SARAJEVO - Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine ponedjeljak se obilježava kao praznik posvećen danu 25. studenoga 1943. godine kada je održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća BiH (ZAVNOBiH) i time postavljeni temelji obnove njene državnosti unutar buduće jugoslavenske zajednice, no vlasti Republike Srpske taj datum odbacuju. Kao i svih godina nakon 1992., taj datum tek je povod za nove prijepore o tome kakva je BiH država i što je njezina budućnost. U Federaciji BiH 25. studenoga je praznik i neradni dan, ak u Republici Srpskoj taj datum vlasti ignoriraju iako su se, primjerice, u Mrkonjić-gradu u kojemu je i održano zasjedanje ZAVNOBiH-a u ponedjeljak okupili članovi udruge koja okuplja preživjele pripadnike antifašističkog pokreta (SABNOR) i njihove štovatelje. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić čestitao je građanima i poručio da su narodi koji žive u toj zemlji još prije 70 godina istaknuli da hoće državu u kojoj je svaki građanin jednak u svojim pravima i načinu života, bez obzira u kojem dijelu Bosne i Hercegovine živi i bez obzira pripada li "većini" ili "manjini". "Da se netko sjetio i u Daytonski ustav Bosne i Hercegovine uvrstio dijelove ili cijelu deklaraciju Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, danas uopće ne bi bilo potrebe da razgovaramo o provedbi presude „Sejdić – Finci", ocijenio je ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija. Predsjednik RS Milorad Dodik najglasniji je osporavatelj 25. studenog kao Dana državnosti BiH. "Muslimani" bi bili potpuno usamljeni u obilježavanju 25. studenoga "da je hrvatski narod bio u prilici izabrati autentičnog predstavnika u Predsjedništvo BiH umjesto Željka Komšića". "Tako bi Bakir Izetbegović ostao usamljen u pokušaju prekrajanja povijesti. Ovako, tu je uvijek dežurni Komšić koji je, i ovoga puta, upotrebljen za krivotvorenje povijesti", napisao je Dodik u pismu na kojega se ni Inzko niti Sorensen nisu osvrnuli nego su odlučiti nazočiti svečanom prijemu u povodu dana državnosti BiH što su ga priredili Izetbegović i Komšić.
LJUBLJANA - Pitanje takozvanih "izbrisanih" neslovenaca oštro dijeli Slovence, pa je njih 49 posto protiv zakona koji im je odobrio isplatu odšteta, a 73 posto smatra da su za kršenje ljudskih prava "izbrisanih" krivi pojedinci, a ne država, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo". Zakon, koji je krajem prošlog tjedna prihvaćen u parlamentu, predviđa ba oko 12.000 od 25.671 "izbrisanih" dobije novčanu odštetu. Isplatila bi im se u pet rata, a državu bi stajala oko 130 milijuna eura. Time se pokušava materijalno obeštetiti osobe iz bivših jugoslavenskih republika koje su s osamostaljenjem Slovenije "izbrisane" iz registra stanovništva, čime su ostale bez prava boravka te svih socijalnih i radnih prava koja su s time povezana. Prema anketi "Dela" 45 posto ispitanika u telefonskoj anketi izjasnilo se za, a 49 protiv zakona što ga je parlament s velikim zakašnjenjem donio nakon presuda Europskog suda za ljudska prava. Sud u Strasborugu je dodijelio visoke materijalne odštete skupinama "izbrisanih" i naredio Sloveniji da i sama donese sustavni zakon koji bi regulirao to pitanje. Istodobno, 73 posto ispitanika navelo je da bi za kršenje ljudskih prava "izbrisanih" koje je konstatirao sud u Strasbourgu trebali odgovarati oni pojedinci koji su za to krivi.
erendumu.
LJUBLJANA - Slovenski ministar zdravlja Tomaž Gantar podnio je u ponedjeljak neopozivu ostavku, a kao razlog je naveo velike razlike u koalicijskoj vladi oko zdravstvene reforme, ali i teškoće javnog zdravstva zbog smanjivanja novca zadnjih godina. Gantar je član Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) kojoj po koalicijskom ugovoru pripada zdravstveni resor, no stranka je navela da neće inzistirati na tomu da i novi ministar bude iz njenih redova. Gantar je podsjetio da je svoju ostavku najavio još prije šest mjeseci u slučaju da ne bude mogao provesti zdravstvenu reformu. Interventnim zakonom zdravstvu su zbog štednje zadnjih godina na državnoj razini smanjena sredstva za 300 milijuna eura godišnje, u javnom zdravstvu vlada uravnilovka bez obzira na učinak, sustavom javnih zdravstvenih ustanova loše se upravlja, a lobiji onemogućavaju promjene, napisao je Gantar. Rekao je da ga brine sudbina slovenskih pacijenata te se pita gdje će se oni liječiti ako se stvari nastave kao do sada.
TEHERAN - Gotovo svi iranski listovi u ponedjeljak pohvalno pišu o sporazumu o nuklearnom oružju postignutom s velikim svjetskim silama i pritom isičiu osobni uspjeh šefa iranske diplomacije Mohamada Džavada Zarifa, no neki konzervativno orijentirani listovi ocjenjuju da Sjedinjene Države nisu vjerodostojne. List Haft-e Sob piše "Zarif je dobio bitku na Facebooku" i prenosi kako je gotovo 164.000 ljudi "lajkalo" komentare šefa diplomacije kada je u nedjelju ujutro objavio zaključke sporazuma o nuklearnom oružju. Rekordan broj od oko 700.000 korisnika Facebooka prati Zarifovu stranicu. Reformatorski list Arman drži da bi Zarifu trebalo "dodijeliti zlatnu medalju". Konzervativni list Kajhan i Vatan Emroz pišu da SAD nije vjerodostojan i da su se samo sat vremena nakon postizanja sporazuma šef iranske diplomacije i Kerry porječkali oko prava na obogaćenje uranija.
ZAGREB - Europska unija prve će sankcije Iranu ukinuti u prosincu nakon povijesnog sporazuma između službenog Teherana i šest svjetskih sila o iranskome nuklearnom programu, pišu u ponedjeljak agencije i prenose uglavnom pozitivne reakcije iz svijeta, ali i dvojbe Izraela i Saudijske Arabije. EU će prve sankcije Iranu u prosincu, rekao je u ponedjeljak šef francuske diplomacije Laurent Fabius i doda da će to ukidanje sankcija bit će "ograničeno, ciljano i uvjetno". Sporazum je pozdravila talijanska ministrica vanjskih poslova Emma Bonino, te države Perzijskog zaljeva Katar i Bahrein. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak pokazuje da čak tri četvrtine Izraelaca ne vjeruje da će Iran prekinuti svoj nuklearni program nakon sporazuma u Ženevi s velikim silama. Saudijski tisak u ponedjeljak kritizira sporazum, izražavajući skepticizam kada je riječ o odustajanju Teherana od proizvodnje nuklearnog oružja te izražava sumnju da bi tajni sporazum mogao ići na štetu zemalja Perzijskog zaljeva.
ZAGREB/KIJEV - Sukobi između policije i proeuropskih prosvjednika nastavili su se u ponedjeljak u Ukrajini gdje su se stotine ljudi okupile ispred zgrade vlade u središtu Kijeva tražeći ostavku vlade zbog prošlotjedne odluke o zaustavljanju priprema za potpisivanje sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom, javljaju ukrajinski mediji. Policija je ponovno upotrijebila suzavac i palice protiv prosvjednika, a oni su gađali policajce raznim predmetima. Vitalij Kličko, svjetski boksački prvak i čelnik ukrajinske oporbene stranke Udar, pridružio se prosvjedu. Dodatne policijske snage došle su na mjesto prosvjeda kako bi spriječile nasilje. Između 50.000 i 100.000 proeuropskih prosvjednika okupilo se noću diljem Ukrajine prosvjedujući protiv vladine prošlotjedne odluke da odustane od potpisivanja sporazuma o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU te da se umjesto toga okrene Rusiji.
BANGKOK - Oko tisuću oporbenih prosvjednika koji traže odlazak vlade, upalo je u ponedjeljak u zgradu ministarstva financija u Bangkoku a njihovi vođe pozivaju na zauzimanje "svih ministarstava". Prosvjednici su ušli u zgradu, ali nisu činili štetu, javlja AFP. Želimo "pokazati da sustav Thaksinovih nije ovlašten voditi zemlju", rekao je Suthep Thaugsuban, čelnik Demokratske stranke, najveće oporbene stranke. Desetci tisuća prosvjednika izašli su u ponedjeljak na ulice tajlandske prijestolnice tražeći odlazak premijerke Yingluck Shinawatre, sestre bivšeg premijera u egzilu Thaksina Shinawatre, što su prvi ulični prosvjedi nakon krize iz 2010. Po podatcima policije, više od 30.000 prosvjednika uputilo se u povorci prema desetak mjesta u gradu, među kojima i prema zgradama policije, vojske i televizije.
PEKING - Peking je u ponedjeljak pozvao japanskog veleposlanika kako bi mu prenio nezadovoljstvo nakon oštrog prosvjeda Tokija protiv "identifikacijske zone protuzračne obrane" koju je Kina proglasila u subotu, a uključuje otoke oko kojih se dvije zemlje spore. "Čelnici kineskog ministarstva vanjskih poslova pozvali su japanskog veleposlanika u Kini kako bi ga obavijestili o nezadovoljstvu Kine i o njezinu protivljenju nerazumnom pretjerivanju" Tokija, rekao je Qin Gang, glasnogovornik ministarstva. "Potpuno je neprimjereno da Japan daje neodgovorne primjedbe o kineskoj uspostavi identifikacijske zone protuzračne obrane", dodao je na redovitoj tiskovnoj konferenciji. Japan je pak u ponedjeljak pozvao kineskog veleposlanika u Tokiju Chenga Yonghuu, nekoliko sati nakon izjave japanskog premijera Shinza Abea koji je kinesku odluku nazvao "opasnom". Spomenuta zona pokriva veliku površinu Istočnokineskog mora, između Južne Koreje i Tajvana, gdje je i arhipelag Senkaku. Ti su otoci pod kontrolom Japana, ali pravo na njih polaže i Kina koja ih naziva Diaoyu.
ŽENEVA - Američki, ruski i diplomati UN-a sastali su se u ponedjeljak ponovno u Ženevi kako bi dogovorili datum, vjerojatno u siječnju, međunarodne mirovne konferencije na kojoj će sudionici pokušati pronaći političko rješenje za sirijsko pitanje. Nazvana Ženeva2, ta bi konferencija trebala okupiti pripadnike sirijske oporbe za istim pregovaračkim stolom. Ondje će se nastojati pronaći rješenje sukoba u kojemu je u protekle dvije i pol godine, prema podacima sirijskog Opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu, ubijeno 120.000 ljudi. Konferencija je dosad nekoliko puta odgađana. Iako su i oporba i režim pristali načelno sudjelovati u radu konferencije, obje strane postavljaju uvjete koje suprotna politička strana smatra neprihvatljivima.