LONDON - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je danas prognoze rasta u ovoj i idućoj godini za tranzicijska gospodarstva, dijelom zbog sporijeg rasta u Rusiji, a dijelom zbog nastavljene slabosti u eurozoni. Za tranzicijska gospodarstva u kojima posluje EBRD predviđa da će rast u ovoj godini iznositi dva posto, a ne 2,2 posto koliko su procijenili u svibnju. Za 2014. prognoziraju blaži oporavak po stopi od 2,8 posto, naprema ranije prognoziranih 3,2 posto. Kao razlog navode nastavljenu slabost u eurozoni, unatoč tome što je gospodarstvo po svemu sudeći izašlo iz recesije. "Snižene prognoze prvenstveno odražavaju usporavanje u Rusiji, istočnoj Europi i na Kavkazu, kao i na južnom i istočnom Mediteranu, u odnosu na ono što je banka očekivala u svibnju", navodi EBRD u izvješću. Rusija bi tako u ovoj godini prema najnovijim procjenama EBRD-a trebala zabilježiti rast aktivnosti od 1,3 posto, a u idućoj godini porasti 2,5 posto. Eurozona pak izlazi iz recesije prema nedavno objavljenim podacima, iako će ove godine zabilježiti negativnu stopu rasta, navode u EBRD-u. Podregiji srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava Hrvatsku i u kojoj se nalaze još Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija, trebala bi ostvariti rast od 0,9 posto, koji bi iduće godine trebao ubrzati na 1,9 posto. U toj bi podregiji nastavak recesije u ovoj godini, uz Hrvatsku, trebala zabilježiti još i Slovenija, uz pad aktivnosti od 2,4 posto, ističe EBRD.
BRUXELLES - Europska unija i Sjedinjene Države započeli su u ponedjeljak u Bruxellesu drugi krug pregovora o Transatlantskom investicijskom i trgovinskom partnerstvu (TTIP), koji bi trebao trajati do kraja ovoga tjedna. Drugi krug pregovora trebao se održati sredinom listopada, ali je odgođen zbog američke proračunske krize zbog koje je bio djelomično blokiran rad američke vlade. Ulogu u odgodi imala je i afera masovnog američkog prisluškivanja Europljana. Ovoga tjedna pregovori će se voditi o uslugama, investicijama, energiji, sirovinama te o regulatornim pitanjima, ali se u ovom krugu ne očekuju nikakvi dogovori jer dvije strane još nisu ni definirale svoja stajališta. Glavna prepreka u trgovinskoj razmjeni između Europe i Amerike nisu carine, jer su one u većini slučajave i sada ispod tri posto, nego u različitim regulatornim sustavima. Dvije strane će pokušati u pregovorima postići uzajamno priznanje regulatornih sustava u više ključnih sektora, poput automobilske industrije, sanitarnog i fitosanitarnog sektora ili financijskih usluga. Komisija procjenjuje da bi sveobuhvatni trgovački sporazum, koji bi osim ukidanja carina obuhvaćao i usklađivanje standarda u raznim sektorima, mogao donijeti objema stranama 275 milijardi eura godišnje, od čega bi oko 100 milijardi eura išlo u korist EU-a, što predstavlja 0,5 posto BDP-a u EU. Također se procjenjuje da bi taj sporazum mogao stvoriti dva milijuna novih radnih mjesta.
BERLIN - Njemački konzervativci i socijaldemokrati postigli su dogovor o obrisima europske bankovne unije koji predviđa uspostavu europske agencije za likvidaciju banaka pri Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN), koje okuplja ministre 28 država članica, a ne pri Europskoj komisiji. Izvori bliski koalicijskim pregovorima između dviju stranaka kazali su da se dvije strane također slažu da se novac Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog kriznog fonda EU-a, ne bi smio izravno koristiti za sanaciju i likvidaciju financijskih institucija. Izvori ističu da još treba riješiti cijeli niz pravnih pitanja, no dogovor bi trebao biti potvrđen početkom ovog tjedna kako bi ministar financija Wolfgang Schaeuble mogao otputovati na sastanak s europskim kolegama u četvrtak s čvrstim njemačkim stajalištem o tom pitanju. EU želi postići dogovor o jedinstvenom mehanizmu za likvidaciju banaka do kraja godine. U Bruxellesu, glasnogovornica europskog povjerenika zaduženog za uspostavu bankovne unije Michela Barniera kazala je da je on otvoren prema ideji da agencija za likvidaciju banaka ne bude povezana s Komisijiom.
PODGORICA - Tvrtka Adriatic Marinas, koja upravlja marinom za megajahte Porto Montenegro u Tivtu, ponudila je crnogorskoj vladi i brodogradilištu u Bijeloj osnivanje posebne kompanije za remont i servisiranje jahti, uz partnerstvo nizozemske tvrtke Amels/Damen, jedne od najpoznatijih u jahting industriji. "Predložili smo vladi i brodogradilištu osnivanje kompanije za remont i servisiranje jahti, čija bi djelatnost bila ekološki i financijski održiva, koja bi se oslanjala na veliko znanje i vještine zaposlenih u brodogradilištu i mogla bi funkcionirati koristeći prednosti novog tržišta jahti, za koje smo dokazali da u sve većem broju dolaze u Crnu Goru", kazao je direktor Adriatic Marinasa, Oliver Corlette. On je istaknuo kako je nizozemski partner jedan od najboljih za posao u kojem bi obučio radnike brodogradilišta u Bijeloj za novu jahting industriju.
LONDON/NEW YORK - Euro je danas blago ojačao prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, jer su ulagači prodavali jedinstvenu valutu čim se popela na oko 1,34 dolara, u okolnostima nepodudarnih monetarnih politika u eurozoni i u Sjedinjenim Državama. Euro je tako nakratko dosegnuo 1,3406 dolara, u uvjetima slabijeg od uobičajenog obujma trgovanja zbog obilježavanja Dana sjećanja na poginule vojnike u SAD-u i Dana primirja kojim je zaključen Prvi svjetski rat u Francuskoj. Potom se stabilizirao na 1,3392 dolara, što znači da je ojačao 0,23 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Dolar je prema jenu ostao više-manje nepromijenjen i njime se trgovalo po 99,18 jena. Dolar je danas prekinuo dvodnevni niz golemih dobitaka, s tim da će njegov daljnji uzlet po ocjeni analitičara ovisiti o tome hoće li se nastaviti rast prinosa na američke državne obveznice, obzirom da se zahuktava rasprava o vremenskim odrednicama mogućeg početka smanjenja monetarnih poticaja u SAD-u.