STRASBOURG - Europski parlament u srijedu je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasovao rebalans proračuna za ovu godinu i proračun za slijedeću godinu, prvi godišnji proračun iz slijedećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja. Oko rebalansa ovogodišnjeg proračuna i proračuna za slijedeću godinu dugo se vodila bitka između zemalja članica i Europskog parlamenta, koji nije pristajao glasovati o sedmogodišnjem financijskom okviru dok se ne postigne dogovor o rebalansu proračuna za 2013. kako bi se platile nepodmirene obveze. Kompromis je postignut kada su zemlje članice pristale na povećanje od 500 milijuna eura, tako da će proračun za slijedeću godinu iznositi 142,6 milijarda eura u obvezama i 135,5 milijarda eura u stvarnim plaćanjima. Parlament je tražio 143,1 milijardi u obvezama i 136,4 milijardi u stvarnim plaćanjima, a države članice nudile su 142,2 milijarde u obvezama i 135 milijarde u stvarnim plaćanjima. Postignut je i dogovor o dopuni ovogodišnjeg proračuna za 11,6 milijardi eura. U pregovorima između Vijeća, Komisije i Parlamenta, povučen je i amandman izglasovan u odboru za proračun, da se zamrznu sredstva namijenjena za plaće i troškove ureda hrvatskog člana Revizorskog suda Nevena Matesa dok ne objasni zašto nije odustao od kandidature iako je dobio negativno mišljenje zastupnika.
ZAGREB/BRUXELLES - Hrvatska je u srijedu uspješno završila pregovore o pristupanju Europskom gospodarskom prostoru (EEA), a na raspolaganju će joj do 30. travnja 2014. biti ukupno 9,6 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Pregovori su zaključeni na današnjem sastanku u Bruxellesu na kojem je hrvatsko izaslanstvo predvodio zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović. Na sastanku je također dogovoreno da će Republici Hrvatskoj do 30. travnja 2014. biti na raspolaganju ukupno 9,6 milijuna eura, kaže se u priopćenju. Pristupanje RH EEA obaveza je proizašla iz Ugovora o pristupanju čime je Hrvatskoj omogućeno da, između ostalog, postane korisnicom financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, kao i norveškog financijskog mehanizma. Cilj sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru je stvaranje jedinstvenog tržišta na kojem bi se primjenjivale tzv. četiri slobode - sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Stranke tog sporazuma su sve države članice Europske unije te Kraljevina Norveška, Republika Island i Kneževina Lihtenštajn, kao članice Europskog udruženja slobodne trgovine.
WASHINGTON - Stanje u američkom gospodarstvu još ni izdaleka nije onakvo kakvim ga priželjkuje središnja banka koja će stoga ustrajati u poticajnim mjerama, kazao je guverner Ben Bernanke. Bernanke nije jučer nagovijestio kada bi Fed mogao početi smanjivati 85 milijardi dolara vrijedan mjesečni program kupovina imovine, rekavši da će zadržati "vrlo blagu monetarnu politiku sve dok to bude potrebno". "Gospodarstvo je značajno napredovalo u odnosu na razdoblje duboke recesije", navodi se u Bernankeovom govoru pripremljenom za skupinu ekonomista u utorak navečer. "No, još uvijek smo daleko od onoga što priželjkujemo pa možda još neko vrijeme ne treba očekivati normalizaciju monetarne politike", dodaje se u tekstu govora. Bernankeu je ostalo još oko 11 tjedna do kraja osmogodišnjeg mandata na čelu Fed-a. Jučer je ponovio da će utjecajni Fedov odbor za otvoreno tržište (FOMC) nastaviti s politikom tiskanja novca, u suglasju s onime što je njegova nasljednica na kormilu Feda Janet Yellen kazala prošlog tjedna pred Senatom.
TOKIO - Skok isporuka vozila podigao je u listopadu japanski izvoz na najvišu razinu u tri godine, sugerirajući da će postupan rast globalne potražnje pomoći učvrstiti održiv oporavak trećeg po veličini svjetskog gospodarstva. Na godišnjoj je razini izvoz u listopadu porastao 18,6 posto, nakon 11,5-postotnog rasta u rujnu, podaci su ministarstva financija. Osim vrijednosti, uvećan je i obujam izvoza, za 4,4 posto u odnosu na godinu ranije, ukazujući na postupni oporavak globalnog gospodarstvo ponajprije zahvaljujući snažno razvijenim gospodarstvima. Japansko gospodarstvo bilježi dobre rezultate u ovoj godini zahvaljujući ekspanzivnoj monetarnoj i fiskalnoj politici premijera Shinza Abea. Prognoze donekle pomućuje još uvijek slaba kapitalna potrošnja i prigušena globalna potražnja. Podaci za listopad trebali bi olakšati poziciju vlade, koja se nada da će oporavak inozemne potražnje ublažiti udar povećanja poreza na dodatnu vrijednost, planiranog za travanj iduće godine i mogućeg smanjenja osobne potrošnje.
ZAGREB - Američka banka JP Morgan Chase pristala je u nagodbi s američkim regulatorima platiti rekordnih 13 milijardi dolara kazne zbog obmanjivanja investitora za vrijeme krize na tržištu nekretnina. To je najviša globa koju su američki regulatori ikada odredili nekoj korporaciji. Banka je priznala da je obmanjivala javnost ali je naglasila da nije prekršila američke zakone. "Drago nam je da smo zaključili ovu veliku nagodbu", naveo je u jučerašnjem priopćenju čelnik JP Morgana Jamie Dimon a prenosi BBC. Oko četiri milijarde dolara bit će isplaćeno vlasnicima nekretnina koji su oštećeni takvom praksom JP Morgana. Dodatnih sedam milijardi dolara bit će isplaćeno u sklopu nagodbi sa saveznim i s vlastima pojedinih saveznih država u slučajevima povezanim s hipotekarnim vrijednosnicama koje je banka prodavala. Dio te svote bit će isplaćen ulagačima koji su zbog toga pretrpjeli gubitke. Preostale dvije milijarde dolara bit će isplaćeno saveznim vlastima na ime kazne. "Ponašanje otkriveno u ovoj istrazi bilo je jedan od uzroka urušavanja tržišta hipotekarnih kredita", naveo je državni tužitelj Eric Holder u priopćenju.
LJUBLJANA - Čisti gubitak slovenskog bankarskog sustava nakon devet mjeseci ove godine bio je 567,3 milijuna eura, što je skoro pet puta više nego u istom razdoblju lani, prema novim podacima središnje banke koje je u srijedu prenio poslovni list "Finance". Najveći gubitak zabilježile su tri banke u pretežitom vlasništvu države, a glavni razlog gubitaka su otpisi i rezervacije na ime loših kredita, na što su banke u devet mjeseci morale izdvojiti 880 milijuna eura, 20 posto više nego u prva tri kvartala lani. Prihodi od kamata u devet mjeseci iznosili su 564,8 milijuna eura, a lani u istom razdoblju 704,7 milijuna. U padu su i drugi prihodi (bez kamata) koji su s lanjskih 511,6 milijuna smanjeni na 282,2 milijuna eura. Slovenske banke su operativne troškove u prva tri kvartala smanjile za pet posto - na 527,6 milijuna eura, a njihova ukupna bilanca smanjena je u godinu dana za dvije milijarde eura, pokazuju najnoviji podaci slovenske središnje banke.
LJUBLJANA - Slovenija bi sredstva za sanaciju bankarskog sustava trebala zatražiti od europskog fonda za stabilizaciju eura (ESM), izjavio je u utorak navečer u razgovoru za Slovensku televiziju oporbeni čelnik i bivši premijer Janez Janša. Slovenija je prošlog tjedna na euro tržištu prodala trogodišnje obveznice za 1,5 milijardi, ali uz visoku kamatnu stopu od 5,7 posto. "Za to ćemo u tri godine morati platiti 220 milijuna eura kamata i toliko će biti manje mogućnosti javne potrošnje, a da smo sredstva posudili od Europske središnje banke uštedjeli bi 200 milijuna eura", rekao je Janša u razgovoru za emisiju "Odmevi" Slovenske televizije u utorak navečer. Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je zadnjih dana u više navrata da će Slovenija sama i bez financijske pomoći ESM-a ili "trojke" sanirati banke, te da je riječ o čuvanju ekonomske suverenosti budući da zemlje koje uđu u programe pomoći moraju izvoditi radikalne mjere koje među ostalim rezultiraju rastom nezaposlenosti, te da je zemlja u stanju servisirati svoje obveze dobivanjem kapitala na međunarodnom tržištu.
BUDIMPEŠTA - Mađarska središnja banka objavila je da će u provjerama bilanci mađarskih zajmodavaca primijeniti strože kriterije od onih koje je najavila Europska središnja banka (ECB). U predstojećim ECB-ovim provjerama, kako je već najavljeno, koristit će se nove definicije Europske agencije za banke (EBA) za procjenu loših zajmova i onih restrukturiranih. Mađarska središnja banka ranije je Reutersu izjavila da će koristiti svoje definicije. U priopćenju kasno u ponedjeljak središnja banka napominje da će pozorno slijediti smjernice EBA-e, ali i da će nastaviti provoditi vlastite provjere otpornosti pojedinačnih banaka i bankovnog sustava u cjelini te koristiti vlastite kriterije. "Kriteriji koje primjenjuje Mađarska narodna banka (MNB) stroži su od ECB-ovih i EBA-ovih", objavila je banka na službenoj stranici. "Razlog je taj što MNB zauzima oprezniji pristup i vodi računa o čimbenicima koji su specifični za zemlju", dodaje se u priopćenju. U izvješću o financijskoj stabilnosti MNB je objavila da je zaduženost tamošnjih kućanstava u stranoj valuti od ukupno 3.840 milijardi forinti (17,50 milijardi dolara) među najznačajnijim rizicima za stabilnost koji opterećuju bilance snažno oporezivanih banaka.
PEKING/MOSKVA - Kina i Rusija nadaju se da će Iran i svjetske sile pregovorima koje u srijedu počinju u Ženevi dogovoriti prijelazni sporazum kojim će ublažiti nuklearni spor između Teherana i Zapada. Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je u telefonskom razgovoru u utorak navečer iranskome kolegi Hasaniju Rohaniju neka "zgrabi priliku" za poboljšanje odnosa sa svjetskim silama. "Kina se nada da će Iran zgrabiti priliku, održati dijalog" i postići najbolje rezultate, prenijela je agencija Xinhua. Kina će nastaviti proaktivno utjecati na pregovore kako bi se dogovorilo trajno rješenje, rekao je Xi koji je pohvalio iranskog predsjednika za napore u cilju poboljšanja odnosa s međunarodnom zajednicom, izvijestila je novinska agencija Xinhua. Kina, uvoznica iranske nafte i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, usprotivila se nametanju jednostranih sankcija Iranu. Takve sankcije Teheranu su nametnuli Washington i Europska unija, a Peking je opetovano pozivao na pregovore kako bi se riješio dugogodišnji spor. Rusija, koja je izgradila prvu nuklearnu elektranu u Iranu s kojim održava srdačnije odnose nego SAD, mnogo manje od zapadnih sila sumnjiči Iran za nedopušteni razvoj nuklearnog oružja pod krinkom civilnog nuklearnog programa.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u srijedu budući da je zabrinutost zbog prognoza za globalno gospodarstvo i zbog poslovnih rezultata kompanija potaknula oprez među ulagačima. Londonski FTSE pao je 0,43 posto na 6.669 bodova, frankfurtski DAX za 0,19 posto na 9.175 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,53 posto i iznosio 4.249 bodova. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj snizila je jučer prognozu globalnog rasta u idućoj godini. Oštro su snižene prognoze za brojna gospodarstava u nastajanju kao što su Brazil i Rusija. Milijardera Carl Icahn je ovog tjedna upozorio da bi tržište dionica moglo zabilježiti "veliki pad" jer se poslovni rezultati mnogih kompanija više temelje na niskim troškovima zaduživanja nego na nastojanjima uprava da poboljšaju poslovanje. Najveći gubitnici na tržištu bile dionice na tržištima nekih europskih zemalja, španjolski burzovni indeksBEX oslabio je 0,9 posto a talijanski FTSE MIB 0,5 posto. Njemački trgovački lanac Metro prkosio je trendu dobivši na vrijednosti tri posto nakon objave da će u kotaciju uvrstiti dionice ruskog ogranka.
NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu cijene dionica blago pale, drugi dan zaredom, jer nema značajnih vijesti koje bi potaknule daljnji uspon burzovnih indeksa, koji se kreću oko najviših razina u povijesti. Dow Jones oslabio je 0,06 posto, na 15.967 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,20 posto, na 1.787 bodova, a Nasdaq indeks 0,44 posto, na 3.931 bod. Ulagači i dalje ponajviše špekuliraju o tome kada bi američka središnja banka mogla početi smanjivati poticajne monetarne mjere. Jučer je Charles Evans, predsjednik podružnice Feda u Chicagu, kazao da bi sa smanjenjem poticaja trebalo pričekati do iduće godine, možda do ožujka. No, to nije značajnije utjecalo na tržište jer većina analitičara ionako smatra da središnja banka neće u ovoj godini smanjivati poticaje jer čeka dok gospodarstvo dodatno ne ojača i dok se u Washingtonu ne postigne trajni dogovor o proračunu i povećanju zaduživanja države. S druge strane, Dow Jones i S&P 500 indeks kreću se oko najviših razina u povijesti, pa je sve manje prostora za daljnji rast cijena dionica.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok se dolar našao pod pritiskom nakon izjave predsjednika Feda Bena Bernankea da će američka središnja banka voditi labavu monetarnu politiku dokle god to bude potrebno. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica Šangaju, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 0,8 posto. U Hong Kongu su cijene blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,6 posto. Jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu drugi dan zaredom obeshrabrio je azijske ulagače, unatoč poticajnim izjavama predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea. Bernanke, koji s čela Feda odlazi krajem siječnja iduće godine, kazao je jučer da će središnja banka zadržati labavu monetarnu politiku dokle god to bude potrebno, a da će poticajne monetarne programe početi smanjivati kada bude sigurna da je oporavak tržišta rada stabilan.