BRUXELLES - Trgovinski višak eurozone porastao je u rujnu a mršavi višak zabilježila je i Europska unija, pokazali su danas objavljeni podaci europskog statističkog ureda. Trgovinski višak 17 zemalja eurozone iznosio je u rujnu 13,1 milijardu eura, u odnosu na revidiranih 6,9 milijardi eura viška u kolovozu. U prošlogodišnjem rujnu višak je iznosio 8,6 milijardi eura, prema sezonski neprilagođenim podacima. Izvoz je pritom u rujnu porastao tri posto u odnosu na isti mjesec lani kada je pao za šest posto. Uvoz je stagnirao, nakon pada u kolovozu za sedam posto. Prilagođen za sezonske čimbenike, višak je u rujnu iznosio 14,3 milijarde eura, uz rast izvoza za jedan posto i pad uvoza za 0,3 posto. Trgovinska bilanca 28-člane Unije iskazala je u rujnu višak od 600 milijuna eura, nakon manjka iz kolovoza od revidiranih 2,4 milijardi eura. U prošlogodišnjem rujnu zabilježen je manjak od 14,5 milijardi eura. Izvoz iz EU28 porastao je u rujnu tri posto na godišnjoj razini. U kolovozu smanjio se četiri posto. Uvoz je u rujnu na godišnjoj razini smanjen je sedam posto, nakon 12-postotnog pada u mjesecu ranije. Sezonski prilagođeni podaci EU28 u rujnu su ostvarili trgovinski višak od pet milijardi eura, u odnosu na 4,4 milijarde eura viška iz kolovoza.
SARAJEVO - Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) čvrsto podupire stajalište te zemlje da Hrvatska kao članica Europske unije ne može uživati iste pogodnosti u trgovini s državama-članicama CEFTA-e kao kada je bila njen član, a Gospodarska komora Srbije spremna je i o tome razgovarati kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje, iznijeli su u ponedjeljak predstavnici tih komora na skupu u Sarajevu. Na skupu u povodu početka predsjedanja BiH CEFTA-om, predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić izjavio je da je Hrvatska izlaskom iz CEFTA-a uvjetovanim članstvom u EU izgubila pravo na bescarinski izvoz u članice CEFTA i da nema prostora za nove zahtjeve. "Hrvatska je sada članica EU i ni na koji način ne može biti oslobođena (carina) i biti dovedena u poziciju da na jedan nelojalan način naruši stanje u regiji zemalja CEFTA-e", kazao je Egrlić. Dodao je da u VTKBiH očekuju da pregovarački tim BiH ne popusti zahtjevima EU koja traži da se Hrvatska oslobodi carinskih barijera, odnosno da se i na nju po automatizmu počnu primjenjivati odredbe postojećih trgovinskih ugovora. Savjetnik predsjednika Gospodarske komore Srbije Zoran Bojović smatra da postoji prostor za razgovore i to je u interesu i CEFTA-e i EU-a.
FRANKFURT - Previše europskih banaka preživjelo je financijsku krizu, ustvrdio je čelnik Europske agencije za banka (EBA) u današnjem razgovoru za njemački tisak. "Uvjeren sam da je premalo europskih banaka kontrolirano ugašeno i nestalo s tržišta", kazao je Andrea Enria u razgovoru za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). "Tek 40 ih je nestalo, u usporedbi s 500-tinjak u Sjedinjenim Državama. Vlade su željele održati na životu svoje banke i time su zakočile proces ozdravljenja", kazao je Enria. EBA je posljednjih godina organizirala niz provjera otpornosti europskih banaka na nepovoljne uvjete poslovanja kojima su zamjerani preblagi kriteriji. Europa trenutno pokušava uspostaviti bankovnu uniju kako bi ojačala svoj financijski sustav. U odvojenom razgovoru za Financial Times Enria je kazao da se zalaže za uspostavu apsolutno paneuropskih struktura. "Potreban je mehanizam odlučivanja na razini Europe, umjesto da se u krizama odluke donose na razini odbora. Odbori u krizi ne funkcioniraju zbog konflikata", upozorava Enria.
SARAJEVO - Bosna i Hercegovina već godinama plaća milijunske "penale" za odobrene a neiskorištene kredite za različite infrastrukturne projekte pa je to postalo predmetom policijske istrage koja se provodi po nalogu državnog tužiteljtva, prenose u ponedjeljak banjolučke "Nezavisne novine" uz podsjećanje na konstataciju guvernera Središnje banke BiH Kemala Kozarića kako je u proteklih deset godina zbog toga plaćeno više od 15 milijuna eura zateznih kamata. Izvidi koje provodi Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) imaju za cilj utvrditi odgovornost pojedinaca i institucija za dosadašnje upravljanje velikim infrastrukturnim projektima koje je ocijenjeno "katastrofalnim", navodi list. Prema informacijama kojima raspolaže Ministarstvo financija i trezora BiH, u ovom trenutku ta država ima odobrena a neangažirana kreditna sredstva u iznosu većem od 1,7 milijardi konvertibilnih maraka (oko 905 milijuna eura). To, primjerice, uključuje 230 milijuna KM (117 milijuna eura) kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) namijenjenih gradnji autoceste na koridoru V c. Zbog činjenice da ta sredstva stoje i čekaju projekte pojedinih dionica država je na ime zateznih kamata samo u 2012. godini platila 1,5 milijuna KM (767 tisuća eura) zateznih kamata.
LJUBLJANA - Skoro dvije trećine Slovenaca ne podupire koalicijsku vladu koju vodi premijerka Alenka Bratušek, a malo više od polovice ih smatra da financijske poteškoće Slovenije neće biti moguće riješiti bez međunarodne pomoći, pokazala je anketa centra za istraživanje javnog mišljenja ljubljanskog Fakulteta za društvene znanosti, objavljena u ponedjeljak. Sadašnju četvorostranačku vladu, osam mjeseci nakon njena formiranja, podržava 25,1 posto, a 64,3 posto ispitanika je ne podržava. U slučaju novih prijevremenih izbora najviše ispitanika, 9,6 posto, glasovalo bi za koalicijske Socijalne demokrate (SD) Igora Lukšiča i oporbenu Slovensku demokratsku stranku (SDS) Janeza Janše, dok je na trećem mjestu Pozitivna Slovenija (PS) premijerke Alenke Bratušek, pokazalo je telefonsko istraživanje provedeno sredinom studenoga na 906 ispitanika. Da Slovenija svoje financijske probleme ne može riješiti brez međunarodne pomoći ocijenilo je 52 posto ispitanika, a 41,3 posto da strana pomoć neće biti potrebna.
MADRID - Udio problematičnih kredita u ukupnim kreditnim portfeljima španjolskih banaka porastao je u rujnu na novu rekordnu razinu od 12,7 posto, s 12,1 posto koliko je iznosio u kolovozu, pokazali su u ponedjeljak podaci središnje banke. Udio problematičnih kredita u stalnom je porastu budući da se kućanstva i male tvrtke bore s dugovima a banke smanjuju kreditiranje kako bi poboljšale kvalitetu kapitala uoči novih provjera izdržljivosti. Španjolsko gospodarstvo izašlo je u trećem tromjesečju iz dvogodišnje recesije, iako mnogi analitičari i bankari predviđaju da problematični krediti neće početi padati prije 2014. Loši krediti porasli su u rujnu za ukupno 6,9 milijardi eura, na 187,8 milijardi eura dok su ukupni krediti pali za 8,9 milijardi eura, na 1.500 milijardi eura, pokazali su podaci.
LISABON/MADRID - Sredozemne države privlače ulaganja "zlatnom vizom" za slobodno kretanje Europom kao nagradom strancima koji kupe nekretninu za najmanje 250.000 eura u Grčkoj, do pola milijuna eura u Portugalu i Španjolskoj. "To je jedna od najvećih prednosti ulaganja u Portugal", kaže 33-godišnji Edward Hu, kineski poljoprivredni poduzetnik. U rujnu je Hu za 560.000 eura kupio kuću za odmor u najpopularnijem portugalskom ljetovalištu Algarveu i time stekao obiteljsku vizu za Europu koja će vrijediti dok je vlasnik nekretnine. Sredozemne plaže nekad su bile dovoljan mamac za dolazak u južnu Europu, no s gospodarskom krizom koja je tu regiju snažno pogodila, dvije zemlje Iberskog poluotoka urušeno tržište nekretnina oživljavaju financijskom injekcijom iz inozemstva. Kupci iz Kine, Rusije, s Bliskog istoka te iz drugih dijelova svijeta koji kupe nekretninu za najmanje 500.000 eura stječu dozvolu za neograničeno kretanje Schengenskim prostorom 26 europskih zemalja. Ta poticajna mjera i pad cijena nekretnina donose i prve rezultate oporavka na golemu tržištu od 3 milijuna praznih kuća na Iberskom poluotoku.
DUBAI - Zrakoplovne kompanije iz zemalja Perzijskog zaljeva naručile su u ponedjeljak, prvog dana zrakoplovnog sajma u Dubaiju, velik broj zrakoplova, a najviše ih je upućeno američkom proizvođaču Boeingu. Prijevoznik Emirats Airlines sa sjedištem u Dubaiju naručio je tako 150 novih Boeingovih modela mini-jumbo 777, u vrijednosti 76 milijardi dolara, izvješćuje BBC. Zajedno s narudžbama Etihad Airwaysa, Qatar Airwaysa i Lufthanse koji su od Boeinga naručili 109 zrakoplova tog modela, ukupna vrijednog narudžbi penje se na 95 milijardi dolara. Emirats Airlines su naručili i 50 Airbusovih zrakoplova tipa A380, u vrijednosti 23 milijarde dolara. Ta je kompanija najveći Airbusov klijent za A380 kojih je do sada ukupno naručila 140, uključujući najnoviju narudžbu. I njegov lokalni konkurent Etihad Airways najavio je da će Airbusa naručiti ukupno 87 zrakoplova, od čega 50 tipa A350XWB, 36 A320neo i jedan A330-200F, u sklopu strategije modernizacije flote. Sporazum vrijedan 19 milijardi dolara uključuje i opciju za nabavu dodatnih 30 zrakoplova.
LONDON - Cijene nafte pale su danas na londonskom tržištu prema razini od 108 dolara za barel uoči pregovora Irana i zapadnih sila koji bi mogli rezultirati većim izvozom iranske nafte. Na londonskom se tržištu cijena barela sirove nafte spustila 51 cent, na 107,99 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 30 centi nižoj cijeni, od 93,54 dolara. Zapadne sile i Iran sastat će se u Ženevi od 20. do 22. studenog, u drugom krugu razgovora o spornom iranskom nuklearnom programu. Uslijed sankcija protiv Irana povezanih s nuklearnim sporom opskrba naftnih tržišta smanjena je za oko milijun barela iranske nafte dnevno a dogovor bi omogućio povratak te nafte na ionako dobro opskrbljena tržišta. "Pozorno se prate pregovori s Iranom. Opskrba je ionako preobilna", rekao je Andrey Kryuchenkov iz VTB Capitala. Glavni analitičar CMC Marketsa Ric Spooner ukazuje na pad premije rizika povezanog s Bliskim istokom u proteklim tjednima. "Konstruktivne vijesti iz Irana smanjile su šanse za značajno smanjenje opskrbe", objašnjava Spooner. Pad cijena nafte ograničile su napetosti u Libiji, gdje je jučer otet zamjenik šefa tamošnje obavještajne službe. Ulagači procjenjuju u kojoj će mjeri energetske reforme najavljene u Kini utjecati na potražnju.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, ponajviše u Šangaju i Hong Kongu, nakon što je kineska Komunistička partija najavila ambiciozne reforme koje bi trebale potaknuti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, a za toliko su skliznule i cijene dionica u Australiji. U Šangaju i Hong Kongu burzovni su indeksi skočili više od 2 posto, dok su u Singapuru i Južnoj Koreji porasli oko 0,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 1,1 posto, nastavljajući uspon od prošloga tjedna. Pozitivno je na azijska tržišta utjecao uspon američkih Dow Jones i S&P 500 indeksa na nove rekordne razine u petak, što se zahvaljuje uvjerenju ulagača da će američka središnja banka voditi labavu monetarnu politiku dulje nego što se očekivalo. No, najviše je ulagače ohrabrio ambiciozni plan gospodarskih reformi kineske Komunističke partije, objavljen krajem prošloga tjedna nakon sjednice njezina vodstva.
NEW YORK - I ovoga će tjedna na Wall Streetu najvažnije pitanje biti kada će američka središnja banka početi smanjivati poticajne monetarne mjere, a čekaju se i vijesti koje bi mogle naznačiti kakva će biti predstojeća blagdanska potrošačka sezona. Dow Jones indeks porastao je prošloga tjedna 1,3 posto, na 15.961 bod, dok je S&P 500 ojačao 1,6 posto, na 1.798 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 3.985 bodova. Rast cijena dionica šest tjedana zaredom i novi rekordni dosezi Dow Jones i S&P 500 indeksa zahvaljuju se naznakama da Fed neće već ove godine smanjiti poticajne mjere. Tako se barem čini nakon što je potpredsjednica Feda Janet Yellen, koju Bijela kuća predlaže za nasljednicu Bena Bernankea na čelu središnje banke, prošloga tjedna čvrsto branila labavu monetarnu politiku. Ovoga će tjedna, pak, biti objavljeni dijelovi zapisnika s posljednje sjednice Feda, koji bi mogli pokazati kako teče rasprava čelnika središnje banke o poticajnim mjerama.