ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović predstavio je danas Hrvatskom saboru prijedlog državnog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016. najavivši da će hrvatska ekonomija u iduće dvije ili tri godine stajati na puno zdravijim temeljima. Hrvatska je, rekao je Milanović, godinama živjela iznad svojih mogućunosti, do kraja ove godine javni dug narast će na 195 milijardi kuna, a servisiranje tog duga najveći je uteg u naporima da se čim prije izađe iz krize. "Snažan kreditni pritisak izaziva novo nepovoljno zaduživanje za pokrivanje proračunskog deficita", kazao je. Premijer je podsjetio da su u 2014. planirani proračunski rashodi u visini 130,5 milijardi kuna, a prihodi 113,1 milijardu kuna, proračunski deficit bit će veći od 17 milijardi kuna. To je povećanje od najmanje milijardu kuna u odnosu na ovu godinu, što će biti deficit od pet posto BDP-a, rekao je. Smanjivanje javnog duga i proračunskog deficita Milanović označava preduvjetom ozbiljnog rasta hrvatskog gospodarstva, ne samo obvezom prema EU. Pobrojao je mjere koje vlada kani poduzeti te zaključio kako to daje za pravo da se u iduće tri godine s pravom očekuje definitivni izlazak iz krize, uz godišnje stope rasta od 1,3 do 2,5 posto BDP-a. "Drugim riječima, u iduće dvije ili tri godine, hrvatska ekonomija stajat će na puno zdravijim temeljima", rekao je premijer.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović najavio je danas u Hrvatskom saboru da će Vlada, za sada, odustati od uvođenja poreza na imovinu, jer se koalicijski partneri u Vladi ne mogu oko toga dogovoriti. "Nema novih poreza, ali ima razgovora o porezu na imovinu oko kojeg se ne možemo dogovoriti s koalicijskim partnerima i od toga ćemo za sada odustati", odgovorio je premijer HDZ-ovoj zastupnici Martini Dalić koju je zanimalo može li premijer jamčiti građanima i poduzetnicima da se u sljedeće dvije godine neće uvoditi novi porezi i dizati porezne stope. Postoje razlozi zašto mnoge države imaju taj porez, ali ništa od njega u ovom trenutku, rekao je Milanović koji je Saboru predstavio proračun za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu. Predloženi proračun dobio je brojne kritike oporbe koja ponavlja da se proračunski problemi neće riješiti bez gospodarskog rasta.
ZAGREB - Ministar gospodarstva i šef Vladina pregovaračkog tima s MOL-om Ivan Vrdoljak izjavio je danas da potez MOL-a, koji je zatražio arbitražu protiv hrvatske vlade, ukazuje na nervozu Mađara koji vuku poteze štetne za MOL-ove dioničare. "Očito je vrlo velika nervoza na mađarskoj strani", rekao je Vrdoljak u izjavi za novinare na odlasku s konferencije i energetskom tržištu u organizaciji časopisa Banka. Dokaz tome je, kaže Vrdoljak, to što su Mađari prihvatili okvir za pregovore, a što su u drugom pregovaračkom krugu pokušali promijeniti, potom su rekli da će prodati udjel u Ini, a zatim da ipak neće. "Sad pokreću neki arbitražni postupak s nekim poluinformacijama. Ta nervoza nije dobra, prvenstveno za dioničare MOL-a i oni će platiti najveću cijenu za takvu nervozu i nekonzistentno ponašanje", kazao je. Dodaje da hrvatska vlada ima načina zaštititi strateške nacionalne interese i da će to sigurno učiniti. Smatra i da su ovakve "nejasne, netransparentne, nedosljedne poruke" možda i neki vid pritiska koji neće uroditi ničim drugim nego štetom za MOL-ove dioničare. MOL-u je preporučio nastavak pregovora te zamolio da sljedeći put kada se susretne s MOL-ovim pregovaračima oni jasno kažu što su ciljevi. "Mislim da bi što prije trebali definirati svoju strategiju kako bi svojim dioničarima i hrvatskoj vladi kao partneru mogli reći kako oni gledaju na budućnost Ine", kaže Vrdoljak. On nije želio odgovoriti na pitanje novinara koji su sljedeći potezi hrvatske vlade.
ZAGREB - Iskoristili li svoje mogućnosti, Hrvatska može postati čvorište i energetski lider u regiji, istaknuto je na današnjem okruglom stolu o budućnosti energetskog tržišta Hrvatske i Europske unije u organizaciji časopisa Banka. Iako je po ukupnoj potrošnji energije Hrvatska malena u usporedbi s većim zemljama, njezin zemljopisni položaj i energetska politika mogu joj osigurati ulogu energetskog raskrižja u regiji, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Tome bi, po njegovim riječima, trebala pridonijeti realizacija projekata kao što su gradnja Jadransko-jonskog plinovoda, LNG terminala, ali i bolja iskorištenost hrvatske energetske infrastrukture - plinovoda, naftovoda i rafinerija - koja se trenutno ne eksploatira u razmjerima koje omogućuju njeni kapaciteti. Vrdoljak tome dodaje i istraživanja nalazišta u hrvatskom dijelu Jadrana. Sve to zajedno, po njegovim bi riječima, moglo dovesti do toga da količine plina na hrvatskom teritoriju za koju godinu budu bitno veće od njezinih potreba. To pak znači da bi cijena plina trebala pasti, od čega će koristi imati građani, a osobito industrija jer je cijena energenata presudan čimbenik njezine konkurentnosti, istaknuo je.
ZAGREB - Iduća godina za Hrvatsku i njeno gospodarstvo mora biti godina preokreta s kakvim-takvim rastom kako bi to bio jasan signal da se stvari mijenjaju i da nailazimo na prve znakove izlaska iz krize, a to će zasigurno potaknuti i nova strana ulaganja, kako novih investitora tako i onih koji već posluju u Hrvatskoj. U takvim su se porukama danas složili predstavnici Udruge stranih ulagača (FIC) i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić nakon što su čuli preporuke za poboljšanje investicijske klime i rješavanje izazova stranim ulaganjima u Hrvatskoj sadržane u Bijeloj knjizi koju je izradio FIC. Jedna od najvažnijih poruka Bijele knjige, po riječima glavnog tajnika FIC-a Ante Babića, je da stranim ulagačima treba pristupiti prijateljski te ih uvjeriti da Hrvatska ima budućnost i će mijenjati pet područja koja ta Knjiga definira najtežim problemima za poslovnu klimu u Hrvatskoj. To su pravna nesigurnost, porezne obveze, parafiskalne naknade/nameti, sporost i kompliciranost javne uprave i pravosuđa te pitanje rada/zakona o radu, a za svaku od tih područja dane su i preporuke za poboljšanje, njih ukupno 35.
ZAGREB - Nakon jučerašnje korekcije, indeksi Zagrebačke burze danas stagniraju dok investitori traže nove smjernice, a i promet je znatno manji nego dan ranije, pri čemu još niti jednom dionicom nije ostvaren milijunski promet. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,14 posto, na 1.766 bodova. Istodobno, Crobex10 ojačao je 0,08 posto, na 993 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3 milijuna kuna, što je otprilike 10 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Do podneva najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, 892.000 kune. Cijena joj je oslabila 0,30 posto, na 172,60 kuna. Slijedi dionica Zvijezde, s 503.000 kuna prometa. Cijena joj je ojačala 0,3 posto, na 3.700 kuna. Najveća gubitnica dionica je Diokija, koja je oslabila 11,16 posto, na 11,7 kuna. Najveća dobitnica, pak, dionica je Optime telekoma, sa skokom cijene za 22,59 posto, na 7 kuna. Ta je tvrtka danas izvijestila da je predala Trgovačkom sudu u Zagrebu prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, neznatno oslabila prema euru, za 0,002 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,640843 kune. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i švicarski franak, ojačavši 0,10 posto, na 6,210048 kuna po srednjem tečaju, dok je britanska funta ojačala za 0,31 posto i njen srednji tečaj iznosi 9,155096 kuna. Istodobno je američki dolar oslabio prema kuni za 0,35 posto, pa srednji tečaj dolara iznosi 5,618267 kuna.