona o radu i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je iznimno važan za Dalmaciju, također pogubno po gospodarstvo. Prgin je u tom kontekstu optužio Vladu da "podilazi sindikatima, a sindikati igraju prljavu igru" te istaknuo da "sindikalni čelnici razmišljaju o sebi, a ne o radnicima". Nužno je donijeti zakone koji će trajati godinama i omogućiti povoljniju poziciju poslodavcima i investitorima, a ne da ih se mijenja nakon šest mjeseci, poručio je.
ZAGREB - Ina nakon isteka ugovora s talijanskim ENI-jem o dobavi plina neće sklapati nove dugoročne sporazume o dobavi već će se okrenuti domaćim izvorima plina i kratkoročnim ugovorima, potvrdili su danas iz Ine kojoj krajem godine istječe trogodišnji ugovor s ENI-jem. Ina, odnosno njena tvrtka kćer Prirodni plin, je krajem 2010. sklopila trogodišnji ugovor za dobavu prirodnog plina s ENI-jem, s godišnjim količinama od oko 750 milijuna prostornih metara, a taj ugovor istječe 31. prosinca 2013. S obzirom na promijenjene okolnosti na tržištu u odnosu na prethodno razdoblje, Prirodni plin ne planira sklapati višegodišnji ugovor o dobavi plina već će potrebe svojih potrošača zadovoljavati uglavnom domaćim plinom te putem, sada uobičajenih, kratkotrajnih ugovora, odgovorili su iz Ine na upit o isteku ugovora s ENI-jem. U Ini, naime, kažu kako je potražnja za plinom u posljednje tri godine pala, a to se dogodilo i na hrvatskom tržištu. Uz to hrvatsko je tržište plina liberalizirano i Prirodni plin više nije jedini dobavljač plina, a neke procjene govore da su drugi igrači uzeli 15-20 posto tržišta. Hrvatska godišnje troši oko tri milijarde prostornih metara plina, od čega oko 60-65 posto potreba zadovoljava iz domaćih izvora, a ostatak, oko milijardu prostornih metara, se zadovoljava iz uvoza.
ZAGREB - Ne treba strahovati odluči li mađarski MOL kao strateški partner napustiti Inu, jer Ina nije neka marginalna kompanija za koju ne bi bilo zainteresiranih, primjerice domaći mirovinski fondovi, bogati iseljenici te druge naftne kompanije, rekao je akademik Mirko Zelić novinarima uoči okruglog stola o spornim pitanjima vezanim uz odnos Ina i MOL-a kojega su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa. Naročito bi bilo povoljno da to budu kompanije koje imaju dokazane svoje rezerve nafte i plina. Ina ima vremena tražiti strateškog partnera, jer kompanija 'nije na koljenima' i još ima vlastitu proizvodnju, smatra Zelić. Mišljenja je i da se dosadašnji model upravljanja Inom nije pokazao učinkovitim. Ističe kako se svaka naftna kompanija mora razvijati na način da se obnavljaju rezerve. To je uvjet opstanka svake naftne kompanije, jer koliko vrijede rezerve nafte i plina toliko vrijedi kompanija, kazao je.
ZAGREB - Vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobex raste šesti trgovinski dan za redom, danas za 0,34 posto, na 1.771,80 bodova. Treći dan za redom raste Crobex10 koji je s današnjim porastom za 0,44 posto preskočio 1.000 bodova te trgovanje završava na 1.001,28 bodova. Zadnji je put Crobex10 trgovanje završio iznad psihološke razine od 1.000 bodova prije oko dva tjedna, odnosno 8. studenoga. Redovni promet Burze iznosio je 7,4 milijuna kuna, pri čemu je najviše, 1,7 milijuna kuna, postignuto dionicama HT-a. Dionicama HT-a cijena je porasla za 1,13 posto, na 174,99 kuna. Dionicama Diokija ostvaren je promet od 1,3 milijuna kuna, a nakon šest trgovinskih dana rasta cijena im je danas pala i to za 14,46 posto, na 12,66 kuna.